Židov

Prava inozemnih konzula u Palestini. Vrhovni komesar izdao je naredbu, koja na temelju § 67. palestinskog ustava ustanovljuje prava, koja pripadaju konzulima glede državljana država, koje oni zastupaju. Prema teme ima svaki konzul prava na imatrikulaciju u matice rodjenfh i vjenčanih, obavu vjenčanja itd., ako je samo i jedna od stranaka pripadnik države, koju on zastupa. U kompetenciju konzula spada nadalje provedenje i potvrda brakorazvodnih parnica, adopcija, legalizacija bilježničkih dokumenata o imetku. koji se nalazi u zemlji, što je zastupa konzul, preuzimanje uprave baština, odredjivenjc tutora, imenovanje obraničkog suda itd. Ponovno izlaženje Haotama. Haolam, oficijelni hebrejski tjednik cijonističke organizacije, ponovno če izlaziti u Berlinu počam od sredine januara 1923. Redakciju vodit će kolegij, koji se sastoji od gg. Ha:m Oriinherg, Moses Kl cinmann, i S. Perlmann, uz stalnu sarad. B i a 1 i k i a i Nahuma Soko lova. Jiaotam izaći će u većem formatu no prije. Svi dopisi ima da se uprave na Haolam. Berlin W 15. Saohsische-str. 8. Konferencija Ahđut Haavoda. Židovski dopisni ured javlja iz Jafe, da je 16. decembra održana u Hajfi 3. konferencija cijonističkosocijalističke partije Ahdut Haavoda. Na dnevnom redu bilo je i pitanje odnošaja prema Poale Cijonu i Ceire Cijenu. Mnogo se debatiralo o stajalištu stranke prema Histadmt Haovdim, koja ima više značaj strukovne zajednice. Jedan dio učesnika zastupao je mišljenje, da se sve radničke stranke raspuste, a politički rad da se prenosi na Histadrut Haovdim, dok su drugi bili mišljenja, da Haavoda i nadalje ima ostati kao neka vrst nai odno-socijalističke avant garde. Les Grands Moutins de Palestine. Veliko mlinsko društvo u Hajfi (Les Grand Moutins de Palestine) započet će svojim radom koncem ove godine. Dnevno če se producira! 50 tona, a nužnu silu dal će Dieselmotori od 300 konjskih sita. Temeljni kapital ovoga društva, koje podupire barun Edmund Rothschitd, iznosi 5,000.000 franaka. Eksport palestinskog vina. U prvom polugodištu 1922. eksporfirano je iz Palestine 15i210 hektolitara vina u vrijednosti od 36.000 funti Sterlinga. (Najviše se vina izvezlo u Siriju (7103.29 hektotit.l, Egipat (5300.97 hektolit.l. Ujedinjene Države (1326.79 hektotit.l, u (1408 48 hektolit) Direktna veza lađjom izmedju Amerike i Majfe. Kako javlja palestinski »Express Company« stići će ove z me iz Amerike direktno 4 iadje. Prva ladja stići će 30. januara, druga 9. februara, obje sa turistima iz Amerike. 3. i 4. ladja očekuju se 16. i 34. marta. Ladja »Adriatic«- koja će stići 16. marta dovest će velik broj cijonista iz Amerike, koji namjeravaju, da proborave preko Pesah blagdana u Jeruzalimu. Ovaj izlet organiziran je po društvu »Ole regel te Crec jisrael« u Ncw-Yorku. Turisle ostat će preko mjesec dana u Palestini. Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga odbora. Radni jc od bor na svojoj zadnjoj sjednci ustanovio za zlatni Sekel iznos od 500. dinara. Kod rasprave za provađjanje šckelskc akcije zaključeno je, da ćc izborno pravo za o vogodišnje Savezno Vijeće im ni samo onaj, koji je platio sekel za godinu 5683. i prinos za zcmaljsku organizaciju. Prihvaćen je zatim predlog Palestinskog ureda, da se naše dozvole za palestinska viza ustupaju austrijskom Palestinskom uredu, jer se u nas nije nitko pravodobno prijavio. Konačno riješena su razna orgenizatorna i administrativna pitanja te molba Egzekutive Svjetske židovske konferencije za pripomoć ukrajinskim Zidovima, koji ;e apel upućen Savezu jevrejskih vjeroispovjednih općina. POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA. Još nas samo nekoliko dana dijele od završetka sabirnog rada u ovoj godini, a još uvijek većina povjerenika nije javila niti doznačila prinose od Hanuka-akcije, koja spada u sabirni rad ove godine. Molimo stoga sve povjerenike, da nam smjesta pripošalju sve iznose za Keren Kajemet, da uzmognemo pravodobno sastaviti bilancu za ovu god.nu, k na će se objelodaniti u prvom broju »Zidova« u narednoj godini. Naročito molimo sva mjesta, u kojima je prikazivan Palest.nski film, da nam uz naznaku troška doznače čisti utržak prikazivanja, jer centrala u Jeruzalimu urgira obračun. Uprava Keren Kajemela za Jugoslaviju. Sjednica š. R. O. Omladinskog saveza u Brodu n/S. Dne 24. o. mj. sastali su se članovi Š. R. 0., da odrede smjernice za rad omladine u najakluelnijim pitanjima. Ponajprije bili su iznešeni referati o djelovanju R. 0.-a u Zagrebu. tz iznešenog organizacionog referata moglo se razabrati, da usprkos napretka u radu nekojih društava, cjelokupan rad ne može da zadovoljava. Organizacijona svijest omladine nije još tako jaka, da bi se moglo da % govori o kakvom sistematskom radu za sopstvene omladinske akcije, kao i nacionalne uopće. Stoga, u jednoj rezoluciji, što je prihva ćena većinom glasova, dano je R. 0.-u ovlaštenje, da prema onim organizacijama, koje ne bi udovoljavale općim dužnoslima rada, postupa disciplinarno. Iz financijalnog izvještaja razabrat© se, da će bili od potrebe nekoliko jakih akcija, da se uspostavi ravnoteža u proračunu. U tom pogledu iznešeni su prijedlozi i stvoreni zaključci. Novčane se potrebe odnose u prvom redu na pokriće troškova omladinskih glasila, pa bi bito vanredno poželjno, kad bi i gradjanski krugovi u formi uvrštavanja oglasa za Gideon, pridonjeli svoje stalnom izlaženju ovog važnog mjesečnika. I iza referata o hebraizactji stvoreni su neki zaključci, kao na pr., da se napusti učenje hebrejskoga po metodi Raih, pa da se upotrijebi udžbenike Prakim rišonim (Eihman) i Dikduk hanaasi od Monosovica, da se u većim centrima započne s osnivanjem hebrejskih klubova; zaključak prošloga sleta o medjusobnora dopisivanju haverim u hebrejskom preporuča se i nadalje, jer se pokazao kao dobar način, ne tek u svrhu medjusobnog upoznavanja, već i zbog jezičnog usavršivanja. Osobito, ako će referenti vračati listove ispravljene sastavljačima, da vide svoje nedostatke i pogriješke. »Iz pogriješaka učimo«. Zbog fuzije s gradjanskim športskim društvima zaključeno je poslije iznešenog referata R. 0.-a, da se isti ovlasti, da nastavi pregovore s tim udruženjima, pa da iznese na budući slet de-

