Židov

•pčina kao prva darovala je 40 drveta votirajući u tu svrhu iznos od 500 dinara.) i druge židovske korporacije zvane su, da ovim povodom u što većoj mjeri sudjeljuju na osnutku Jaar Jugoslavia. Zbudne li se to, onda će osnutak .laara Jugoslavia doskora postati činjenicom. SJEDNICA RADNOG ODBORA S. C. I. Dne 16. o. mj. održana je sjednica Radnoga odbora pod predsjedanjem predsjednika S. C. i. dra Huge Spiizera. Iza riješenih tekućih stvari pročitano je pismo Juliusa Bergera iz Berlina upravitelju Keren hajesoda za Jugoslaviju, u kojem nadovezujući na nedavne goleme organizatornc uspjehe u Njemačkoj, napose time što su za faradnju predobivene najistaknitije ličnosti iz asimilantskih krugova, ističe potrebu aktiviranja rada za Keren hajesod u Jugoslaviji. Izjavlja svoju pripravnost, da dodje na odulje vrijeme u Jugoslaviju u svrhu provedenja jedne intenzivne akcije prema po njemu predloženom planu. U iscrpivoj debati fiksirane su sve mogućnosti i uvjeti provedenja ove akcije, koji će se proipćiti Julijusu Đergeru. Lav Stem referiše o mjerama, poduzetim u svrhu reorganizacije mjesne cijon. organizacije u Zagrebu. Dr. Beno Stein referiše o halucim napose o njihovoj izobrazbi u raznim zanatima. Pismo Mafijaša Lovrija iz Novog Sada, kojim se odriče iz zdravstvenih razloga članstva S. 0.-a otpućuje se S. O-u. Sjednica upravnog odbora Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina održala se u Beogradu dne 8. i 9. o. mj. uz učestvovanje brojnih članova. Nakon prihvata poslovnika savezne uprave izabran je generalnim taj. Saveza upravitelj zemunske realne gimnazije prof. Ivo Kohn. Iza toga referirao je dr. Lavoslav Sik o pitanju opcije Jevreja za državljanstvo Kraljevine S. H S. Nakon svestrane debate zaključilo se, da se povede energična akcija, pa ne bude li ova imala uspjeha, to će uprava Saveza intervenirati na najvišim mjestima. Živu debatu izazvao je predlog sarajevske sefardske općine o osnivanju vjerskog seminara u Sarajevu. te je riješno, da izvršni odbor prouči financijalno fundiranje toga seminara. Za sastav nastavne osnove zaključeno je, da se prime u odbor stručnjaci, pa su u tu svrhu izabrana gg. prof.

Szemnitz Zagreb, prof. Kohn Zemun i učitelj D. Levi Sarajevo. Nadalje je zaključeno, da se stipendiraju mladi Jevreji za polazak na bečki pedagogij. Na sjednici iznesen je još cijeli niz poticaja osobito gledom na socijalni rad. Potaknuto je pitanje osnutka jevrejske bolnice, nemoćnice sirotišta, koji bi se zavodi imali osnovati u glavnim mjestima naše Kraljevine. Tom prilikom pretresao je i pitanje državne subvencije za naše bogoštovlje. pa je zaključeno da uprava Saveza poduzme u tu svrhu nužne korake kod nadležnoga ministarstva. K osamdesetgođišnjici nadrabina đra. Jacobia. Povodom osamdesetog rodjondana primio je g. nadrabin dr. Hozea J ac o b i bezbroj srdačnih čestitaka. koje su dokazom, kako je opće štovan sijedi nadrabin. U petak prije podne došlo je cjelokupno pređstojništvo s drom. K onon na čelu da čestita g. nadrabin. Tom prigodom pozdravio je dr. K o n srdačnim govorom svečara te mu predao srebrnu menoru. I hevra Kadiša s predsjedniom Š. H. Aleksandrom, kao i sva druga židovska društva došla su da izraze svoje usrdne želje dru. Jacobiu. U ime Radnog Odbora S. C. J. čestitao je dr. Aleksandar Licht svečani, te mu predao poseban otisak »Židova«. Svečar zahvalio je svima, ganut tolikim izražajem ljubavi i štovanja. U subotu je prigodom poziva k tori g. nadkantor otpjevao poseban i vrlo lijepo sastavljen mišeberah, na što se g. nadarabin u kratkom govoru zahvalio opčinarima na iskazanu mu počast, da zatim ponavlja svoje obećanje iz mladosti da svim srcem i svom snagdm poradi oko procvata ove općine, koju konačno blagoslivja. Riječi g. nadrabina ostavili su dubok dojam na sve prisutne. Nemili incidens. U subotu, dne 14. o. mj., kad je nadrabin dr. Hozea I a c o b i u povodu svoje osamdesetgodišnjice svoj prigodni govor završio blagoslovom općine, ostao je jedini sjediti gosp. prof. dr. Q. Schvvarz. Ta nemila demonstracija sa strane g. rab. dra. S c h w a r za neugodno se doimala svih prisutnih posjetnika sinagoge, koji s pravom drže, da sinagoga nije mjesto za demonstriranje ličnih protivština i s još većim pravom očekuju pijetet prema domu božjem sa strane lica, koje i samo fungira kao službenik božji. Stvar je imala neugodan epilog pred sinagogom, kad je jedan od rodjaka

