Židov
kupa dra. Bauera, župnika sv. Marka Ritiga, od Saveza cijonista Jugoslavije, Saveza židovskih omladinskih udruženja, akademskog društva Bar Giora i mnogi drugi. Na predlog predsjedatelja izabrani su tajnici kongresa gg.: ing. Oskar Grof, (Sarajevo), Mihael Levi, (Sarajevo), dr, Fritz Lederer, (Osijek) i dr. Alfred Singer, (Zagreb), te verifikacijom odbor, u koji ulaze gg: Fridrich Pops (Beograd). Nakon pauze izvješćuje dr. Pcps, (Beograd), da je S 6 mandata verificira no. Iza toga ovjerovljuje kongres za pisnik prošloga kongresa, a zatim u ime privremene Uprave čita David Hohner (Beograd) izvještaj o dosadašnjem radu. iz kojega donosimo ovo: Privremena Uprava primila je od pro Slog kongresa dva zadatka, da dovrši izradbu projekta pravila Saveza i da odmah nakon potvrde Pravila po ministarstvu vjera sazove kongres jovicjskih općina. No sticaj prilika je htio, da je privremena Uprava Saveza bila mnogo dužeg vijeka, no što su mislili učesnici prvog kongresa, te da je stoga toj Upravi pao u dio zadatak, da otpravlja i mnoge poslove Saveza, koji su se ticali jevrejstva, pa je time privremena Uprava postala predstavnik J<*vreja ove kraljevine i prije potvrde pravila. Glavna je briga privremene Upravo bila izradba pravila, koja su odaslala svim bogoštovnim općinama, te z; maljskim vladama, da se o njima izjave. Valjalo je tu savladati mnoge ne' prilike i poteškoće, dok su se u sklad doveli statuti sa postojećim zemaljskim zakonima raznih krajeva naše kraljevine, te su i pravila po ministarstvu donekle izmijenjena povratna aktom od 25. augusta 1921. Zbog velikog perioda, koji je protekao od povjerenog mandata do potvrde pravila privremena je Oprava oda prinndjena, da obavi cijeli niz posala. Ona je osjetila cijelu težinu tereta za takav rad, koji je upravi stavljao samo dužnosti i terete, a nije j-.j pružao nikakove pomoći za rad. Sam kancelarij ski rad zahtjevao je bi i; zet. a ovaj nije mogao postojati bez prili <Su. U* prilike prinudile su Upravu Saveza, da skrene pažnju ministarstva vjera, da Uprava Saveza nije više u mogućnosti da otpravlja redovne poslove, ako se pravila Saveza nemogu potvrdili, No privremena Uprava nastavila je svoj rad, ma da još nije imala budžeta. Naročito je htjela da pripravi materija) za budući kongres, pa se u tu svrhu obratila na sve bogoslovne općine, da pošalju podatke, koji bi služili za sastav statistike Jevreja u Jugoslaviji. Nažalost nije većina općina reagirala na taj poziv, tako, da do danas nemamo statistike. Privremena Uprava morala je ali često da kod vlade intervenira bilo za pojedine općine, bilo za pojedince ili za Jevreje cijelih pokrajina naročito kad su u nekim krajevima našeg kraljevstva započeli izgoni u masama. U svim tim slučajevima je privremena Uprava svim svojim autoritetom lično i pismeno preduzela sve potrebne mjeda stane na put nepravednom i ne-
opravdanom izgonu mirnog jcvrejskog elementa, koji je provadjan pod raznim izgovorima i pretekfsima na naj-* apsurdniji način. Ali i urmstnrslvo obratilo se u mnogim važnim pitinji.ua na privremenu Upravu baveći i priznalo time, ma da još pravih m«u bila potvrdjena, Savez zasrupiakoM svega jevrejstva. U izvještaj*’ se opSirao nabraja sve štc je privemena uprava poduzela, a naročito, da je ■; !a< ala u konferenciji- predstavu;.-:a sv vjeroispovijesti svoja dva delegata, te da je predala u toj stvari memorandum komisiji. Privremena Uprava starala se je, da stvori novčane izvore za rad Saveza putem dobrovoljnih priloga, te su obrazovani ovi fondovi: 1. za dom Savezi (i azil), 2. za seminar i bolnice, 3. za biblioteku, 4, za pomoć općinama i si rotinji, 5. za penzioni fond činovnika. Konačno moli razriješnicu za privremenu upravu. Otvara se debata o izvještaju privremene Uprave, te kao prvi uzima riječ ing. Oskar Grof (Sarajevo), koji se čudi, da privremena Uprava nije potvrdu pravila ishodila u kraćem roku, premda je min. vjera bio našoi stvari jako naklon. Prigovara nada je, da do danas još nije izradjena statistika. Konačno predlaže, da se privremenoj Upravi podijeli apsolutorij. Dr. Hugo K o n, (Zagreb) prigovara protiv imenovanje eksperta, poglavito, jer nije uzet nijedan eksport s ove strane tim više, što je u našim krajevima bilo već zakona o uredjenju interkonfesionalnih odnošaja i da uzmognemo i mi zauzeti stajalište, te predlaže, da se memoirandum, koji je podnesen ministarstvu pripošlje svim