Židov

U povodu tih okolnosti Egzekutiva, a i direktorij Keren Hajesoda otklanjaju ovu vrstu kolonizacije. U ostalom ne bi ni imalo smisla, da se pod krilaticom zemaljske kolonizacije provedu sabiranja, ako niste unap r e d sigurni, da će doista biti postignut rezultat, i to u dogledno vrijeme, da ne bi medjutim sabrani novci morali neupotrebIjeni ležati, dok stanje našega rada u Palestini traži, da odmah disponiramo svim sabranim sredstvima. Ako bi se i taj predu v j e t ispunio, tad bi si Egzekutiva pridržala pravo, da prevede konačni izbor halucim, koje treba kolonizovati, pri čemir bi se naravno i prijedlozi s Vaše strane uvažili, i poradi toga bi sebi Egzekutiva pridržala pravo, da sa jugoslavenskim halucim kolonizira i druge radnike. Razložili smo Vam ovime, a da nismo stvorili formalnu odluku, principe Egzekutive i dali Vam time mogućnost, da odlučite, da Ii ćete kraj svega toga ustrajati kod Vašega zaključka i držite li ,da će biti dan preduvjet da u relativno kratkom vremenu postignete vanredno velik i dovoljan rezultat. Ovlašćujemo Vas i molimo, da kod pretresa Vašega prijedloga pročitate ovaj naš dopis. U ostalom nadamo sc, da će se godišnja konferencija jugoslavenskih cijonista pobrinuti za oživljavanje Keren Hajesodske akcije, jer se nažalost nisu ispunile nade, koje smo stavili na prihod Vaše akcije. Odličnim cijonističkim pozdravom Leo Hermann, tajnik Direktorija. Dakle direktorij Keren Hajesoda nije sporazuman sa principom Landsmannschaftlichc Kolonisation. Njegovi su razlozi sa cijonistlčkog gledišta tako jaki i uvjerljivi, da nam je kako god neugodno, gotovo nemoguće protiv njih se boriti. U najboljem slučaju mogli bi bd Keren Hajesoda dobiti onih 20%, koje on daje kao kontingent Keren Kajemetu. Pokušali nio dakle kolonizaciju naših halucim putem Keren Kajemcta; Obratili smo sc na njegov direktorij, pa nam je kao odgovor stiglo slijedeće pismo: Velecijenjeni sumišljenici! Pošto smo primili Vaš list od 1. marta u stvari jugoslavenske kolonizacije, imali smo jedan dogovor sa g. inž. Zaloscerom. kojom smo zgodom predali g. inžinim listinu naših zemljišta, kojima sad možemo raspolagati. Oosp. Zaloscer imao bi da se stavi u sporazum sa halucim, da si pogleda ta zemljišta i da nam da odgovora. Pošto do sad nismo primili taj od govot, bili smo prisiljeni, da gai urgiramo. Općento je naše stajalište ovo; Pripravni smo, da dademo jugoslavenskim halucima, u koliko je osiguran potrebni kapital za kolonizaciju i u koliko kandidati odgovaraju zahtjevima izobrazbe, potrebno zemljište, ali moramo tražiti, da se trošovi kupnje i ameUoracije imadu namaknuti posebnom akcijom. Sto je bilo moguće u Cehoslovačkoj, bit će po našem mišljenju moguće i u Jugoslaviji; trogodišnji rok. koji je za tu zemlju ustanovljen, mogao bi se produljiti. Našim zadnjim kunom od 20.000 dunuma su naša novčana sredstva tako iscrpljena, da ne možemo ni pomišljati na daljnje povećanje našega

