Židov

Predsjednik na to otvara generalnu debatu. Dr. Urbach (Zemun) stavlja prije prelaza 0a generalnu debatu upit na predsjedništvo, kakav je odnošaj Saveza Cijonista prema tako zvanom vojvodjanskom distriktu. Predsjednik odlaže odgovor na taj upit na konac debate. Kao prvi govornik javlja se dr. Aleksandar Licht Naglašuic, ako rad minule g-.diic nije bk) dovoljan, ako se nije radi'o onako, kano bi se trebalo raditi i nije „OMißuut oraj uspjeh, koji smo mi svi očekivali od minulo Rodin.'*, kiivnja se za to ne može svaljivati na radni odbor, koii je prema svojim silama učinio sve. što je mogao, već da <u mjesne organizacije zatajile, te nisu vršile svoju dužnost kao članovi saveza. Organizacija na žalost pobolijeva od krotnične pasivnosti budžeta, koja je ove godine prevršila jvaku mjeru. Pod raznim izlikama uskraćivale su pojedine mjesne organizacije svoj prinos. Za Keren Hajesod su se mnogi ustručavali davati svoj dio zaklanjajući se za »načelnim« ogradama, koje su imale, u stvari, samo da maskiraju sićušnost duhova, koji nijesu nasmogli snagu čestite požrtvovnosti, koja bi bila adekvatna ogromnom zahtjevu časa, u kome živimo. Bilo je i slučajeva, da su se, na sreću rijetko, pojedinci iz »principijelnih« razloga nastojali izvući iz obveze, koju su preuzeli. Bez obzira na juridičku nemogućnost takova pokušaja, on je moralno nedopustiv. Ne može se vjerovati požrtvovnosti cijonistc. kada ne može isti segnuti u džep u najosudnijim časovima židovskog naroda. Kad se apeluje na sve židovstvo bez razlike uvjerenja, cijonistc naročito ne smiju uskraćivati ono, što svaki Židov, i necijonista, mora da dade. Opa žila se izvjesna nediscipliniranost u cijonistc naše organizacije, te svoje uvjerenje odnosno mišljenje stavljaju u protimbu sa zaključcima saveza odnosno naših vrhovnih vlasti u toliko, te gdjekad uskraćuju izvršavanje tih zaključaka. Mi moramo sebe podvrći svim zaključcima naše vrhovne parlamentarne i zakonodavne institucije, koju priznajemo, pa makar imali .svoje posebno mišljenje. Cijonistički rad u Jugoslaviji može samo onda da uspije, ako budemo disciplinirani. Prelazi na pitanje zasebnih distr i k t a 1 mjesnih organizacija, Cijonistima u Vojvodini dana je koncesija, da osnuju zaseban -distrikt. Uvažavale su se pri tome zasebne prilike, pa se vjerovalo, da će distrikt jačati organizatomu i agitatornu zadaću Saveza, da će biti posrednik izmedjju Egzekutive Saveza i vojvođjanskih mjesnih organizacija, koje će da stvara i predjuje. To se očekivanje nije ispunilo. Distrikt se pokadšto stavio u protimbu prema egzekutivi Saveza i otežavao je komunikaciju izmedju nje i cionističkih institucija ogradama, koje su gdjekad bile oprečne zaključcima i traženjima iz Londona. Distrikt ne smije da bude organizacija, koja ima da kooperira sa savezom, nego da bude podvrgnut zemalj. savezu. Dočekali smo, da je vojvodjanski distrikt po nekoji l Pat zauzimao stav proti organizaciji zemaljskoj, Sto je na svaki način nedopustivo. Vojvodina nije ispunila iščekivanja ni u obziru Keren Kajemeta ni Keren Hajesoda, te smatra, da je bolje da se ukine vojvodjanski distrikt te da se dedje direktno u bliži kontakt sa mjesnim organizaci jama u Vojvodini. Težište čitave organizacije treba položiti na mjesne organizacije. U prvom redu treba provesti reorganizaciju mjesnih organizacija, kojim na čelu treba postaviti ljude, koji će sav svoj rad uložiti za dobro svoga naroda. Keren Kajemet živi od svoje tradicije, jer uslijed agitacije, koja se je prije provadjala, i sada ljudi daju svoje doprinose. No aktivna propaganda jenjava. Ako se tu ne provede temeljita akcija, presahnut će doprinosi sasvim. Niko nije doprinio tome, da se uz veću aktivnost povećaju prinosi. Za povećanje tih prinosa predložio je Lav Stern tako zvane minjanim, te bi se ta organizacija morala provesti u svim mjesnim organizacijama. Smatra izvlačivanjem, nedostojnim ovog istorij. momenta, kad cijonistc, koji treba da je svaki pojedini pionir, čeka na pojedine ljude i n.ihovu propagandu, e da izvrše ono prema Keren Hajesodu što je dužnost svakoga Židova.

