Židov

s onom strukovnom spremom kao što je to govornik tražio, no kad je sastavljao i supotpisao to izvješće "bilo mu je jasno, da su sprave za natapanje doduše tu za slučaj suše, ali da ne koriste ni najbolje sprave, ako je suša onolika, da nema vode, kojom bi se te sprave služile. Drugo na što se mora osvrnuti, jeste jedan napadaj na dosadašnji P. U., koji nije doduše donošen u debati, nego je predočen svim delegatima još prije no što su stupili u dvoranu tik prije otvorenja Vijeća: famozni proglas- t. zv. »Žld. soc. radničke Organizacije Poale Čijom-. Zali što nije taj letak točno označen kao produkt jedne sarajevske grupe, koja s dičnom našom svjetskom federacijom »Poale Cijon« nema ništa zajedničkog, a kojoj referent po svome naziranju stoji mnogo bliže nego ona sarajevska grupa. Ne će da traktira iiojalnost tog od početka do kraja neistinitog proglasa, hoće samo da istakne tvrdnju, da današnji P. U. onemogućuje emigraciju našim halucim! Protiv toga protestuje odlučno, jer ne bi htjeo, da bude u ikojem pogledu identificiran s Herbertom Samue lom, vrhovnim kompsarom Palestine. Dr, Sin g e r (Zagreb) odgovara glede zastoja u akciji za Kercn Majesod, koja je sad malo mirovala, da bi se kasnije u jesefljbj kam panji moglo što bolje raditi. Naša akcija za Keren Hajesod bolje stoji nego u drugim zemljama. Predsjednik stavlja predlog dra. Benau-a glede apsolutorija na glasanje. Razriješnica bi jednoglasno podijeljena Saveznom Odboru.

Iz cijonističkog svijeta

Sjednica Akcijonog Odbora. Dne 27., 28. i 29. decembra 1921. održala se sjednica Akcijonog Odbora u Beču, kojoj su pribivali sa strane Egzekutive, prof. dr. Weizm a nn, predsjednik organizacije, zatim dr. Fe i vv el, dr. Halp er n. inž. S. Kapla nsk y, dr. Bur t h i S. Schocken, te članovi Akcijonog Od bora: nadrabin dr. Chajes, predsjednik A. K., narodni zastupnik inž. Str ick e r i dr. Hant ke. potpredsjednici A. K. zatim dr Lecn Rei ch, Podliševskj, narodni zastupnik Qrii nbau m. Adolf Bernhard, dr. Viktor Jacobson, Hermann Str u ck, Lev i n-E pste in, Eliczer Kapl an, dr. A. Katznelson, Nalium Tversky, S. Ruba.š ov, Adolf Bo h ni, dr S. Rappajiort i dr. Bodenhcimer kao zastupnik 2. N. F. Nakon otvorenja sjednice sjeti se dr. li ant k e toplim riječima preminulog člana A. K. Abrahama I d e 1 s o h na. Pre.dsjednik dr. Weizm >i nn opširno je izvjestio, o političkom položaju i političkim akcijama Egzekutive od zadnjega kongresa. U svome izvještaju bavio se i riješenjem sjevernih granica Palestine, te je istakao zasluge inžinira Rutenb erg a. koji je kao stručnjak učestvovao na radu komisije. Weizmann zatim izvješćuje o pregovorima Egzekutive glede novog uredjenja kontrole emigracije nakoia uspostave stanja, kakovo je bilo prije maja 1921. Konačno je izv'jeslio o koracima Egzekutive za izveđenje zaključaka kongresa glede odnošaja prema arapskome narodu; zatim je dao informaciju o pregovorima s arapskom delegacijom u l.ondbpu i o pitanju %potvrde nacrta mandata po Ligi Nuroda. Dr. Weizmann završio je svoj politički izvještaj uputivši na to, da je temelj svega daljnjega rada financijska sprema za izvedenje radova u Palestini, koje je kongres zaključio. Iza toga izvjestio je član Egzekutive Rihard L i chth ei m o provadjanju zaključaka kongresa, koji se odnose na imi-

