Židov
ševne i specifične židovske naravi kao što je pitanje znanstvene kvalifikacije rabina. Podjedno će biti prirodna i sama po sebi razumljiva dužnost Saveza da sebi stvori položaj jedine savjetodavne korporacije prema državnoj vlasti, da se ne bi, kako je to dosad bivalo, dešavalo te ministar po slučajnoj svojoj volji pita za savjet, koga hoće, a koji nema uvijek ni potrebnog autoriteta ni povjerenja Židova. Nije se n. pr. smjelo dogoditi, da su se u interkonfesijsku komisiju imenovala mimo Saveza lica, koja za cijelo uživaju poštovanje židovstva, ali su imenovana mimo Saveza, tek što mu je ministarstvo potvrdilo statute. XII. Ova razmatranja niti obuhvataju sav kompleks pitanja niti mogu da tretiraju dovoljno iscrpivo pitanja, koja su ovdje iznešena. Ako bacimo pogled u budžetni prijedlog, o kojemu će imati da raspravlja kongres Saveza općina, vidjet ćemo jedan fakt, koji nas uznemiruje. Budžet p'redvidja samo administrativno-tehničke izdatke. Nema ni jedne stavke, koja bi bila namijenjena kojoj konstruktivnoj zadaći. A ipak Savez bi promašio svoju zadaću, kad bi se smatrao administrativnim, birokratskim organom. Reći će se možda, da je prije svega nužno, da se izgradi biro i organizacija Saveza, pa dok se taj zadatak izvrši, moći će se tek pomišljati na konstruktivan rad. Ali iako treba vremena, dok Savez zadobije akcijonu spremu, a to barem treba već sad stvarati fondove za njegovo konstruktivno djelovanje. Neka se ove riječi shvate onako, kako su zamišljene: Njihov je cilj da potakne razmišljanje o svim onim zadacima, čije će izvršavanje tek dati Savezu zbiljski raison d’etre. Napori stvaralaca toga Saveza, koji su se skroz decenije naprezali, da do njega dodje, pa i uz cijenu bolnih koncesija protiv sopstvenog naziranja na svijet; srdačna saradnja odličnih lica, dostojnih reprozentanata židovstva, daju nam umirenje, da će ovaj Savez imati zdravu osnovku i pored formalnih statuta i budžeta, i da aktivni predstavnici toga Saveza ne će smetnuti s vida svrhe i ciljeve njegove. Delegati će imati dužnost da shvate svu zamašnost rada, kad se sastanu u prvome kongresu Saveza jevrejskih općina u našemu kraljevstvu. U času, kad ima da se izvrši djelo, koje treba da znači jačanje židovstva iznutra i prema vani, delegati će s poštovanjem prema svojoj dužnosti imati u vidu svu ozbiljnost ovoga kongresa.
Keren Hajesod
Cijonistička delegacija u Americi. Iz Newvorka javlja se žadovskom dopisnom uredu: Dne 11. novembra očekivao se dolazak cijonističke komisije. Amerikansko židovstvo sprema joj grandijozan doček. Na čelu pripravnog komifeja stoji Lewis Marschal i Samuel Untermayer, a članovi su komiteja Natan S t r a u s s, poslanik izvan ilie Li kut, mdae. Daaenbaua,
Fisc h e 1, Adolf Krauss, Adolf Lcv isoh n, dr. 1. L. Magn u s, rabi Schulmann, Siegel i mnoge druge prominentne ličnosti. U Newyorku bit će prvi javni doček u hotelu Astorija. Ured Keren Hajesoda primio je! sa »Aguitanije« rađio-brzojav u kojem se javlja: da su židovski putnici te ladje priredili na ladji cijonističkoj delegaciji svečani doček. Dočeku pribivali su i Lord R i e d d e i drugi članovi brilske delegacije, koji su pošli u Washinglon na konferenciju. Tom zgodom sabrana je odmah oveća svota za Keren Hajesod. U savezu s dolaskom cijonisličke delegacije sazvana je konferencija svih židovskih i cijonisfičkih organizacija u Newyorku. Očekuje se 100 delegata, koji će povesti kampanju za Keren Hajesod u Americi. Cijonistička delegacija stigla je 11. novembra poslije podne u Newyork. U ime Keren Hajesoda pozdravili su komisiju najsrdačnije Bersin i dr. Cohnheim. Hiljade ljudi bilo je sakupljeno na svečano iskićenom gradskom pristaništu. Cijonistički zastupnici vozili su se stotinama automobila kroz židovsku četvrt, gdje su ih židovske mase burno aklamirale. Školska djeca pod vodstvom svojih učitelja pozdravila su delegaciju cvijećem. ] a bo t i n s k y dočekan je od bivših legionara. Nahum Sokolov polazi u Washington, jer drži da bi se moglo o pitanju mandata, ma i indirektno raspravljati na konferenciji ambasadora. Općina Krakov za Keren Hajesod. Židovska općina u Krakovu zaključila je nakon dulje nadasve oštre diskusije sa velikom većinom upis od 300.000 maraka za Keren Hajesod. Referent bio je potpredsjednik dr. Fischlevitz, koji se jako zauzeo za ovaj predlog, a koga su i asimilanli podupirali, te naglasio akoprem je ova svota preračunana u englesku valutu neznatna, ipak je od velikog značenja činjenica, da se krakovska židovska općina ovome poduzeću cijelog židovstva bez razlike partija priključila. Židovi ne smiju solidarno istupati samo onda, kad ih se proganja, već i kad se radi o podignuću njihove vlastite domaje u Palestini. Povoljni politički položaj mora se što prije iskoristiti. Protiv prijedloga nastupili su samo ortodoksni zastupnici, koji su predbacili, da se Keren Hajesod upotrebljava i u cijonističke partijske svrhe, a poglavito za onakove kulturne svrhe, koje ortodoksi nikako nemogu podupirati; tražili su, da se prijedlog povrati komisiji i predloži prijedlog za istovremenu subvenciju Keren Hajišuba i Keren Hajesoda. Ovaj prijedlog dobio je kraj 27 prisutnika samo 7 glasova. Keren Hajesodska sekcija za radnike i obrtnike. 1. novembra održala se u Londonu sjednica direktorija Keren Hajesoda, kojoj je pribivao i zastupnik Hitahduta. U sjednici se raspravljalo o predlogu Hitahduta, da se kreira posebna sekcija za radnike i obrtnike, te je taj prijedlog i usvojen. Ovoj sekciji je zadaća, da organizuje rad za Keren Hajesod u radničkim krugovima. Svi iznosi, koji će se sabrati po ovoj sekciji predaju se centrali Keren Hajesoda. Jedan dio ukupnih primitaka Keren Hajesoda, u najmanjem iznosu prihoda rečene sekcije, odredjen je u svrhe radničke imigracije u Palestini i to za zajmove i nabavu orudja.
