Židov

tan dio svog vremena posvete radu za Keren Haiesod držeći se načela, na kojem je on sastavljen, a uz saradnju necljonistlčkih krugova, s kojim zajedno imaju se osnovati lokalni kuratorijl Q. Keren K aj e m e t. Savezno Vijeće skreće naročitu pažnju svim cijonistama na akciju Geulat haarec spoznavajuć) da nestašica dovoljnih sredstava Keren Kajeraet Lejlsraei-a i potreba što skorije)! prikupljanja što većeg kompleksa u svojinu jevrejskog naroda nalaže najintenzivnije sabiranje sredstava, koje sabiranje mora da prelazi uobičajenu i nesustavnu mjeru sakupljanja za Keren Kajemet Lejisrael. Wilhelm Locker (Novi Sad), zahvaljuje Savezu i delegatima, da su Novosadsku mjesnu organizaciju počastili svojim posjetom i raspravama dali kmjernice, koje će vazda imati na umu. Kada ćete se vratiti kućama svojim, ponesite sobom i svijest, da u Novom Sadu postoji garda, koja će se ponositi time, da će moći izvršiti naloge tako odHćnog vodstva i sumišljenika. Zahvaljuje za užitak i poticaje, što su ih dobili. Ako do sad nije sve učinjeno, što bi se moglo, to će se sad sve pokušati, da se izvrše preuzete obveze. Želi svima snagu, da uzmognu uspješno djelovati za ostvarenje velikoga obnovnoga djela židovskoga naroda. Dr. Licht: Zahvaljuje u ime novo izabranog odbora na povjerenju. Pri završetku konferencije potreba nam je, da se srdačno zahvaljujemo novosadskim sumišljenicima na lijepom prijemu. Vanjski okvir ove konferencije vrlo se povoljno razlikuje od dosadašnjih, a uopće učešće daje nam jamstvo, da će * 'pobjednički pohod židovske ideje biti uspješan. Ova je konferencija bila snažna manifestacija i dala je delegatima novog oduševljenja. Dojam bratimljenja donijet će svoje plodove i doprinijet će tome da se tempo našeg razvitka pobrza i naš Savez dobije novog poleta. Za to nam jamče ne samo vodeće ličnosti, već ukupnost vojvodjanskih cijonista, koji su očitovali svoju volju, da će intenzivnim radom popraviti sve dosadašnje propuste. Ali i vodstvo svijesno je, koje je dužnosti preuzelo prihvatom izbora. Nije trebalo Vašega povjerenja, da nam dozovete u pamet dužnost, ali očitovanjem vaše volje da hoćete saradjivati, dobijemo i mi nove energije, koje će nas očuvati od toga, da ne smalakšemo. Sudjelovanje svakog pojedinca prema njegovim najboljim silama, budite o tome uvjereni, dinamički će u pojačanoj mjeri snagu vodstva prenijeti na dijelove naše organizacije. Dužnost je svih. da jačaju radne mogućnosti vodstva. Nadamo se, da od sad ne će biti potrebno da Vam šaljemo mnoge apele, da vršite svoju dužnost. Vodstvo će najpripravnije podupirati, koliko god to financijalna sredstva dopuštaju, intenziviranje i sistematizirale rada u pojedinim organizacijama. Kongres je kraju. Molio bih Vas, da ne zaboravite ovih 48 sati, što smo ih prožfvili u Novom Sadu, već da djeluju u Vama do časa kada ćemo se opet sastati, da ponosno možemo konstatovati, i ako nismo našu dužnost u punome opsegu a ono barem u pretežnom dijelu izvršili. Po starome običaju pozivljem Vas da zapjevamo na završetku našega vijećanja Hatikvu. Pjevanjem Hatikve zaključena je konferencija.