finitivno rijcšcnjc ovog pitanja. Iz izvještaja o halucijutu kod nas i opće o aliji mogio se je razabrati, da je stanje kritično i da će omladina morati da posegne za svim sretsfvimo, troje joj stoje na dohvatu, da se ta kriza Üblaži. O Keren Kajemetu stvoreno je nekoliko zaključaka, medju inim, da se dan 15. svata proglasi danom omladine za Keren Kajemet. Na laj dan imadu se prirediti razne priredbe (pa i improvizirane) sve u korist Narodnoga fonda filatetishčka se akcija nastavlja. Rad za tu bitnu instituciju Jevrejske obnove mora da se provadja u svakom udruženju sistematski. Svako društvo mora da ima svog komesara za Keren Kajemet. Ako rad istoga ne će da odgovara, imade se bezodvlačno da smjeni sa sposobnijom silom. Za čudo, politički referat nije naišao kod većine sakupljenih na dovoljno razumijevanja. Bit će, da je tome uzrok u preslabom odgoju u tom smjeru. Međjutim treba da to bude drugačije. Iz redova omladine mora čim prije da se rekrutiše štab novih, sposobnih radnika za vodstvo zemaljske orgnizacije. Konačno je pak zaključeno, da će se na budućem Saveznom vijeću zahtijevali stanoviti broj resora za omladinu. Rad u Srbiji i Vojvodini ne zadovoljava u toliko, što se ne provadja u sporazumu s vodstvom saveza, odnosno uz obaviještenje vodstva. Prihvaćene su direktive, kako da se sav rad omladine u buduće ima da obavlja sistematski u savezu omladine. Sjedište R. 0.-a ostaje za sada u Zagrebu, no Sarajevo imade da se pobrine, da stvori takove preduvjete u svome mjestu, da u slučaju potrebe preuzme vodstvo. Slijedeći slet ne će se održati u Novom Sadu, kako je zaključeno na prošlom sletu, već u Beogradu (po svoj prilici djelomično i Zemunu). Detaljniji izvještaj izaći će u slijedećem Gideonu. Hanuka-svečanosti u Sarajevu. Kao svake godine priredila su razna društva i korporacije Hanuka svečanost. Dne 16. priredilo je Židovsko nacijonalno društvo veliku svečanost, koja je bila lijepa manifestacija nacijonalne misli. Ovogodišnja svečanost bila je razdijeljena u dva dijela. Poslije podne započela je slava u kazalištu pjevanjem »Hatrkve« po mješovitom zboru »Lire«, a zatim je gospodin nadkantor A U a r a c obavio tradicijonalnu ceremoniju palenja Hanuka svijećica uz pratnju muškog zbora »Lire«. Svečano slovo držao je g. dr. Be nau, koji je prikazao znamenovanje makabejskih dana te naglasio, da je u židovskom narodu vazda bilo junaka, a i danas još mnogi žrtvuju svoje živote radi židovstva u zemljama istočne Evrope, palestinski šomerim, halucim i drugi. Nakon produkcije kvarteta, recitovao je dr. Per i ć Frischmanov »Mašiah« a učenik »Safa Berura« Cesar Levi »Hakanaim« od Kohena. Publika popratila je ove recitacije burnim odobravanjem. Program završilo je pjevačko društvo »Lira« pjevanjem 67. i 118. psalma. Na večer je bila zabava u dvorani hotel »Evrope«, te je brojno općinstvo u vanrednom raspoloženju provelo ugodne časove. »Safa Berura« priredila je 20. o. mj. svoju makabojsku slavu, koja se je i ovaj put odlikovala lijepim svojim programom, najjačom našom manifestacijom za narodni naš jezik. Dne 17. o. mj. priredila je »Morija« tradicijonalno Hanuka-popodne za djecu u vdikoi dvorani Židovskog doma. Nakon deklamacije Rosenfeldovih »'Hanuka svijećica«, razložila je Bukica K o n f o r t i djeci značenje Hanuke, te je pobudila svojim lijepim govorom pozornost zahvalnih slušatelja. Nakon deklamacija i muzičke tačke završen je programni dio svečanosti palenjem svjećica, našlo su djeca pje-

BttOJ 55.

»ŽIOOV'

5