Iz židovskog svijeta
Stajalište državnog kancelara u pitanju opcije Židova u Austriji. Urednik newyorškog »Jewish Gazette« gospodin Bu b Ii k, posjetio je povodom svoga boravka u Beču austrijskog državnog kancelara, da ga pita za njegovo mišljenje o židovskom pitanju. Na upit, da li Židovi sudjeluju u tome da Beč učine velikim trgovačkim centrom, odgovorio je ministar predsjednik; »O udjelu Židova u svim granama trgovine u Beču možete se lako uvjeriti, ako pogledate, kako su zastupane u bankama i u veletrgovinama. O tom nema diskusije, to je činjenica.« Na pitanje 0 opciji Zidova u Austriji odgovorio je ministar predsjednik, da na to pitanje ne može detaljnije odgovoriti. Ističe tek, da u tom pitanju zastupa oprečno stajalište od ministra unutrašnjih djela. Položaj ukrajinskih bjegunaca u Rumunjskoj. Centralni ukrajinski židovski pomoćni komitej doznačio je jedan milijun lea za gradnju baraka za bjegunce, te uredjaj istih. Komisija za evakuiranje zaključila je. da će u roku od 10 dana evakuirati 22 hiljade židovskih bjegunaca, koji se nalaze u Besarabiji, u zapadne kotare stare Rumunjske. Rumunjska vlada stavlja u tu svrhu 650 vagona na raspolaganje. Hajka židovskih komunista u Rusiji. »Glasgov Herald« objelodanjuje interwiew s pučkim komesarom za odgoj, Lunačars k i j e m, koji su medju ostalim izjavio i o Zidovima u sovjetskoj Rusiji. Lunačarski polsjetio je na borbu sa židovskim komunistima, koji su tražili nacijonalizaciju sinagoga, da se s rabinima postupa kao s reakcionerima 1 da se ukinu sub sidija za jevrejsko kazalište u Moskvi. »Poznajete možda nadrabina od Moskve Mase-a?« rekao je Lunačarski. »On je velik učenjak i sjajan govornik. Došao je u moj ured i držao mi je predavanje o važnosti jevrejskoga jezika, koji su »židovski drugovi« htjeli ukinuti u školama. Zar sam ga mogao odbiti, ja, koji sam toliko pisao o artističkoj, istorijskoj i moralnoj ulozi hebrejskoga jezika? Zar sam imao pravo, da postupam s njime kao s buržujem? Ista je stvar sa Habima kazalištem u Moskvi. Naši nas židovski drugovi okrivi še radi podupiranja kazališta, jer su u njemu našli buržujske tendencije. AJi kako bi mogli uskratiti tome kazalištu svoju potporu, kad smo vidili njegovu visoku umjetničku vrijednost, a drugi se Židovi za nj tako zauzeše? Teško je čuvati se pogriješaka u općenju sa Zidovima, no mi smo ipak zaključili, da ćemo im ostaviti njihove sinagoge, njihovo kazalište i njihove škole, samo ako se ne će u njima podučavati talmud i dati time opet prilike našim židovskim drugovima, da nas okrive radi podupiranja klerikalizma. Konferencija cijorasta u Rumunjskoj. Uz brojno učešće održala se u Bukareštu konferencija cijonista stare Rumunjske, te zastupnika svih cijonističkih sekcija, a naročito omladinskih i halueskih udruženja nove Rumunjske, koja se poglavito bavilo reorganizacijom cijonističkog rada, a naročito omladinskim pitanjima. Konferenciju otvorio je nadrabin dr. Niemirover. Pozvao je delegate, da svoj rad prilagode novoj epohi ostvarenja cijonizma. Dr. Weitz m a nn predložio je reorganizacijoni statut, te je naročito tražio intenzivni cijonistički rad.
BROJ 35.
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
5