Židov
Iz dnevnika Teodora Herzla
Iz trećega sveska Dnevnika Teodora Llerzla. Teodor Herzl Cecil Rhodesu. Iz trećega sveska Herzlovih Dnevnika, koji zaključuje djelo e izlazi početkom aprila stavlja nam »Jiidischer Verlag« ovaj odlomak na raspolaagnje, da ga prije izdanja štampamo iiidischer Verlag prima supsribdju za treći svezak i za djelo djelo. Kod narudžaba i uplate do 5. aprila cijena te u platno uvezanoga eksemplara 18 Maraka pomnoženo s indeksom JiidischeT Verlaga. koji j eza sada 1400. Poslije 5. aprila povšena je cijena na 21. Do toga je dana cijena svib triju svezaka u platnu i oklopu 55 maraka, a poslije 60 maraka pomnoženo sa 1400. Narudžbe po knjižarama ili izravno kod Jiidischer Verlag, Berlin N W 7. Dorolheenstrasse 55. Pretisak zabranjen Copvrighl 1923. by )iidischer Verlag Berlin). Beč, 11. januara 1902. Cowen lavlja, da nasloj, kako bi kod Cecil Rhodesa isposlovao sastanak. Dr. Jameson pregovara na Rhodesovoj sirani. Ipak ne mogu, đa sada podjem na pul zbog mojih šefova, to više, da; ne znam ništa sigurno. Stoga sam brzojavio, da bih samo onda došao, ako Rhodes ozbiljno pristane. Da to spremim, šaljem ovo pismo u London. Zangvvill treba da ga prevede a Cowen preda: Mr. Cecil Rhodesl Već nekoliko mjeseci nasfoje naši prijalelji, da mi pribave dopuštenje da se s Vama setanem. Zbog prekomjernoga rada, jedva b: mi bilo sadam oguće, da podjem u London, ne znam K unapred, da se uistinu za našustvar tnteresujete. To bi zaista bio dovoljno znatan uzrok puta, jer Vas ja Irebam. Sto više, ako se sve promislim, Vi ste jedini, koji bi mi sada mogao pomoći. Jasno znam, da je teško, tebi
Vi to učinili Vjerojatnost je za to, kao odnošaj 1 : 1.000.000, kad bi se brojkama izreklo. No to je vetka, neka pače msie prevelika stvar. Meni se ne čam, da nije prevelika za Ccdi Rhodesa. To se čini kao laskanje; ab to ne leži' u riječima, već u predlogu. Saradjujele ti, našao sam pravoga čovjeka. A ako ne saradjujete, onda sam se prevario. Vas se pozivlje, da stvarate povijest. Ne smije da Vas to prestraši, ili da se zbog toga smijete. Ne leži to na Vašem dosadanjem polju. Ne rad* se o Africi, već o komadu Mak Azije, ne radi se o Englezima, već o Židovima. Da je to ležalo na Vašemu polju, Vi bi to već davno bili učinite. Kako ja dolazim na to, da se na Vas obratim u stvari, koja Vas se d ne tiče. Kako? Jer je to nešto kolonijalnoga, i jer pretpostavlja razumjevanje za razvitak koji treba dvadeset ili trideset godina. Ima sanjara, što gledaju dalje od vremenskih granica. Njima ne dostaje smisao za praktičnost. Onda ima praktika kao američki milijarderi, no njima ne dostaje političke fantazije. A Vi, Mr. Rhodes*. Vi ste poklik pun fantazije ili praktični fantast. To ste već dokazali. Ja ne ću od Vas, da mi poklonite ili posudite nekoliko Oumea, nego da Vašim autoritetom potvrdite cijonislički plan, pa da nekim ljudima, koji u Vas potpuno vjeruju to veiie; Ja, Rhodes, pregledao sam taj plan i mislim da se dade izvesti 1 . Taj je plan pun kulture, izvanredan za onu grupu ljudi, kojoj je namijenjen, ne će