Deserter je svaki onaj, koji u ovaj odsudan čas ne čini ono, što svaki Židov mora da čini, dakie prije svega cijonista po dužnosti svoga pijonirstva. Nijedno vodstvo ne će htjeti preuzeti agende i odgovornost, ako delegati ne će zajamčiti, da ćc sve organizacije doprinjeti svoj udio glede odglasanog budžeta zemaljske organizacije. Naglašuje, da ' nije krivnja vodstva, da je potrošena ogromna svota za izobrazbu Haluca, nego krivnja pada na ljude, Tcoji su izvan radnoga odbora.Odscle morat će biti. veoma oprezan kod osnivanja Haluo-iarmi. Dužnost mu je, da se sa priznanjem i zahvalom sjetimo dra. (jrossmanna (Vilovo) i Avrama Fincia (Bjelina), koji su stekli velikih zasluga za haluce. Dosadašnja su iskustva dokazala potrebu, da izučavanje obrta mora postati posebnom i važnom stranom halučke izobrazbe. Haluce. koji su počeli svojom izobrazbom, moramo privesti dokončanju naobrazbe, ali na osnivanju novih farmi ne smije se ove godine ni pomišljati. Kulturno pitanje ne može sc udesi ti po stanovitom reglamanu. Savezni odbor može dati za kulturan rad samo smjernice. Mjesne su organizacije, kako je već naveo, potpuno zatajile, te se osnivanje hebrejskih tečajeva, priredi!vanje predavanja itd. ne može upisati u rad mjesnih organizacija, nego samo u požrtvovnost i akciju pojedinih ljudi. Omladinu moramo podupirati s većim sredstvima, te birati u mjesne organizacije ljude, koji će imati smisla za omladinu, te im ne će biti kao tutori, nego njima uz bok kao savjetnici i to širokogrudni, koji će imati paziti samo na to, da pmladina, u svom mladenačkom žaru, ne prevrši na stramputiou. Sav budući rad mora biti palestino-centričan. To je polje rada tako ajamašno i golemo, da treba da apsorbira naše najbolje sile. Spoznajnu da u pretežnom dijelu Jevreja naše kraljevine postoji želja i težnja za sopstvenim političkim opredjeljenjem u unutrašnjoj politici, za afirmacijom židovstva kao takovog, a da postoji nužda jednovite pozitivne orijentacije, ipak je govornik mišljenja, da ta pitanja, untltar cijonističke organizacije, u ovaj čas moraju da se odlože. Cijonistička organizacija, lako je nuždom prilika i usljed nepostojanja druge koja bi tu stranu narodnog rada kultivirala primorana, da prikloni pažnju i ovome radu, ma da je izvan plana cijonističko-organizatornih zadataka, opet ne smije u jednome tako sudbonosnome času za narodni opstanak, za gradnju domaje i za pitanje galuta, da se da odvratiti od najprečih zadataka. K tomu dolazi izvjesna nehomogenost političke orijentacije Jevreja u raznim krajevima naše domovine, neizdjelanost naziranja,:- a po tome drži, da još nije dana mogućnost, da se jevrejstvo politički upravlja sa jednoga neutralnoga mjesta. Za izvjestan niz godina mi ćemo morati da se zadovoljimo u političkom pogledu s time, da uznastojimo, te bismo iskoristili prilike, gdje nam je dana praktična mogućnost, da se afirmiramo, pa da tako gradimo odozdo, obrazujući , postepeno, a konkretnim ulaženjem u politički život, političku volju i opredjeljivanje židovskih krugova. Konačno govornik izriče svoje iskreno priznanje dojakošnjem vodstvu. Albert Koen (Mostar) kritikuje dosadašnji rad Saveznog Odbora te naglašuje, da dosadašnji rad ne zadovoljava. Naročito upisuje u grijeh nemarnost dosadašnjeg odbora, jer je isti otklonio akciju za haluce. Naglašuje, da ne vjeruje odborima kao skupini, nego zahtjevu, da svaki pojedinac u odboru preuzme lično obvezu za rad. Nadrabin dr. Moric Le v i žali, da je izvještaj nepotpun, jer nema ništa o kulturnom radu. Najsvetija je naša dužnost, da uzgajamo mladež u jevrejskom duhu. Organizacija nije mogla u tom pravcu da radi, jer nije imala dosta mateterijalnih sredstava, da izdaje knjige, brošure itd. Ispunja ga zadovoljstvom, da na čelu Saveza jevrejskih opština stoji muž, koji predsjeda i ovom vijeću. Smatra da je Savez općina cijonistički orijentisan, a to je najbolja garancija za osnivanje škola, u kojima će se naša djeca vaspitati u strogo jevrejskom duhu. Konstatu;e, da smo nemarni i lijeni, te da svaki pojedinac smatra, da je samo odbor obvezan na rad, dok svaki drugi hoće da svali svu odgovornost i sav rad na druge. '

