Židov
moralnu podesnost halucim; no dok se dojakošnje farme ne likviduju i ne stvori mogućnost emigracije za sadašnje halucim, nema se pristupiti osnivanju novih haiuckib larmi. 3. Stavlja se u dužnost S. 0., da pod savku cijenu omogući emigraciju onim haluclm, koji su već stekli spremu iti koji će je steći, a već jesu dulje vremena halucim. Kod probira ovih halucim, čijim je ustrajanjem već dovoljno zajamčeno njihova moralna kvalifikacija, ima se odustati od ponovnog ispitivanja njihove kvalifikacije izuzevši slučajeve naknadne diskvalifikacije. 4. Da se previše ne ustavlja pripremanje ljudi spremnih za pijoniski rad u Palestini stavlja se S. 0.-u u dužnost, da obrazuje halučim u zanatlijskim zvanjima, koja su od potrebe za obnovu Palestine. 5. Stavlja se u dužnost S. 0.-u, da se jednovremeno sa strukovnom izobrazbom poštara oko duševne izobrazbe halucim, najpače znanja jevrejskog jezika. 6. S. V. apeluje na imućnije sumišljenike, da u spoznaji plemenitog haiuckog pijonistva bilo pojedince, bilo u skupovima, preuzmu snabdjevanje po jednoga haluca ili haluce za preselenje u Palestinu i troškove toga preselenja. Imena tih prijatelja halucim zasebno će se Istaći u zvaničnom glasilu Saveza. D) Keren Kajemet Lejisraei. Proglašujući zaključak XII. cijonističkog kongresa u Karlovim Varima, prema kojemu je jačanje Ž. N. F. od najveće važnosti za geuiat baarcc S. V. nalaže upravi Keren Kajemeta Lejisraei. 1. da se u najkraćem roku i u najužoj saradnji sa S. O. i R. O. provede takovu organizaciju sabiranja za Ž. N. F., da se postigne na području našega Saveza onaj kontingent, koji je kao minimum propisan našem Savezu, e da se neizostavno osigura izvedenje minimalnog programa, što ga je namijenio XII. kongres Ž. N. F. 2. U pogledu pojedinih sabirnih akcija stavlja se u dužnost m. o. i mjesnim povjerenicima Ž. N. F. tačno provadjanje direktiva, što će od vremena do vremena dobivati od uprave Keren Kajemeta za Jugoslaviju služeći se pri tome organizacijom minjanim. 3. S. V. stavlja u dužnost ni. o. i mjesnim povjerenicima, da svoja iskustva u pogledu sabiranja u redovnim izvještajima barem svaka tri mjeseca saopštavaju upravi Ž. N, F.-a za Jugoslaviju i da podnašaju inicijativne predioge u pogledu shođnosti pojedinih sabirnih akcija obzirom na lokalne prilike, a i u pogledu novih sabirnih akcija. 4. Mjesnim povjerenicima Keren Kajemeta stavlja se u neizostavnu dužnost, da sabrane prinose obračunavaju i doznačuju redovi«) barem mjesečno, kako bi se doprinjelo propagandi za Keren Kajemet. E. Kulturni rad. 5. V. i ovaj put obnavlja zaključke u pogledu kulturnog rada stvorene po ranijim Saveznim Vijećima. Skrećući pažnju na prijedloge iznesene na kongresu jevrejskih općina Kraljevine SHS, koji se održavao u Zagrebu 22. i 23. novembra 1921. stavlja S. V. u dužnost svim cijonističkim korporacijama, da kao pozvani nosioci misli obnove jevrejstva svakom prilikom i svim silama, izbjegavajući pri tome svaku partijsku notu, porade oko sustavnog izvadjanja programa kulturne obnove jevrejstva. Konkretno se stavlja u dužnost svim cijonističkim mjesnim organizacijama, da u koliko to još nije učinjeno bez otezanja i bez obzira na novčane žrtve, odmah pristupe osnivanju jevrejskih tečajeva. Ovom prilikom S. V. ponovno naglašava dužnost, da se u cilju jevrejskog kulturnog vaspitanjj posvuda osnivaju jevrejske biblioteke i čitaonice kao osnovke za izgradnju Jevrejskih Bate-Am. F, Budžet. U spoznaji da nijedna Egzekutiva ne može da izvrši naloženi radni program, ako joj se na vrijeme ne daju potrebna tinancijska sredstva S. V. osudjuje nehajstvo u tome pogledu od kojega S. C J. kronički boluje od svoga opstanka.