Zemljišnoga posjeda, ako se ne će s najvećim marom raditi na übiranju novih sredstava. Vi ste sami uvjereni, da će se osnutkom jugoslavenske'kolonije znatno povisiti sabirni rad. pa ne uvidjamo, zašto ne bi na toj osnovci mogli stvoriti neko utanačenje. Kako smo uvodno istakli, moći ćemo Vam istom po odgovoru g. inž. Zaloscer.i te nakon zaključka direktori juni a podastrijeti detaljnije prijedloge. S odličnim cijonističkim pozdravom Za glavni ured Koren Kajemeta Dr. Zweig. Dakle Koren Kajemet daje zemlju, ali ne od dosadanjeg posjeda, već novoga, koji treba kupiti. A za kupnju zemlje za naše halucim ne može se upotrijebiti nama odredjena kvota, već treba za to skupiti novi iznos, koji će se još povećati za kupnju inventara. Referent ne može iznijeti svote za to potrebne, dok nema gotove osnove, nu svakako se radi o velikoj svoti. Ovo je momentano stanje kolonizacije naših halucim. Pobliže ne možemo ništa reći, već možemo savezno vijeće uvjeriti. da ćemo svim silama porad'ti oko toga. da se ova stvar izvede. Zbog toga je potrebno, da novi Radni Odbor dobije u pitanju kolonizacije naših halucim od Saveznog Vijeća ovlast, kako će biti naknadno formulirana u rezoluciji. Svaki neka ima pred očima, da je Pa lestina, u vezi sa jevrejskim životom, jedna: realna činjenica, barem za one, koji obnovu Palestine hoće, pa je dužnost svakoga od vas, da radite na prikupljanju potpore i sredstava. Zato hoću da vam na koncu dadem na put još jedan argnmenat, koji bi vam mogao poslužiti u vašem propagandističkom radu. Dok nas je bilo malo i dok smo bili slabi, odgovarali su Židovi necijonisti i anticijonisti na naše argumente: ne možemo biti cijonistima, jer što bi na ovo rekao nežidovski svijet? Stvar danas stoji drugačije. Nežidovski je svijet svoje rekao, on je pristao uz cijonizam. Danas mi cijonisti pitamo Židove necijoniste: Što će reći nežidovski svijet, ako ni danas još ne budete htjeli? Predlaže na prihvat slijedeću rezoluciju: Savezno Vijeće u želji, da se u Palestini ostvari jugoslavenska farma u skladu s načelima nacijonalne kolonizacije, ovlašćuje vodstvo Saveza, da u sporazumu s predstavnicima jugoslavenskih halucim u Palestini i sa kompetentnim činiocima Cijonističke organizacije i Kercn Hajesoda poradi oko osnivanja te farme. U tu svrhu od potrebe je sabiranje sredstava u najvećem opsegu. Ne budu li do 31. decembra ove godine sabrana sredstva, koja su potrebna za osnivanje jugoslavenske farme, imadu se sabrana sredstva bezuslovno privesti Keren Hajesodu odnosno Keren Kajemetu. DEBATA Dr. Grtjssmann (Vilovo) prikazuje teško stanje halucim u Palestini, te smatra đa je naša prva zadaća, da pomognemo našim halucim. Po njegovu mišljenju dade se stvar izvesti i to u sporazumu sa Icom, pa bi samo trebali namaknuti za 9 ljudi svotu od 200 funti po osobi kako to ka traži. Savezno Vijeće neka stvori zaključak novo vodstvo ima smjesta pristupiti provedetiju ove akcije.,