škodite općem napretku čovječanstva. a vrlo je dobar za Englesku, za »Veću« Britaniju. Dadete li financijsku pomoć, koju tražimo, ima} čete osim toga zadovoljstva još i to, da ste napravit dobar posao. Jer to što mi tražimo je novac. Što je plan? Naselili Palestinu po židovskom narodu, šio se vraća u domovinu. Kad sam prije 6 godina započeo lime, brutalno su me ismijali. Prezreo sam one što su mi se smijali i išao dalje. U tete 6 godina prodrman su Židovi po cijelome svijetu. U pet
kongresa provedena Je organizacija » i bocu društava po cijelome svijetu. Cfljomsti slušaju na mot d’ordre od Mandžurije do Argentine, od Kanade do Kaplanda i Nove Zeland je Najviše-imamo pristaša u istočnoj Evropi. Od pet milijuna Zidova u Rusiji, četiri miltjona pristaje uz naš program. Imamo glasio u svim kulturnim jezicima. Dnevno se održaju velike skupštine naših pristaša, a naši zahtjevi tako su formalni, da im se još ni jedna vlada nije suprotivila, što više ni ruska. Godine 1899. predobio sam njemačkoga cara za našu stvar. Primio me je u ođulju audijenciju u Vildiz Kiosku uCarigradu. Iza toga me Je u Jeruzalemu oficijelno primio s još četiri druga, kao cionističku delegaciju. Ruskome sam caru po jednome vladaru poslao opšmi ekspose, i car je od onda neutralan. Prošle sam godine u maju referirao u oduljem razgovoru o lome Sultanu i on je bio vrlo milostiv. U Engleskoj imamo vrlo mnogo hrišćanskih prijatelja, u crkvi i u štampi i u House of Commons imamo 37 (?) zastupnika, koji su obečaV da se založe za ctjonizam. Ovaj površni apenpu neka bude dovoljan A taj pokret, koji se je u 6 godina tako besprimjerno razvio, nema novaca. Zašto? Jer su židovski financijeri protiv nas. Boje se nemaju fantazije, posudjuju samo uz zalog. Beč, 20. januara. To pismo za Rhodesa za sada ostaje ovdje, jer Cowen javlja, da će Zangwill s Lordom Suffields sastaviti financijsku grupu i traži informacije.
Feuilleton
ČAROBNJAK Pse; [iholc Leb Perec. U neki votinski gradić dođe jednom čarobnjak. i ako je bilo oko Pesaha, u vrijeme, kad te svakom Židovu glava puna briga, kao šipak koštica, veoma se dojmio svh građana njegov dolazak. Čovjek zagonetka! Obučen u poderano odijelo, ar s cilindrom na glavi doduše starim i poderanim, no ipak cilindar i poderano od jelo. Nitko ga nije vidio, da bi šta okusio, bik> dopušteno, bilo zabranjeno ništa nije jeo. •Pitah su: »Odakle?« »Iz Partza«, veli. »Kuda?« »U London«. »Kroz voinski gradić?« Zalutao je, a kako se čini išao je pješke. Kad ht za njim trčali, tražiti razjašnjenje, motrili ga ćti pazili na nj, najednom bi nestao, kao da ga je zemlja progutala, i pojavio se na kojem drugom mjestu trga. Međuto iznajmi veliku i prostranu dvoranu da uzmogne ljudima pokazivat svoja čuda. Yuda neviđena; izvan prirodnih zakona. Gutao je žeravice poput krumpira, iz ustiju izvlačio vrpce i zelene i modre i žute, u kratko vrpce svake vrsti i boje, a duge kao naše progonstvo. Iz sara vadi mnogo pari peradi, velikih kao telad. Kokoši trče po zemlji i viču; đšukuriku«. Zatim diže nogu i odstruže sa stopala saem zlainike. Fnogo zlatnika, čitav« zdjelu punu. Pljespaše mu u znak zadovolj-