Prihvativši predloženi redovni 1 izvanredni budžet kao striktnu obvezu S. V. toga I ovdje ponovno naglašuje postulatom cijonističke discipline, da se svaki organizovani cijonista neminovno podvrgne dužnosti davanja svoga doprinosa i staranja, da njegova M. O, svoju đoprinosnu dužnost potpuno i na vrijeme izvrši, kako se ne bi ugrozio rad i opstanak Saveza. Sve rezolucije su jednoglasno prihvaćene. Predsjednik dr. S p it z e r vraća u ime odstupajućeg odbora mandat i zahvaljuje na povjerenju, primjećujući, da ne leži krivnja na odboru, ako rad nije bio onako uspješan, kako bi trebao da bude, jer su tome krive samo prilike. Albert Abinun (Sarajevo) predlaže u ime kandidacijonog odbora slijedeću listu kandidata za Savezni Odbor i to kao predsjednika dra Hugona S pit zera, Osijek, a kao članove: dra. Morica Levi-a, nadrabina Sarajevo, dra. Davida Alkalay-a, advokat, Beograd, dr. Julije Dohany, Karlovo selo, Vojvodina, dr. Aleksandar Lic h t, Šime Spit z e r, Laiv Ste r n, dr. Beno Ste i n. Marko Hor n, Da vid Spit z e r, Rikard Herzer, dr. Alfred S i n g e r, dr. Hugo B a u e r, Makso B o r o w i c, Slavko Deuc h t, svi iz Zagreba, dr. Friedrich Pops, Beograd, dr. David A 1 bala. Beograd, Konf i no, Miš,’ Albert Pes o, Bitolj, Albert Aik a 1 ay, dr. Žiga Bau e r i Mihael Lev i, Sarajevo, Avram D. L e vi, Brčko, Avram F i nci, Bijelina Salamon Is. Poljokan, BanjaLuka, dr. Isidor Herm a nn, Lipik, dr, Oskar Spiegler, Brod na Savi, dr. Edmunđ Fischer Osijek, Ludwig Kerpner, Veliki-Bečkerek i Matijas L6wy, Novi Sad. Predložena listina bi per acclamationem primljena. Dr. Spit z e r zahvaljuje na povjerenju, te primjećuje, da će odbor po svojoj mogućnosti i po svojim silama raditi, ali traži suradnju svakoga pojedinca, ako se hoće postići neki rezultat. Apelira na svakog pojedinog, da poradi u tom, da se obitelji prihvate posle, jer nam je inače naš rad ostao jalov. Kad es vratite kućama svojima, recite to svima. Nema jevrejskog naroda bez jevrejskog jezika, a ni jezika bez škole. Sama Škola bez pomoći obitelji ne može da ulije u dijete židovski duh. Badava će se dijete mučiti s hebrejskim jezikom, ako u kući ne nad je za to razumijevanja i ako od roditelja ne vidi poštivanje starih našili običaja. Ali uspjeh našega rada zavisi i a materijalnoj potpori. Nismo tražili budžet kao znak povjerenja, već kao mogućnost rađa. Povjerenje tražiti ćemo naknadno. Tražimo garancije, da ćemo ispuniti ono, što je ovdje zaključeno. Obećale da će svi uložiti svoj rad, a on se obvezuje, da će u svom čednom djelokrugu učiniti sve, što u njegovim silama leži. (Burno odobravanje.) Lav Stern predlaže, da dr. Licht, kao predsjednik rezolucijonog odbora, iznese sukus rezolucije. Dr. Licht. Zagreb, moli, da se rezolucije ne smatraju programom rada Saveznog Odbora, nego da se imaju smatrati radnim programom sviju nas. Svaki pojedinac mora radi bezuvjetne predanosti organizaciji da radi koliko mu je god moguće i da izvršava upute Radnoga Odbora. Radni Odbor predat će svakom delegatu jedan djelokrug rada. Ova godina može biti moralni fiaskp za Radni Odbor, ako delegati to hoće. Budu li svi sudjelovali u radu, to će se ostvariti program. Apelira na sve sumišljenike, da podupiru Radni Odbor u vršenju naloga iz Londona i naloga naše savjesti. U času, gdje se radi o osnutku židovske narodne domaje značio bi neuspjeh katastrofu za nas. Od vijeća primljene rezolucije ostat će ispisane hartije. dok ne prodru u duh pojedinca. Konačno izrazuje svoje uvjerenje, da će svi izvršiti preuzeti zadatak. Izabrani Savezni Odbor vršit će svoju dužnost, a govornik sam, kojemu je povjereno vodstvo Radnog Odbora, uložit će sav svoj rad i sve svoje sile, radeći za našu zajedničku stvar, dok mu se u vršenju dužnosti sile potpunoma ne satru. (Burno odobravanje.) Svi se delegati dižu sa svojih mjesta i uz pjevanje Hatikve zaključeno je ovogodišnje Savezno Viječe.
