Židov

sve svoje sile uložiti, da washingtonska vlada podupre što skorije riješenje palestinskog mandata. Senator Commis će ovih dana zamolit predsjednika Hardinga. da se što bolje zauzme za pitanje palestinskog mandata, koje će se odijeliti od pitanja mandata za Mesopotamiju. Za sada još se sumnja u mogućnost, da će Amerika zauzeti službeno stanovište kod saveza naroda u pitanju palestinskog mandata. No jasno je, da će američka vlada nastojati, da u tom smislu utječe na aliirane. To se vidi iz osobito prijaznoga razumijevanja, što su ga zahtjevi Sokolova u vladinim krugovima našli. 1 senator Hitchcook, vod'ja demokratskog kluba u komisiji za vanjske poslove, izjavio jt, pošto mu je Sokolov predočio stanje Židova u istočnoj Evropi, da je pod sadanjim prilikama, kada je zabranjeno useIjivanje Židova u Ameriku, moralna dužnost Amerike, da pomogne Židovima oko ostvarenja njihove nacionalne domaje u Palestini. Sa dobro informirane strane saznajemo, da je talijanska vlada suglasna u tome. da se pitanje mandata za Palestinu obradi posebno od drugih pitanja.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Počasno veče prof. Weizmannu kod generalnog konzula l.andaua u Berlinu. Predsjednik cijonističke organizacije profesor W c i z ni a nn napustio je Berlin, da se povrati u svoje stalno boravište u London. Posljednjih dana njegovog boravka u Berlinu izkazane su reprezentantu cijonističkog pokreta mnoge počasti sa cijonističke kao i sa necijonističke Mrane. Spomena vn.edno je ponajprije počasno veče. koje je priredio engleski generalni konsul Eugen L and a u u svome stanu prof. W e i z m a nn u, na koje su pozvani bile istaknute ličnosti njemačkog javnog života, ministri, državni tajnici, odjelni predstojnici ministarstva za izvanje poslove, najodličniji zastupnici privrednih krugova, te publicistike Medju mnogim drugima nalazili su *e tamo državni ministar pravde prof. R a db r u c h. državni ministar izvan si. D e r nburg; novi njemački poslanik u Beču dr. P f e i f f e r, državni tajnik prpi. B e c k e r, od prusk-'g ministarstva za znanost, umjetnost i pučku prosvjetu; ravnatelj ministarstva G n e i s t, poslanik pl. Mutius: ravnatelj ministarstva Koepke; referent za Tursku i Palestinu, tajni savj. Pa d e 1. Financijske i industrijske krugove zastupali su tajni savjetnici prof. C a r o, d : r. E 1 s s t a t t e r, Sigmund H i r s c li. kom. savj. Gerson Si mon, dir. Sobernheim pokraj prof. Sobemheima ; konsula \Valtera Sobernheima. Njemačko novinstvo po berlinskom izvjestitelju »Frankf. Zeitung« dru. Guttmannu. ud cijonističke strane pridošli su osim prof Weizmanna: dr. F e i w e I, ravnatelj Keren Hajesoda, odvjetnik Rosenbliith, predsjednik njemačke cijon federacije, kao i oni berlinskog ureda cijon. egzekutive dr. Jakobs o n, dr. H a n t k e i lulius B e r g e r. Niz govora otvorio je prof. Sobernh e i m sa pregnantnim prikazom razvoja palestinske kolonizacue do početka svjetskoga rata. Njegovi su izvodi, koji poka-

zaše temeljito poznavanje cijele židovske politike, te otkriše objektivno ocjenjivanje pojedinih političkih smjerova unutar židovstva, bili prisutnima instruktivni uvod k predavanju prnf. W e i z m a nn a Potonji polazio je od utjecaja rata na cijonističku organizaciju, opisao zatim pojedine odlomke nove kolonizacije, njezine dosadašnje uspjehe i njezine ciljeve. Govornik je karakteri-ao postojeće zaprijeke i razjasnio, kako bi ove djelatna solidarnost židovstva mogla svladati. Jaki utisak, koji je Weizmannov govor učinio na prisutne, najbolje ilustrira to, ako se ovdje prikaže bitni sadržaj govora državnog ministra za državne fiuanaije izvan službe D c r nb u r g a. što ga je ovaj u daljnjem toku večeri izrekao. Dernbnrg, koi je vodio njemačku kolonijalnu politiku u njenom najvažnijem razdoblju, prikazao je u velikim potezima njegova kolonizatorna iskustva, usporedio prijašnje metode kolonizacije sa sadašnjim, te zaključio sa posebnim naglašivanjern, da svaki na obraženi Nijemac simpatiše sa djelatnosti i ciljem cijonističkog pokreta. Nakon što je dr. I. Strauss kratko odgovorio, upotpunio je Wc'zmannove izjave dr. F e i w e 1 u svome položaju kao član cijonističkog financijalnog * ekonomskog Councila time, Ja se upustio u ra'zlaganje metoda načina namaknula novca za kolonizacijom) djelo, te porasta interesa Židova u svim djelovima svijeta na izgradnji nove Palestine. Time bi zaključen politički dio vrlo uspjele večeri. Pred ostvarenjem Ruthenbergovog projekta. Jerusalem, 3. siječnja (J. C. B.) Kako saznajemo u cijeloj se zemlji prave velike priprave za osnivanje jednog društva sa kapitalom od 2 milijuna funti šterlinga, a cilj bi toga društva bio ostvarenje Ruthenbergovog projekta o elektrifikaciji zemlje. Po; vijestima arap c ke štampe iz Jaffe i vlada je već započela sa nužnim privravama oko toga. Žnelji sela Schich dobili su od oblasti nalog, da ne obradjuju ona svoja polja, koja leže na karti Ruthenbergovog plana. (Rnthenbcrg sada boravi u Berlinu, gdje je stupio u kontakt sa nekolicinom velikih firma i poduzeća Red. J. R.) Kupovanje zemljišta u Jerusalemu, Jerusalem, 10. januara. Kako smo već javili, potvrdio je vrh. komesar S a m u e i 19, decembra kup zemljišta Palestine Developement Co. od grčkog patrijarhata u Jerusalemu. TakoJjci financcsKi komite, kojeg je Samici imenovan za uredjenje financijskih prilika patrh irhata glede otplaćivanja dugova, koji iznose 650.000 funti šterlinga, pristao je na ovaj kup, koji obuhvaća 5.38 000 kvadratela u Jerusalemu i njegovoj okolici. Ovaj posjed razdijeljen je na ;,ve dijelove: 1. Kod Jafajke ceste, ono mjesto, gdje je kino »Zion- 32.000, onaj prostor u blizini Becalela 64.000, kod samostana Ratisbon 212.000, na cesti kod jezera Mamila, na putu k željezničl'.dcjj postaji 30.000 i 200.000 kvadratela, kolji graniče na novu židovsku naseobinu »Palpioth*. Na onom dijelu kod Jafajske ceste će se skoro podiči novi trgovački centar s mnogo dućana, na kojima je Jerusalem dosad veoma oskudijevao. Imigracija u Palestinu. Od 1. septembra do 30. novembra prošle godine use-

