Židov
Javna zahvala »Makabija«. Upravni odbor Ziđ. gombalačkog i športskog društva »Makabi« u Zagrebu izrazuje ovim putem svoju duboku blagodamost svim gospodjama i gospodjicama, koje su svojom požrtvovnom suradnjom doprinijele moralnom i materijalnom uspjehu naše zabave od 1. ožujka o. g. Naročita hvala ide gospodji dra. Kona, supruzi predsjednika 2id. bogoštovne općine, koja je kao pročelnica gospojinskog odbora svojim neumornim radom i ovaj puta u velike zadužila naše društvo. Zahvaljujući još jednom svima sud je lovateljima i podupirateljima, izrazujemo nađu, da će nas u našem teškom i odgovornom radu i nadalje najkrepće podupirati. Odbor. Pat nogometne sekcije u Graz. Žiđ. športsko društvo »Hakoah« u Orazu pozvalo je na svoj petgodašnji jubilej nogometnu sekciju 2id. športskog društva >-MakabP u Zagrebu, koja će u nedjelju dne 9. o. mj. odigrati prijateljsku utakmicu. Predvidjeli je cijeli niz priredbi, pa će nogometnu sekciju u Oraz pratiti mnogi prijatelji židovskoga športa. Ovim pohodom vraća »Makabi« ujedno posjet »Hakoaha«, koji je bio na svojoj turneji prije dvije godine gostom - Makabija ■ u Zagrebu. Putovanje velikog rabina u Ilok kroz Novi Sad I Beočin. Dne 24. februara pošao je veliki rabin dr. Izak Alkalay u Ilok, te je tom prilikom posjetio i Novi Sad te Beočin. U Novom Sadu boravio je samo 2 sata. U Beočinu priređen mu je srdačan doček sa strane oblasti i zastupnika sviju vjeroispovijesti. Tom zgodom pohodio je dr. Afkafaj srpske biskupe Imejanoviča i Rankovića, koji borave u beočinskom manastiru. Idućeg dana nastavio je veliki rabin svoj put u Ilok. U Iloku dočekala ga deputacija iločke bogošt. općine. U Iloku priređen mu je svečani doček u hramu. U svom stanu prhnio je dr. Alkalay nakpn toga deputacije političkih oblasti i konfesija. Put dra. Alkalaya imao je svrhu, da poglavito, u Iloku izgladi razrovane općinske prilike, tako da možemo očekivati, da će ondje odsada vladati sloga i mir. Konferencija studentskih organizacija inozemnih jevr. studenata u Berlinu, Govor Alberta Eiusteina, Savez jevr. studentskih organizacija Njemačke sazvao je za Berlin konferenciju inozemnih jevr. studenata. Prisustvovali su i mnogi delegati iz Njemačke. Poznati historičar Dubirov, koji je trebao na dan otvorenja da govori, bio je zapriječen bolešću. Konferenciju je otvorio gosp. Levit, koji je za ovo zasb'cdanje rekao, da mu jc zadaća smoči produktivno kreditne i novčana sredstva, kako da se üblaži nevolja jevr. studenata.
Pozdravljen šibam entuzijazmom govorio je zatim prof. Albert Einst e i n, koji je u svom govoru pozvao jevrejsko studentstvo da sačuva svoje narodne osebine. Naglasio je potrebu, da se osnuju uiiivcrze, koii u Palestini, toli i u dijaspori. Toplo pozdravlja nastojanje, da se jevrejski studenti organizatorno sjedine. Dne 28. februara započela su meritorna vijećanja konferencije. Među ostalima referirao je prof. O. \Varburg o problemu jevrejske visoke škole, a H. Ooldmann i L. Bermann o ekonomskoj prlpomoćnoj akciji studentstva.
Keren Hajesod Narodni fond
I. X. 22-30. IX. 23. I. X. 22-30. IX. 23
6
»Ž I D O V«
BROJ 10.