svečarovih u svome ogorčenju pozvao na red g. dra. Sclnvarza. Dopis Iz Broda. Dne 10. o. mj. priredilo je židovsko omladinsko udruženje Maks Nordau u Brodu n. S. u dvorani »Apolo«-kina javnu predstavu. Prikazivao se igrokaz H. Oriinaua Na putu u prevedu Olge Platzner. Predstava je u svakom pogledu vrlo dobro uspjela, pa je većina diletanata pokazala zanijemi glumački talenat. Ne upuštajući se u kritiku samoga igrokaza, koji je jamačno čitaocima »Židova« poznat, ističemo, da su omladinci Olga Platzner, kao Agata, Vilko Spitzer, kao Ruben, Margita Hoffmann, kao Oina. Ivan Kun. kao David. Ncli Kolin, kac' Hi na i Julija Dorner kao Irena, potpuno se oživili u svoje uloge i bili potpuno dorasli svojoj zadaći. Režija (Vilko Spitzer) vrlo dobra. Mnogi od prisutnih oduševljeni ovim prvim uspjelim javnim nastupom omladinaca izraz'!; su želju, da »Maks Nordau« i dalje u što kraćim razmacima priredjuje ovakove predstave. Iza predstave bila je u restauraciji »Tri gavrana, animirana nevezana zabava. Medjn publikom bilo je i nežidova, na koje je predstava proizvela, ugodan dojam. Ističemo, da su lokalne novine »Hrvatska zajedmea« o ovoj priredbi spontano donijele lijepu kritiku. Sabirna akcija za židovsku djačku menzu; Sarajevo. Židovsko gradjanStvo grada Sarajeva, darovalo je prigodom sabirne akcijo, koju je rukovodio g. nadsavjetnik Rafael Atias 20.117 K odpadajući dio na zagi'ebaeku menzu. Osim toga darovali su: Po 2000 K: Desić Hasanović; po 800 K: Tnšaković, H. Hasanović; po 500 K: Muslimanska trg. obrt. banka, N. N.; po 400 K: Braća Kumašin, H. Bajrainaga Fočo i drugovi, M. Sudžuković i Brat Avdija, Bićakćić i Slinio, Bezistan Brusa; po 300 K: Mehmed Slinić i drugovi; po 200 K: Murat Fehim Bičakćić, N. NA po 120 K; Hađži Omerović; po 100 K: Naim Muhamed, Sulojman Mašić, Asim Zildžić, Jusufagić. Ukupno K 7020. (Nastavit će se). Zaruke. Naša sumišljenica gdjicg. Ivka Taus s i g iz Zagreba zaručila se sa g. Rtidolfom Wcis s o m iz Djakova. Srdačno čestitamo! 11

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju.

Ciionisti! Židovi!

Adresa za dopise: Zagreb, Ilica 31., 111 kat. Uredovno vrijeme od 9 do 12 sati prije podne i od 3 do 6 sati poslije podne. Novac se šalje ■a Centralnu eskomptnu i mjenjačnu banku d. d. Zagreb, za račun Ž. N. F. s naznakom svrhe.

Svrha je židovskog narodnog fonda da n Palestini kupuje i stiče zemljište, koje če ostati ncotudjivitn imetkom židovskoga naroda. Žiđ. narodni fond utemeljen je na V. cion. kongresu god. 1901. i posjeduje već oko 30 milijuna franaka. Prihodi neprestano rastu, a iznosili su god. 1920. oko 9 i pol milijuna franaka.

18. tebet je prevažni spomendan u historiji cijonističkog pokreta. Toga je dana, prije 20 godina, V. cijo Mistički kongres zaključio nsnutak Kerena Ksjemet Lejisrael. Time je veličajni plan, što ga je profesor Schapin zastupao već u času nastanka naše organizacije, a I. kongres s oduševljenjem p’rihvatio kao zadatak izbavljenj; naše zemlje. Zastupnicima našega naroda lebdila je pred očima osnova, da stvore fond, koji će zemlju Ere«

8

»ŽIDOV«

BROJ 4—5.