siva. On pak zafućka, a. zrakom stanu letjeti kolači i fini hljebovi kao ptice. Zafućka drug« puta, a svega nestane. Jedan hip i više nema ništa. Nema kolača, nema finih hljebova, nema kokoši, nema vrpca ništa. Svi jasno shvaćaju, da to nije prirodno. Čarobnjaci u Mcrajmu poskakivali su veća čuda, jednostavno čarobnjački. što se ti čude? Da je sam siromašni i übog? Da, čovjek. što struže sa stopala zlatnke, a nema čime da plati, stan u gostioni, koji jcdnm fićukom ispeče more kolača i hljebova, koji vadi žvu perad iz svojih sara, ima Kce. a Gospode, od kojega je i mrtvačevo ljepše. Da iz njegovih očiju gleda glad, istinski glad? Ljudi se čude č govore; »To je peto pitanje za »Maništanc . . . .« ii. Ah, dok dođemo do »Maništane . . ,« ostavit ćemo čarobnjaka r pozabavit se malo Hajim-Jonom o njegovom ženom, što se zove Rivka-Đejla, kojih se također tiče ta stvar. Taj je Hajim-Jona imao prije trgovinu šumama. Jednom kupi od nekoga gospodara šumu, da je riskrči, kad h dođu seljaci koji su imali pravo na šumu, i ulože protest. Smjesta dođu činovnici i zaplijene šumu. Hajim-Jona >:ziđe iz toga posla, kako vete ljudi, go i bos. Postane pisar. Doskora izgubi i tu zaradu, pa prosjedi koliko i koliko, mjeseci bez zarade, da nas Bog očuva! Prošla je ama, neprijatelji cijena neka dožive takovu zimu i do-
šao Pesah. Već je predao u zategaonicu sve svoje stvari. Od svijeinjaka što je sa stropa vsi o do uzglavka. Rivka Bejla veli svome mužu: »Idi i uzmi općinsku potporu!« A Haj im )ona odgovara, da čovjek ne smije očajavati, jer Bog, neka bude hvaljen ne će ostaviti, pa da ne će da otkriva ikome svoje jade i da prima potporu. Rivka se Bejla okreće ovamo, okreće onamo, pretražuje t svaki najmanji kutć slana i nađe napokon staru srebrnu žlicu, za koju već dugo nije znate. I Hajim Jona uzme žlicu, proda je na trgu, a novac dade predstojniku općine za blagajnu »općinske potpore za siromake«, kao što je to običavao činiti svake godine »Siromasi«, veli Hajim-)ona, »maju prednost. Međutim blagdan se sve više I više približava još treba tek dva ijedna do Pesaha, a on nema ništa... liajm-Jona još je uvijek čvrsto uvjeren: Bog će se smilovak. Bog me ne će ostaviti. Rivka Bejla šuti; dobra žena sluša svoga muža. Dan za danom prolazi'. Ravka Bejla noću ne spava, sakriva Ice u slamnjaču i piče tiho, da je ne čuje Hajim. Dani su još gonit od noći. Noću čovjek plače i Hme i olakšava jade Danju plaču za njom i susjede, čude se, gledaju u njene oči, gledaju je samitosnim pogledima,.. A često pitaju; »Kada čete Rivka Bejla, peči macot?« Kad čete kupili mast? Koda ćete spremili repu?« 1 slič.no. A koej je bolje poznaju: Oj. Rivka-6ejla,
Iz židovskog svijeta
Iz Akademije za znanost Židovstva. (J. C. B.) Historijska i talmutska sekcija Akademije za znanost židovstva, koju vode poznati učenjaci prol. Dr. August v. \Vassermann i prof. Dr. Einstein, počela je upravo da izdaje svoje prve publikacije. Historijska sekcija izdala je kao prvo
2
»2 I D O V*
BROJ 13.