Židov

žavaju ekstremni (?) cijonisti sa svojim imperijalističkim zahtjevima. Ovo da mu nijesu rekli samo Arapi, nego i deputacije umjerenih (?) cfjonista i ortodoksnih Jcvreja. Obara se na halucim, koji da su bahati i osorni, te se boji, da će se Palestina pretvoriti u Irsku. Njegovo izvješće kulminira u predlogu, da parlamenat. štampa i engleski porezovnik stave zahtjev, e bi se čitava stvar javno istražila. Kako vidimo, sadržaj ovoga članka nije tako grozan, kako bi to neke novine htjele prikazati, ali je i u toj svojoj formi izazvao živahnu novinsku kampanju i oštre proteste upućenih lica. Poznata je stvar, da u engleskom parlamentu imade nekoliko ljudi, koji se nekim bolećivim herostratstvom pačaju u palestinske probleme na temelju uputa onih već spomenutih reakcionarnih i čovječan,ski-arapskih krugova te žele svoj rad prikazati kao borbu za zaštitu džepa engleskoga porezovnika. Dvojica ove gospode, lordovi Sydenham i Islington, jedva su dočekali članak Northcliffov, te su u novinstvu odmah započeli svoju kampanju, koja ide za anuliranjem Balfourove de klaracije. Sydenham podnio je ujedno neke nove interpelacije o Palestini, na koje je u ime vlade odgovorio lord Sutherland, te je naglas'o, da engleska vlada nepokolebivo stoji na stanovištu Balfou rove deklaracije. Dr. Weizmann zatražio je smjesta u »Times«-u odaslanje nepristrane istražne komisije u Palestinu, a Israel Cohen pobio je u >Daily Mail«-u stavku po stavku Norfhcliffova članka. Dr. E. Mils. zastupnik palestinske administracije kod ministarstva kolonija u Londonu dokazao je u istom listu neosnovanost Northcliffovih tvrdnja Za dobre pare stvaraju se čudesa, a arapska delegacija u Londonu ima novaca. Tako je »Daily Mail« donio interview sa sir Stuart Samuelom, bratom velikoga komisara, člana Board of Deputiesa i Misrah'ja, u kojem se ovaj navodno saglašava s tvrdnjama Northcliffovim i tvrdi, da cijonistički pokret mora svršiti ekonomskim bankrotom. U narednoj sjednici Board of Deputiesa izjavio je sir Stuart Samuel javno, da je či-

tavi internet iskrivljen, te da nije nijedna riječ u njemu istinito reproducirana. Razumljivo je. da je ta izjava veoma okrnjila ugled lista, koji se još u zadnje vrijeme smatrao ozbiljnim. Za lorda Northcliffa znamo otprije, da nije nikada zauzimao iskreno stanovište prema cijori.zmu. Za vrijeme rata poslu žio mu je c'jonizam kao dobro sredstvo, da zadobije simpatije Jevreja, naročito američkih. Kad se svršio rat, on je malo po malo počeo prikazivati Balfourovu deklaraciju kao akciju, koja nepotrebno tereti britanski budžet, ili kako on veli, »džep engleskih porezovnika'. Pored toga nijesmo mogli misliti, da će ozbiljan žurnalista povjerovati zlonamjernim i po vršnim informacijama arapskih i ortodoksnih krugova. Uostalom je vrhovni rabin u Londonu dr. liertz temelj to dez avuirao neodgovorne elemente, koji su bili u deputaciji kod Northcliffa, poslavši mu protestnu brzojavku, u kojoj naglašava, da Misrahi organizacija sa svoj h 250.000 članova ortodoksnih Jevreja stoji kao jedan čovjek uz cijonističku organizaciju. Mi poznajemo ovu denuncijantsku opoziciju Aguda ortodoksije i s druge strane. Znademo, da su jedina jevrejska grupa, koja je s boljševicima paktirala, bili ekstremni ortodoksi u svojoj borbi za uništenjem jevrejske kulture. Bečki organ Agude preporučio je najozbiljn je pobožnim Jevrejima, da se proglase bezvjercima, e bi se riješili društva prokletih cijonista. Prigodom izbora pape, zagovarao je ovaj isti organ, da se pobožni Jevreji radi zaštite proti izgubljenim sinovima IzraJja (cijonistima) obrate na Pija XI. Eto, duševnim vodjama ovih ljudi povjerovao je jedan lord Northcliffe. Da nas ne boli ova denuncijantska akcija naših suplemenika, mi bismo se smijali engleskom lordu, kojega su nadmudrili sla boumni fanatici iz Geta. Nije dostatno u novinskim člancima suzbiti objede Northcliffe-koncerna. Englesko javno mišljenje neka iz izvještaja nepristranih posmatrača. koji će temeljito upoznati palestinske prilike, sazna, da je naš imperijalizam, kako je to rekao dr. Chajes, jedni imperijalizam, koji ne ide

za osvajanjem. Neka sazna, da haluc nije bezobrazni deran iz istočnog Geta, kako to tvrdi Northcliffe i Aguda, nego mladić pun idealizma koji je spreman žrtvovati sebe svetoj stvari svoga naroda i obnovi zemlje otaca. Zagrebačka štampa, koja nikada ne donosi važne izjave engleske vlade i odličnih državnika, koje su povoljne za cijonizam, donijela je, vjerna svojoj tradiciji, izvatke iz Northcliffova članka. Jedan list mislio je dfr je opravdano, ako će toj notici, koji je bio neki quodl!bef objeda proti cijonizmu, dati zvučni napis »bankrot cijonizma*. Ne možemo da se otmemo dojmu, da je ovaj interes nekik zagrebačkih listova za cijonizam inspiriran od izvjesnih jevrejskih krugova, koji doduše u pobožnosti zaostaju za ortodoksnim agud istima, ali su im u denuncijantsku i zloradosti ravni. Dr. N. T.