Oton Rechnitzer (Zagreb): Palestinski ,je referat pravi referat unutar cijonizma. To se najbolje vidi po pitahjima kojima će se baviti slijedeći kongres. Politička pitanja na budućem cijonistićkom kongresu ne će igrati posebne uloge. Ona će doći tlo izražaja u debati ali za sigurno samo u vezi sa ekonomskim i kolonizatorom pitanjima. Uzmimo arapsko pitanje. Ono je danas glavno političko pitanje cijonistićkog pokreta a jpak bit njegovog riješenja pitanje je lih ekonomske naravi. To s razloga jer bi ovo pitanje uvijek izgledalo drugačije da se je iza rata namjesto 20.000 halucim naselilo u Palestini njih 10 puta toliko. A naseljenje tolikog broja sigurno nije u pretežnom djelu bilo ovisno o inih faktora no onih, koji su ležali u ekonomskim mogućnostima cijonistićkog pokreta. To je dakle pitanje, centar oko koga će trebati da se usredotoči sav rad kongresa. Pojedine cijonističke federacije već su sazvalo svoja Savezna Vijeća na kojima će raspravljati o tim pitanjima. Tako Njemačka, Poljska i Američka federacija. Razprava na svim ovim saveznim vijećima čisto je palestinocentrične ,naravi to znači, traže se putevi i metode kako bi se prvo namaknula potrebna sredstva za obnovu zemlje i naroda, drugo kako bi se cijonističkoj ideji prokrčio put u one krugove jevrejstva kamo još bilo s kojih razloga nije doprla. 3. kakovo stajalište treba da se zauzme k proširenju Jewisch Agency-a. Ovo treće pitanje uostalom je usko vezano s drugim. Za ovo proširenje postoje dvije mogućnosti, ili da se ono provede putem svesvijetskog palestinskog kongresa na demokratskoj bazi, ili putem poziva Istaknutih jevrejskih ličnosti u Egzekutivu cijonističke organizacije. Nije ovdje mjesto na kome bi se mogli o tome stvarati zaključci, ta oni leže u rukama budućeg kongresa, ali je ipak moguće da sa ovog mjesta realno posmotrimo strukturu jugoslavenskog jevrejstva i da barem za slijedeću godinu rada postavimo jasan smjer našem palestinskom djelovanju. Struktura je jevrejstva Jugoslavije takova, da bi bilo izlišno u njemu provadjati agitaciju za jedan propalestinski kongres, ako se prije ne bi pokušalo organizovati to jevrejstvo u cijonističkoj organizaciji. Izuzev one gornje stotine asimilantskih krugova, koji se nikada ne će zagrijati za palestinsku ideju. Jevrejin je Jugoslavije onaj mali i srednji čovjek, u koga je cijonistička' ideja uvijek nalazila odziva ako mu je u njemu prijatnoj formi bila donesena. Potrebno je dakle svira sredstvima pokušati, da se što više Jevreja organizuje untuar cijonističke organizacije. One pak, koji to ne budu htjeli bik/ s kog razloga, neka se organizuje putem Keren Hajesoda. Primjerom zato neka služi Njemačka. Ovim načinofti postići će se dvoje: ponajprije jaka cijonistička organizacija, a zatim i oni organizovani Jevreji, koje će uz cijoniste, trebati da okupi palestinski kongres. Jer je zacijelo jasno, da će. kakav god bio taj propalestinski kongres 1 Jewish Agency, morati da ostave Keren Hajesod kao temeljni obnovni fond. Tako je u nas riješeno i pitanje organizovanja i namaknuča ekonomskih sredstava. Jedno i drugo ide paralelno. Preostaje pitanje jugoslavenske kolonije u Palestini. Ona neka bude vidan izraz veze Jevrejstva Jugoslavije sa Erec-Israelom. Čitavo pak namaknuče potrebne zemlje neka ide putem Keren Kajemeta. Svaki pojedinac, koji će dati sredstva za kolonizaciju halucim iz Jugoslavije neka osjeća đa daje za cijelu jevrejsku palestinsku zajednicu. Što se pak tiče prjiedloga gosp. dra. Grossmanna, to neka bude uvjeren, đa je u ovakom rdješenje pitanja jugoslavenske kolonije već involvirano i njegovo riješenje. Jer ako se nađe novac za njegov prijedlog, onda je sigurno, da će se naći i za ovaj. Isto je i obratno. Sama pak provedba čitavog plana moguća je tek putem S. C. J. a ovaj ne može mimoilaziti cijonistićkih institucija, ne samo s organizatornog već i s načelnog stanovišta. Govornik moli S. V. da prihvati prijedlog referenta. Dr. Singer. Već godinu dana bavi se vodstvo planom osnutka jugoslavenske kolonije, no uslijed raznih zaprijeka nismo bili u stanju da iznesemo pred Savezno Viječe definitivan plan o osnutku ove kolonije, jer stvar još nije tako daleko đozrijela, da bi pružala podlogu za stvaranje zaključka. Mi svi shvaćamo svu težinu položaja naših halucim, ali kolonizatorna pitanja ne riješavaju se sa sentimentalnošću, već na temelju planova izradjenih po stručnjacima. Ne možemo se odlučiti ni na koju akciju, dok plan kolonizacije ne bude odobren po cijonističkim instancijama, jer nitko od nas ne može preuzeti odgovornost za slu-

BROJ 23—>4

,ZIL)OV.