općinama na mnijenje. Reflektirajuć na izvode pojedinih govornika ističe referent dr. Pops. da Uprava nije skrivila, što pravila nisu prije potvrdjena. Mnogo je stvar zatezalo, što je vlada poslala pojedinim provincijalnim vladama statut na mnijenje i oc;enu. Zali, što dc danas nije uspjelo sastaviti statistiku cijeloga jevrejstva naše kraljevine, no krivica leži na pojedinim općinama, koje se nisu odazvale pozivu Uprave. Glede imenovanja eksperta ističe, da privremena Uprava nfe uslijed kratkoće vremena mogla, da se stavi u sporazum s drugim općinama, pa je bila prinudjena, da ovako postupa. Prihvaća sa svoje strane prediog dra. Kona i moli kongres, da taj predlog usvoji. Kongres prima prediog dra. Kona • podije juje apsolutorij privremenoj Upravi. Nakon toga izvještava blagajnik privremene Uprave g. Šemajo de Majo (Beograd) o rashodu privremene Uprave i moli da kongres ove izdatke odobri. Dr. Pops predlaže poslovnik Saveza jevrejskih vjeroispovijednih općina za kongres, te je isti nakon svestrane debate primljen u ovoj formi: § 1. Kongres Saveza Vjeroispovijednih općina saziva se prema čl. 18. Pravila. § 2. Kongresu predsjedava predsjednik Uprave Saveza, ako je ovaj zapriječen, jedan od potpredsjednika. § 3. Predsjednik kongresa otvara kongres, rukuje sjednicom, stara se da se odredbe Pravila Saveza i ovog poslovnika tačno izvršuju i da se za vrijeme sjednice održi red. § 4. Sjednice su javne. § 5. Za vodjenje zapisnika predlaže predsjednik pored sekretara još i dva ili više privremenih sekretara iz reda poslanika. § 6. U zapisnik se unose: predmeti o kojima je rješavano, način rješavanja.
tok debate, način glasanja, broj glasova, kao i svi predmeti, za koje kongres riješi, da udju u zapisnik. § 7. Na prediog predsjednika bira kongres, prema čl. 24. Pravila dva ovjerača zapisnika. § 8. Po otvorenju kongresa predaju izaslanici predsjedniku svoja punoraoćja, a zatim se iz njihovog reda biraju tri ovjerača mandata. Ovjerače predlaže kongresu predsjedavajući, a kongres ih bira. § 9. Po izvršenoj ovjeri mandata i pročitanja rezulata ovjere, kao i imena izaslanika sa urednim punomoćjinia, kongres prelazi na raspravu dnevnog roda. § 10. Dnevni red se uzima u pretres tačku po tačkii; po već spremljenom dnevnom redu, doznačenom općinama. Izvan dnevnoga reda mogu se staviti prešni predloži. Za podnošenje prešnog predloga potiebni su potpisi 20 delegata, Poslije obrazloženja prešnosti, glasa se o prešnosti. Ako se prizna prešnost prelazi se na raspravljanje dotičnih predloga i glasanja o njima. § 11. Primjedbe na zapisnik prošlo ga kongresa čine se neposredno po čitanju istog, a ako kongres nadje, da su umjesne, ispravlja se zapisnik. § 12. Pravo govora i riješavanja na kongresu imaju samo izaslanici, kojima su mandati osnaženi i članovi Glavnog Odbora. § 13. Predsjednik daje riječ po redu prijave. Ocena o tom redu pripada predsjedniku. 0 jednoj tačci može govornik govoriti samo jedan put- Svirki prijavljeni govornik ima pravo da zamjeni svoj red sa svakim za njim slijedećim. § 14. Izuzetno može jedan govornik kod riješavanja o jednoj tačci i • dva put radi ispravke ili objašnjenja svojih navoda i to po svršetku govora onoga, koji je izazvao tu ispravku. Ali ako predsjednik nalazi, da objašnjenje nije potrebno, možu mu uskratiti riječ. Izuzetno se može tražiti riječ poslovniku. § 15, Ako predsjednik opazi, da govornik ne govori o predmetu, da odugovlači diskusiju ili da samo ponavlja ono, što je već jednom kazano, on ga može opomenuti, a i uskratiti mu dati riječ. § 16. Ako koji izaslanik govori preko reda, te govori li i ako mu nije data riječ, kao i kad se ponaša nedolično na kongresu, predsjednik ga može oporne-, nuti, a u krajnjem slučaju može kongres na prediog predsjednika isključiti ga s te sjednice O isključenju glasa se bez debate. § 17. Za prijem jedne tačke dnevnog reda glasat će se predhodno u načelu o cijelom predmetu, a zatim posebno o svakom članu, ako prediog sadrži više članova. § 18. Glasa se aklamacijom. Ako se tko protivi onda pojedinačno, ako to zatraži 20 delegata mora se obaviti poimenično glasanje. Za sve tačke dnevnoga reda ako nije naročito drugačije predvidjeno, glasa se javno, a za izbor nove uprave tajno. § 19. Za prijem predloga potrebna je većina prisutnih glasova, a pri jednakoj podjelbi odlučuje glas predsjednika.
4
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
BROj 37-3«.