lilo se ukupno' 2465 osoba u Palestinu. Većim dijelom su to oženjeni trgovci i zanatlije, koji su na želju svojih rodjaka, koji već žive u Palestini, došli u zemlju i donijeli s a sobojn strojeve, alat. robu i kućni uredjaj U decembru se uselilo 1100 emigranata, što znači znatan porast prema broju od 765 emigranata u novembru.

Iz Jugoslavije

Jaar Jugoslavia. Židovsko nacionalno društvo u '.»sijeku stvorilo je zaključak, da se u povodu đvadesetipitKodišnjeg jubileja dra. Huge Spit z e r a kao predsjednika židovske bogoštovne općine u Osijeku, uz saradnju svega židovstva u Jugoslaviji osnuje u Erec Izraelu maslinova šuma (Jaar Jugoslavia). Ovih dana navršit će se dvadesetpet godina, što predsjednik naše zemaljske organizacije i predsjednik Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina, dr. Hugo S p i t z e r stoji na čelu židovskoj bogoslovnoj općini osječkoj kao njezin predsjednik. Opće štovan i obljubljen sa svog rada za dobrobit svoje općine, za ujedinjenje sviju bogoslovnih općina naše kraljevine u jednu čvrstu organizaciju, čija egzekutiva ima da reprezentuje sveukupno naše židovstvo i sa svog rada za cijonističke ciljeve, primit će povodom svoga jubileja mnoge dokaze čašćenja i poštovanja. Ipak će mu vrhunac pravog i potpunog zadovoljstva pružati sretan poticaj Židovskog nacijonalnog društva u Osijeku, da židovstvo Jugoslavije u počast svečara podigne trajni spomenik u Erec Jisraelu. Spomenik, ne iz hladnog kamena, ne iz blistave kovine, već iz mnogo, mnogo maslinovih grančica, zasadjenih u zemlju otaca, koje će se rastući razviti u maslinovu šumu. Zasadjena prilozima Židova iz Jugoslavije nositi će ime: Jaar Jugoslavia. Živi, vječni spomenik, koj«' će biti trajnim svjedokom ljubavi i poštovanja našega židovstva prama mužu, koji je imao i ima neprocjonivo(g udjela na radu za boljitak svega židovstva, a napose na napretku i procvatu židovske općine, čijom sudbinom ravna već punih dvadesetpet godina. Židovi ove zemjle zaista ne mogu ovom zaslužnom mužu da pružaju ljepšeg i njemu milijeg odlikovanja, no što je darivanje maslinovih drva za Jaar Jugoslavia. Židovima sviju naziranja i struja dana je tako mogućnost, da mu darivanjem za ovu plemenitu svrhu odaju počast, da mu iskažu blagodamost za njegovo mnogogodišnje požrtvovno briganje o udes njihov u i daleko izvan općine, čiji predsjednik je već četvrt vijeka, 10.000 drveta ima da daruje sveukupno. židovstvo naše zemlje za šumu Jaar Jugoslavia u Erec Jisraelu. Ne sumnjamo, da će svaki Židov ovu zgodu upotrijebiti, da u počast svečara daruje po koje maslinovo drvo imajući uz to zadovoljštinu, da je dionikom korisndg djela pošumljivanja svete nam zemlje. Cijena od K 50 za jedno drvce tako je neznatna, da stalno iščekujemo skoro popunjenje potrebnog broja drveta za Jaar Jugoslavia. Nu ne samo pojedinci, već i židovske općine (Sarajevska sefardska bogoštovna

BROJ 4-5.

»ŽIDOV«

7