graciju i organizaciju. U svome izvješću bavi se i pitanjem organizovanja Palestinskih ureda i otpremom iseljenika te' podjeljivanjem zajmova za putni trošak halucim naglasivši, da sva ta pitanja zavise o povoljnom riješenju pitanja kontrole imigracije. Referent bavi se zatim cijelim nizom orgunizatornih pitanja, a naročitu važnost polaže na provođenje šekel-akcije, koja ima da namakne sredstva za provođenje velikih zadataka. Lichtheim zatim govori o osnutku berlinskog biroa cijonističkc Egzekutive. Konačno ističe potrebu središnjeg organa na engleskom jeziku. Blagajnik Egzekutive dr. Georg H a 1p e r n izvješćuje o stanju financija te ističe, da od kongresa nije još bilo moguće namaknuti po kongresu predvidjeni mjesečni budžet za palestinski ured i doznačiti ga i da su uslijed toga nastali deficiti, čije pokriće prouzrokuje velike poteškoće. Moramo sve sile uprijeti, da izvedemo zaključeni rad. Za financijsko i gospodarsko vijeće izvješćuje o* nizu velikih projekata ekonomske naravi, s kojima se opširno bavilo gospodarsko vijeće. Konačno se izvjestitelj bavio vrlo povoljnim stanjem Jewish Colonial Trust i. cdnošajem prema »Econohiic Board of Palestine«, kojemu je na čelu sir Alfred M o n d. U popodnevnog sjednici izvjestio je u ime direktoriuma Keren Hajesoda dr. Berthold F e i \v e 1 o akciji i uspjesima Keren Hajesoda u Americi, Evropi, te o izdavanju certifikata i konačno i upotrebi Keren Hajesod. Potsjetio je mi to, da se iz sredstava Keren Hajesoda moraju pokrivati izdaci za palestinski rad, osim toga su u zadnje vrijeme kupljene školske zgrade Hilfsvereina iz sredstava Keren Hajesoda i osnovana hipotekama banka. Konačno predložio je nacrt prospekta za povišenje dioničke glavnice jevvish Golema! Trusta. U Generalnoj debati stavili su poj-, dini govornici upite na vodstvo te pr. govarali pojedinim referentima i iznijeli svoja gledišta na sva nabačena pitanja Weizrnann odgovorio je poglavito na politička pitanja i bavio se odnošajem engleske vlade kao uprave Palestine prema cijonističkim pitanjima. Kod glasovanja primljeni su ovi predloži financijskog i gospodarskog vijeća: Boarđ of Trustees Ž. N. F. »Akcijom komitej zaključuje osnutak Board of Trustees za Ž. N. F. sa zadaćom, da vrši vrhovnu kontrolu nad financijama Ž. N. F-a i da nerijodički izvjesti A. K.. o upravi Ž. N. F-a. Kompetencija direktorija Ž. N. F. »Direktori Ž. N. F-a,' koji stanuju u Palestini opunomoćuju se, da vode tekuće poslove Ž. N. F-a u okviru budžeta. Principijelna pitanja i onakove stvar:, koje prelaze okvir odobrenog budžeta, kao i sastavljanje budžeta (bez povrede prava budžeta kongresa odnosno centralnoga vijeća) pridržana su ukupnom direktoriju, eventualno putem pismenog glasovanja. Zaključci direktorija stvaraju se većinom glasova-. Zaključeno je povisiti broj direktora od 7 na 9. ali je samo 8 mjesta popu njeno. Akcijoni Odbor izabrao je ovu gospodu u direktorfj: dr. Hantke.

Bohm, Farbstein, Schocken (governor), U s i š k i n (governior), van Vriesland, W i 1 k a n s k y, W a r b u r g. Gospodi dru. B o d e n h e imeru i Kremenezkyu, koji su ođ osnutka Ž. N. F-u bili na čelu i koji su toliko za nj radili izrazuje dr. Hantke zahvalu A. K. Šekel-akcija. ‘ Iza toga raspravljalo se o predlozima Egzekutive glede ustanovljivanja iznosa šekela i cjganizovanja šekel-akcije v. godini 5682. Nakon odulje debate ustanovljen je šekel za Austriju s 200 K, a za Poljsku s 150 pol. maraka; za druge zemlje ustanoviti će Egzekutiva visinu šekela. U savezu s time primljen je predlog L i c h t h e i m a; »A. K. ovlašćuje Egzekutivu da pomoću zemaljskih i zasebnih federacija übire poseban prinos za organizatorne i političke potrebe vodstva. Iznos ima da se ustanovi u tolikoj visini, da zajedno sa šckalim podmiruje sve organizatorne i političke potrebe ci jonističke organizacije«. Zastupnici jišuva u Egzekutivi. Zatim primljen je ovaj predlog Egzekutive: »Na temelju zaključka 12. kongresa izjavljuje se A. K. sporazuman time, da se privuku na saradnju u palestinsku Egzekutivu dva po Asefat han'.v harim izabrana zastupnika palestinskoga židovstva. Ovi će zastupnici pribivati svim sjednicama palestinske Egzekutive s pravom glasa. Pored toga pozvat će se i zastupnici Vaad halenmi na saradnju u pojedinim komisijama.' Imigracija. U pitanju imigracije primljen je ovaj predlog dra. Katznelsona A. K smatra uzdržavanje sadašnjih odredaba o imigraciji teškim ugrožavanjem židovske imigracije u Palestinu. A. K. prima na znanje korake, koje je Egzekutiva poduzela radi dokinuća ovih odredaba i izjavljuje, da se po Egzekutivi zahtjevanu uspostavu odredaba, koje su vrijedile prije maja 1921. imadu smatrati minimumom zahtjeva cijonistj£ke organizacije-. Na predlog Tverskoga zaključeno je: » U svrhu uredjenja i olakšanja imigracije u Palestinu nalaže A. K. ekonomskom vijeću, da prOuči shodnost osnutka banke za aliju, kao i plan osnutka cijonističkcg transportnog dru štva na ekonomskoj podlozi i da o tome izvješćuje u narednoj sjednici A. K. Financijalnu podlogu za transpotno društvo ima da stvore naši bankovni instituti. Budžet. Nakon kratke rasprave o činovničkom pitanju, prihvaćen je u budžetnnm pitanju predlog dr. Hantke-a: A K. prima do znanja izjavu Egzekutive, da će za vrijeme, dok nema na raspolaga .je novac za pokriće cjelokupno odobrenog budžeta, u sporazumu s financijskim ekonomskim vijećem ctdrediti, koje sc stavke budžeta imaju da isplate i u koji i visini«. Jabotinsky-afera. Nakon odulje debate primljen je ovo predlog Strickera: »U stvari preo • vora g Jabotinskoga zastupnicima vlade Petljure konstatuje A. K.. da je g. .Ja botinsky pregovarao i sklapao utanačenja bez znanja i privole Egzekutive, f

»ŽIDOV« (HA.JHUDI)

BROJ I—3.