Konferencija povjerenika Židovskog Narod. Fonda

Povodom Saveznoga Vijeća održala s e dne 27. maja u Novome Sađu konferencija povjerenika Židovskog Narodnog Fonda. Konferenciju otvorio je pročelnik zemaljskog povjereništva g. Lav S t e r n pozdravnim govorom, u kojem je u glavnome ocrtao naš dosadašnji rad i razlagao svrhu ove konferencije, koja ima da nadje puteva i sredstava, kako će se namaknuti propisani nam kontingent. Nakon pročitanja brzojavnih pozdrava tajnik Ž. N. F-a g. div Alfred S i n g e r u oduliem jednom referatu prikazuje rad n prošloj godini te zadaće, koje imamo u ovoj godini da izvršimo. Bavi se opširno

sa dosadašnjim sabirnim metodama i toplo zagovara sistem minjanima, naročito za velike gradove. Govornik zatim razlaže program rada za ovu godinu, te se bavi sa pojedinim akcijama, koje valja provesti. Konačno predlagao je kontingent, što ga poiedina mjesta imadu namaknuti. U debati iznijeli su pojedini govornici svoja iskustva, pojedini zastupnici povisili su dragovoljno propisani kontingent, dok su drugi molili, da im se snizi kontingent, jer nisu u stanju da ga namaknu. Svi govornici, zalagali su se za to, da se svim marom provede naročito Geulat Haarec akcija i zatražili potporu svih cijonista za ovu akciju. Iza debate prihvaćeni su po dru Singeru predložene rezoluciie, u kojima se pozdravlja preseljenje direktorija Keren Kajemeta u Erec Jisrael u nadi, da će njegov rad time postati mnogo uspješniji i da se zatraži od Saveznog Vijeća, da i ono u svojim zaključcima pozove sve Židove, da podupiru rad zemaljskoga povjereništva, a naročito da većim prinosima unaprede akciju Geulat Haarec. Predsjedatelj Lav Stern zahvaljuje svim povjerenicima na dosadašnjem radu i izrazuie nadu, da će požrtvovnim radom svih uspjeti, da ove godine namaknemo propisani kontingent, za što nam jamči rad u prvom četvrtgodrštu.

Moj put u Palestinu

Piše: đr.

Arthur Rundt.

Kao što smo već izvjestili. posjetili su po nalogu nekih odličnih novina dr. Arthur Rundt i Arnold Hollriegel Palestinu. Donosimo danas članak dra. Rundta, koji je izašao 22. maja u »Vossische Zeitung«. Sto prcostajo nakon nedjelja gledanja kao ukupni dojam, kad ladja > Lloyda« pred Jarom digne sidra za povratak u Egipat? Engeski avijatičarski kapetan kod moga stola bio je isto tako u zemlji kao i ja. Priča u sali za pušenje kod cme kave, što je sve vidio; Betlehem, Nazaret i Tiberias. u Jeruzolimu Omarovu mošeju, zid naricanja i grobove kraljeva, u Hebronu Mahpela-pećinu. i Jeriho i Mrtvo more uopće sve, što stoji u Beadekeru, i što preporuča Cook. Osim toga posjetio je kapetan svoj eskadrott, jer je u Palestin; vršio ratnu službu, kad je Engleska 1917. zaposjela zemlju. Pitam ga- Židove Da. vidio je i Židove, kramare jafanske ceste u Jeruzolimu i ljude s kaftaimna i dugim bradama, koji. njihajući ritmički gornji dio tijela, kod zidina naricanja mole psalme. - A. naseobine u zemlje, kolonije i farme-?« Ne. ove ne poznaje. Otrčim u svoju kajitu i donesem svoje fotografije: Mladi radnici kod gradnje šoseje. u plantaži duhana, momci iza pluga i kod konja, djevojke u staji. Pokazao sam mu svoje slike i konačno snimku grupe od 30 farmera iz Kinereta, kako dolaze s polja, muževi u seljačkoj nošnji, žene s maramom na glavi. 1 ad je kapetan stavio prst na sliku i rekao mirno i decidirano: *To, to nisu Židovi.« Što preostaje u pomenu drugome putniku. koji je doduše slijedio Beadekera, ali je osim toga proputovao zemlju, koji je vidio začetke mlade industrije, koga je auto vodio preko klanaca, kroz doline.