Br. Zemlja Broj Jevreja u funtama po osobi penca u funtama po osobi penca 1. J. Afrika 50.000 19.610 94,1 (182,9) 3.503 15,8 2. Kanada 120.000 19.201 38,4 (128,7) 2.865 6,7 3. Holandija 120.000 13.470 26,9 (41,6) 1.027 2,1 4. Sjed. Države 3,400.000 201.717 26,6 (48.7) 30.990 2,2 5. Juž. Amerika Argentina Brazilija Čile 139.000 11.240 19,4 (55,0) 4.800 8.3 6. Belgija 58.000 3.553 IV (20,5) 539 2.5 7. Skandinavija Danska Norveška Švedska 12.000 729 14,5 (91,5) 169 5;4 8. Baltičke zemlje Estlandija Finlandija Leflandija 114500 5.422 11,3 (46,9) 872 1.8 9. Švajcerska 22.000 1.007 11,1 (15,8) 855 9,3 10. Bugarska 52.000 2.295 10,6 (29.3) 24 0.1 11. Danzig 30.000 12. Litva 200.000 1.17« 7.191 9,4 8,8 (12,8) (12.9) 1.489 1,9 13. Mezopotanija 80.000 2.960 8,8 ( 9.9) 3.803 H.4 14. Italija 51.000 1.729 8.1 ( 8,8) 903 4,2 15. Engleska 310.000 10.336 80 (19,9) 11.760 9.1 16. St. Rumunj. 300.000 9.119 7;3 ( 88) 2.986 2,4 17. Tunis 65.000 1,484 5.5 ( 7,4) 56 0,2 18. Čehoslovačka 360 000 9.466 6.3 (16.6) 7.231 4,8 19. Jugoslavija 140.000 2023 3,5 ( 6,6) 1.120 1,9 20. Bukovina 110.000 1.450 3,1 ( 4,2) 353 0,8 21. Autsrija 250.000 2.667 2,6 ( 3,5) 822 0,8 22. Besarabija 280.000 2.281 1,8 ( 8,1) 846 0,7 23. Grčka 102.000 841 1,9 ( 5,3) 1.046 2.5 24. Francuska Pariški i Strasburški biro 136.000 930 1,6 ( 7,5) 1.334 2,3 25. Palestina 100.000 632 1,5 ( 8,8) 5.999 2,3 26. Poljska 2,930.000 8.234 0,7 ( 2.5) 2.363 0,2 27. Ist. Galicija 770.000 21131 0.7 ( U) 1.583 0,49 28. Transilvan. 230.000 267 0,28 (0,29) 393 0,4
NATJEČAJ. »Pro-Palestina« sekcija gospodja u Novome Sadu raspisuje natječaj za temu: Zadaće židovske žene n galutu i prema Erec Jisraelii. Za najbolje radove ustanovljene su tri nagrade: I. nagrada s 800 dinara. 11. nagrada s 500 dinara. 111. nagrada s 250 dinara. Obradba teme smije najviše da obuhvati 6 pisanih kvart stranica. Radovi ima da se pošalju najkasnije do 1. aprila o. g. na predsjednicu »Pro-Palestma« sekcije u Novome Sadu (gospodin Emil Vig, Jovana Subotiča ul. br. 9 ,p. a. Scliotten i drug).
Rad se može napisati u hrvatsko-srpskom, njemačkom ili madžarskom jeziku, ali valja priložiti njemački prijevod. Vjenčanje gosp. .Jakova Maestro, Sarajevo sa gdicom Regina Ste i n, Vukovar, obavit će se u utorak 5. Veadara 5684.—11. marta 1924. u jevrejsko-sefardskom hramu u Sarajevu. »Giđeon«, glasilo jevrejske omladine. Izašao je 5. broj, V. god. s ovim sadržajem; Salom Freiberger; Da ne zaboravimo. Jakov Maestro: O profetizmu. L. L.: O uredu za savjetovanje zvanja. Branko Vukelič: Omladinski glasnik. Karlo Friedmann: O značenju izletništva za jevrejski omaldinski pokret. Martin Buber: Židovsiki živjeti. H. N. Bjalik: A ako te anđeo pita... Narodne pjesme. Iz Radnog Odbora. Vijesti.
VREĆE Iz |ute, tekstili!« i papir« nove i upo* trebijene u svim dimenzijama za brsSoo, posije, ugalj I t. d, dobijn se najjeftinija kod tvrtke SCHOTTEN I DRUfi lltlltlll li ZAGREB MHa IH] Rnaslama *** vrati upotrebllenlh vreća RIiPjBHB oz najveća dnevna cijena Zavod u p«iđllfMjß oepriMćliib peijm
Cijoniste, vršite dužnost! Platite šekel l