Još jedan savez

U redovima naših omladinaca izbio ic žestoki otpor protiv ideje osnutka gimnastičkog i sportskog saveza, koji bi Savez (zapravo okrug svjetskog Saveza za Jugoslaviju) imao da obuhvata sva jevrejska gimn. i sportska društva Jugoslavije. Velim, protiv i J e j e osnutka, jer koliko je meni poznato, do sada se na osnutku ovoga Saveza nije radilo, niti su kakove pripreme u toku, kojim bi se imao Savez oživotvoriti. Kako je prošle godine obnovljen Svjetski Jevrejski Gimnastički i Sportski Savez, iznio sam pred moga dugogodišnjeg suradnika kod uprave zagrebačkog Ma kabija g. dr Brauna misao, da bi valjalo i kod nas poraditi oko osnutka Sa veza, koji bi u jednu ruku jačao naša do mača sportska društva, a podržavao bi i željeni kontakt sa Svjetskim Savezom. Ovaj Savez nijesam mislio stvoriti tek zato, da oponašam ono, što već postoji kod naše braće u drugim zemljama (u ostalom, ono što je dobro, može se pri-

mjenjivati Makabi je nastao po uzoru jevr. ghnn. društava u drugim zemljama, u kojima su Jevreji već dulje nacijonalno osviješteni!), nego zbog toga, što sam kao predsjednik Makabia imao do sada dovoljno prilike, da se osvjedočim o potrebi ovakovog Saveza. Odmah iza svršetka rata. pa tokom zadnjih godina nikla su razna gimn. i sportska udruženja međju levrejima u mnogim mjestima Jugoslavije, dok u nekojim mjestima opet nije došle do takvog udruženja tek usljed pomanjkanja inicijativnog duha ili drugih zapreka. Zbog nestašice tehničkih sila (učitelja, prednjaka) i nužnoga iskustva, a često i radi nestašice materijalnih sredstava imadu ta društva da svladaju najveće poteškoće pri ostvarenju društvene svrhe. Naziv društva, sastav pravila, oblasna potvrda društvenih pravila jevrejski tkomandovni jezik, osiguranje pogona u tehničkom i financijalnom pogledu, sve su to poteškoće, koje se ne mogu svladati bez odgovarajuće upute strukovnih i iskusnih lica. Do sad su se ova društva

obraćala zbog savjeta na starije bratsko društvo Makabi koje je tako de facto vršilo jedan dio agenda Saveza. Nu niti se jedno društvo može posvetiti dosta intenzivno toj dobrovoljno preuzetoj zadaći, niti postoji kakova norma, koja bi druga društva upućivala, pa se u slučaju potrebe obraćaju na Makabi. Nije mi poznato, da li se sva društva obraćaju na Omladinski Savez; pa ako to možda . gdjekad čine, biva u nuždi, jer ne znaju na koga da se obrate. Ne ću nipošto da omalovažim .'ad omlad. Saveza na polju gimnastike i sporta; nu ovo dragocjeno djelovanje omladinaca ne daje im vec kvalifikaciju, da provedu potrebnu jedinstvenu organizaciju sport, i gimn. dru štava, a ne može im dati ni legitimacije, da sa tim društvima ravnaju. Kod naprednih i nacijonalno osviještenih naroda tjera se sport i gimnastika još u poodmak'oj dobi. kod Jevrcja u drugim zemljama već to biva, a i u nas Jevreja u Jugoslaviji mora se ići za tim ciljem. (Zar ne imaju Hrvati. Cesi, Francuzi. Talijani, riječju Svi prosvijetljeni narodi, svoje gimn. i

Glose

1. Tragikomedija asimilantstva. Nemamo, rašta posvetiti g. Š. A. Alsxandru onoliko pažnje, koliko to čini jedan zagrebački list, ispisujući potpuno njegovo ime »Samuel* (a »od mila* jednom i »Samika), što on, očito kratkoće radi, ne običaje da čini... Da li g. S. D. Alexandera, jednu od dika zagrebačkih asimilanata, ikoje čuvstvo veže sa ži dovstvom. nije poznato; on bar izbjegava da to pokazuje. Pa ipak!... No, evo o čemu se radi: Zabranjena je arbitraža i spekulacija s devizama; banke su protcstovale. sve bez izuzetka, burze ne trguju devizama. Zabrana može da je dobra ili rđava, provediva ili neprovediva; utomi ne zalazimo Banke su protestovale. sve bez izuzetka. Na čelo zagrebačkih banki, kaže pomenuM list. mogoše doći samo oni, koji su bili slijepo odani austro-ugarskom režimu, dobrim dijelom doseljeni tudjinci ili skroz anacijonalni elementi. I list nastavlja: Takav tip je S. A. A!exander; ne zna dobro hrvatski, djeca su mu odgojena u tu djinskom duhu; stvarao je industriju, jer austro-ugarski režim nije dao »našem*

2

»ŽIDOV«

BROJ 12.