uzduž gorskih cesta od jedne naseobine do druge, do »krajnjeg sjevera Galileje, gdje francuski vojnik pita za vizum za Siriju i pokazuje, da ovdje prestaje engleski mandat? Kako se njemu konačno ukazuje vanjska slika zemlje? Zemlja krša s velikim otocima obradjene zemlje. Krš je pustinja, otoci, gdje ih njeguje ljudska ruka, su bajna priča. Ta je razlika ugodan povod, da se Palestina kleveće: kao neekonomska, nepodesna za svaku kolonizaciju. Ne smije se zaboraviti, da je, gdje je danas pustinja, uvijek bila pustinja, da su dostajale oaze< da reprezentiraju zemlju, u kojoj je tekao med i mlijeko, i da su podesne kao rasadište za plemenito voće. povrće, i za velike ćudoredne ideje. Ovdje je sad opet velik etos na djelu. Volja, da se izgradi zemlja u državu, stvara nepredočivih energija, radne vrednote, koje samo ovdje djeluju, podvostručile ljudske snage. Ovdje izgradnja nije ponovno gradjenje nedavno razorenog, već izgradnja uopće, izgradnja iz ničesa. Ovdje bijesni, a da evropski svijet gotovo ništa o tom ne zna, silna volja k djelu. Jordan pada od Meromskog jezera do Mrtvoga mora za jedno 400 metara. Snagu ovoga pada treba staviti u službu zemlje, ponajprije izmedju Tiberijskog jezera i doline Jesreela, gdje pad na duljini od kojih 8 engleskih milja iznosi preko 40 metara. Vrlo jednostavan, a ujedno snažan projekat. Provadja ga inžinir Peter Ruthen ber g, niski Židov, 40 godina star, pod Kerenskijem guverner Petrograda, od . onda napustio svaku politiku, graditelj sličnog orija'škog 'pređuzeća u Sjevernoj Kalabriji, a sad strastveno odan palestinskom djelu. Snaga vode ima da se pretvori u elektricitet i u duhovitoj kombinaciji ujedno upotrijebi za natapanje zemlje. Pothvat ovisan je o državnoj mašineriji; nekoliko Engleza, koji vjeruju u stvar, potpisali su i namakli kapital od 1 milijun funti. Kad je Ruthenberg prije dvije godine dobio od engleske vlade koncesiju, nitko ga nije ozbiljna shvatio; danas, gdje je provedba osigurana, padaju sa svih strana napadaji protiv njega. Vele, da hoće kupiti njemačke mašine, da se služi njemačkim materijalom, da mnogo putuje po svijetu, izmedju Jeruzolirna i Parisa, Londona i Berlina, englesko ga novinstvo napada, engleski parlament radi njega interpelira vladu. Ruthenberg se smije i radi. Sjajan čovjek, bez živaca, s nerazorivom snagom. Njegovi Ijui, dobro organizovani radnici, rade, ako je potrebno, i 18 sati na dan. Kad ćete drugi put doći u Palestinu, dat će nam voda Jordana godišnje 16,000.000 kilovat-sati. Ali to se ne može izvršiti sa Ssatnim radom kao neoborivim principom. Našim ljudima jedno je nad svim principima: Izgradnja, izgradnjaL Na liberijskom jezeru, nekaleko sela Magdala, sa kućicama od ilovače, leži farma Migdal, 200 metara ispod morske razine. Tu se prije 12 godina počelo sa sadjenjem velikih tropskih biljaka i eksperimentiranjem glede najbolje forme postupka obzirom na klimu Palestine. Danas pokazuje, pored prekida uslijed rata. trop-

»Ž I D O V.

BROJ 23—24