Keren Hajesod
Zđruženje vodećih njemačkih Židova za izgradnju Palestine, Cijonistička organizacije Njemačke postigla je veliki uspjeh. Dugim i teškim radom za sakupljanjem svih pozitivnih jedinica židovstva 1 onih izvan cijonističkih redova oko) danas zajedničke nam dužnosti izgradnje Palestine, uspjelo joj je prigodom boravka predsjednika svjetske ciionističke organizacije prof. Weizmanna u njihovoj sredini uklonit} sve ograde, koje su do sada rastavljale neci'jonističku židovsku inteligenciju, predstavnike židovskih velikih korporacija, te odlične Židove iz znanstvenih, financijskih, i drugih privrednih krugova od cijonističkih u shvaćanju važnosti obnove Palestine za cijelo židovstvo. Pored žestokih ličnih i denuncijatorskih napadaja »Zentralvereina« i »Agudat .lisrael« združeni su danas oko rada za izgradnju Palestine, najodličniji reprezentanti njemačkih Židova, bez obzira kojoj struji u židovstvu naginju. U ovim osudnim časovima istorije našega naroda, u eminentno najvažnijem pitanju namaknuća obnovnih sredstava za ostvarenje prvih i velikih mogućnosti obnove zemlje, u radu za Keren Hajesod, složile su se razne struje u židovstvu, da tako omogućuju nastavak i uspjeh ove akcije u Njemačkoj u potrebnom opsegu. Izašao je apel njemačke organizacije Keren Hajesoda, koji se znatno razlikuje od dosadanjih poziva. Zastupnici cijonističke organizacije i pripadnici necijonističkih organizacija traže 2fft ! jednički skrajnju požrtvovnost svih Židova, izvanredno naprezanje za izgradnju .Erec Jfsraela. Tim se u Njemačkoj ostvario zaključak cijonističkog kongresa, da s,e Keren Hajesod ima učiniti općim Židovskim narodnim f o n d o m. Ne sumnjamo u veliki uspjeh ovoga apela u Njemačkoj, a uvjereni smo, da će i u drugim zemljama ovaj apel proizvesti veliki dojam na one krugove, koji su se do danas oglušili svim pozivima, što) ih veličina momenta upravlja na njihovu savjest, što traži nj : hova čast, prestiž zajednice, kojoj ne smije da pripadaju samo po porijetlu, već spo dužnostima, pa makar ne tako i po intenzitetu osjećaja, koji cijonisti ispovijedaju, a što ih od njih danas smije jedino da dijeli. Manifest glasi: »Naseljivanje Palestine vazda je bila v židovstvu velika vjerska dužnost. Sad je dana mogućnost, da Palestina postane židovskom narodnom domajom. Ona stavlja židovstvo pred veliku zadaću. U njenom riješenju pokazat će se, da li Židovi imaju snage da u Palestini stvore produktivnim radom vrednote, da li imadu sposobnost, da tamo u zajednici žive po vlastit'm formama, da li će smisao za pravednost, kojemu židovstvo zahavljuje svoju veličinu, moći da djeluje kao ona moć, koja vlada židovskim životom. Svaki Židov mora da znade, da je sudbina nove židovske naseobine iza njega od važnosti. Židovsko djelo u židovskoj zemlji jačati će duh i snagu cjelokupnog židovstva, zato mora ovo djelo stajati nad strankama, te zajedničkom djelatnošću sviju privesti uspjehu. Velike su poteškoće, ali nijesu nesavladive: bezbrojne su zadaće, ali nijesu
BROJ 4—5.
»ŽIDOV«
9