Generalna debata: Inž. Gro! (Sarajevo) žali, što je iz ovogodišnjeg izvješća Saveznog Odbora izostao referat o svjetskom cijonističkom kongresu u Karlovim Varima. da bi se mogli barem najvažniji zaključci kongresa, koji se svih nas tiču, primiti na znanje. Smatra velikom pogrješkom Radnog Odbora, da je ovogodišnje poslovanje završili* grdnim deficitom, koji bi mogao izostati, da se racijonalno radilo. Dr. Adolf B e na u (Sarajevo): Izvještaj Radnog Odbora je manjkav. Istina je, da Savezni Odbor i Radni Odbor ne mogu ništa postići, ako ih mjesne organizacije aktivno ne podupru. I svaki od nas mora podupirati rad odbora. Dužnost je svijesnog Jevrejina, da svagdje radi u svakoj jevrejskoi akciji, te da unese uvijek ctjonističku ideologiju. Izrazuje svoje nezadovoljstvo u stvari Keren Hajesoda. Tu je došlo odjednoć do zastoja. Pitanje halucim bolno ga Ise doimlje. Puno se griješilo, pa treba griješke popraviti. Glede omladine je proti tomu, da ista dodje pod tutorstvo organizacije, jer misli, da je najbolje, da se ona sama razvija bez vanjskog utjecaja. Pitanje zemaljske nacijonalne politike je vrlo delikatno. Obzirom na različite pri.ike, u kojima žive Jevreji, ne možemo u tom pogledu donijeti jedinstveni zaključak, Tiiti stvoriti jedinstvene smjernice. Na koncu izrazuje Saveznom Odborn potpuno priznanje za rad i predlaže, da vijeće istome podijeli apsolutorij. Pošto se nije javio niko više za riječ, zaključuje predsjednik dr. Spitzer generalnu debatu, te podijeljuje riječ dru. Stei n u, koji će reflektirati na pojedine izvode govornika. Isti naglašuje. da nema istina izvještaja » kongresu, ali to se nije moglo učiniti, jer nije bilo moguće u okviru kratkog našeg izvještaja donijeti točan prikaz o kongresu, a opširan usmeni referat produljio bi znatno vijećanje konferencije, u ostalom se predpostavlja, da ako ne svaki cijonista, a ono svaki' delegat morao bi poznavati zaključke prošloga kongresa. v Na prigovor, da se nije S. 0., odnosno R. O. brinuo za M. O. primjećuje, da je S. O. odmah na prvoj svojoj sjednici iza konstitucije uzeo u pretres reorganizaciju M. O-a, te se u tom pogledu naročito posavjetovao s gosp. Jul. Bergerom, koji ima velikih organizatornih iskustva. Došli smo onda do zaključka, da će akcija oko Keren Hajesoda oživjeti M. O-a, ali na žalost nije ni to uspjelo. U ostalom drži, da je puka fraza, ako se kaže, da R. O. nije M. O-ma ništa dao da je samo tražio. Sto je trebao da dade? Ta M. O-e imadu svoju cijonističku ideloogiju , a R O. mora po intencijama S. V-a i po uputama londonske egzekutive da traži od njih, što njima ta ideologija nalaže. Radi se samo o tome, da bude sve valjano onganizovano. Nadamo se, da bude u tome novf S. 0. bolje sreće. Preporučio bi se pokušaj sa t. zv. »Minjanu sistemom, što ga propagira jedan naš sumišljenik. 0 tome bude još govora. Glede sumišljenika u Vojvodini navadja, da sc je nastojalo, da se postigne neki sporazum (u dokaz toga čita listove nekih istaknutih vofvodinskih sumišljenika), ali svi pokušaji su sa izjalovili U voivodinskom pitanju ne može danas doći do nikakovih zaključaka, pošto nema delegata iz Vojvodine. Najbolje će moguće biti. da se raspusti distrikt, i da se odsele obraćamo direkte na pojedine mjesne cijonističke orgaganizacije, no novi Savezni Odbor morat će da tu stvar raščisti s vojvodinskim sumišljenicima. Na prigovore o izvješću Palestinskog ureda, odgovorit će kod debate u palestinskom referatu. Današnja ie debata o tome dosta mršavo ispala s razloga, što su ta pitanja pročišćena u mnogosatnim debatama na konferenciji pal. povjerenika, u kojima su sudjelovali i mnogi delegati kao gosti. Osvrnut će se samo na dvoje. Prvo na konkretne prigovore g. inž. Grofa glede farme u Mostaru, koji ne razumije, kakn da je bilo od augusta 1920. do januara 1921. tamo potrošeno K 130.000 dok ie u istom razdoblju unišlo od priploda samo K 4000 (Strana 25. izvješća, točka I.). To je posve razumljivo, ako se na slijedećoj (26. stranici) izvješća pročita i točka IV., a nastalo je sve to, što le po prijašnjoj upravi P. U-a farma osnovana u jesen s potpunim brojem halucim, kad nije bilo za sve posla i tek neznatno priploda, te je povrh toga bilo potrebno, da se sve namirnice kupuju, pošto farma producira samo povrće; na prigovor o natapanju (str. 25., točka III.) ne može odgovoriti

BROJ I—3.

»ŽIDOV* (HAJHUDI)

19