Židov

kod te radosne činjenice, ali smatramo ipak potrebnim, da istaknemo, da smo izmedju sviju zematja postigli relativno najbolji uspjeh. Taj lijepi rezultat opravdava nadu, da će se i daljnji sabirni radi držati na istoj visini, a proširenje naše organizacije osnutkom novih povjereništava, da će omogućiti stalni porast prihoda K. K. L. * Promatranje pojedinih grana sabirnoga rađa ima da nam ilustrira, koliko je postignuto pojedinim akcijama, jer gotovo svaka sabirna grana danas, kraj sistema kontingentiranja, predstavlja jednu akciju. Ove nam brojke u poredbi s rezultatima prijašnjih godina, daju tek pravu sliku rađa, jer iz njih razabiramo ne samo momentani uspjeh, već i to koliko je bilo sistema u našem radu. Oni su podjeđno najbolje mjerilo, koje nam pokazuje, koliko smo izgradili pojedine sabirne grane. Od ovogodišnjih akcija najbolje je uspjela akcija za Nordauov grad, koja je donijela 145.949 dinara, a zatim darivanje zemlje (145.077.75 dinara) S rezultatom potonje ne možemo biti potpuno zadovoljni, jer je to bila akcija, što se provadjala kroz cijelu godinu, te je morala donijeti kudikamo veći uspjeh. Ideja Geulat haarec kao dužnost svih nas, da doprinašamo izbavljenju zemlje, još nije dovoljno prodrla u svijest svega našega židovstva. Pomisao, da je tek tako neznatan dio zemljišta u posjedu naše narodne zajednice, morala bi potaknuti svakoga 2idova, da obilno daruje za Geulat haarec, da ne trebamo sebi spočitavati, da smo tjesnogrudnošću i ma|odušnošću propustili najbolju priliku za kupnju zemljišta u Erec Jisraelu. Od stalnih akcija najbolje je uspjela akcija za maslinovo drvo (87.574.25 prema 17.635.50 dinara u prošloj godini). Razlog porastu ove akcije bit će u tome, što smo, kako je već spomenuto, dobro pripravili akciju za Herzlov spomendan, pa ćemo uslijed toga i nadalje nastojati, da na sličan način i druge akcije fruktificiramo. Obiteljska knjiga (Pinkas), nije u dovoljnoj mjeri iskorišćena. Koliko je u tome propušteno, pokazuje nam rezultat u pojedinim mjestima, gdje je ta akcija postala popularnom. Pinkas je danas najpodesnije sredstvo, da privedemo Narodnome Fondu velike svote, jer se može svakom prilikom upotrijebiti, pa moramo tražiti, da povjerenici toj grani posvećuju najveću pažnju. 1 škrabic e pokazuju doduše napredak (35.719.83 dinara prema 24.613.50 dinara u prošloj godini), ali značilo bi, da se sami hoćemo obmanjivati, kad bismo se time htjeli i smjeli zadovoljiti. Danas, gdje nemamo više samooporezivanja, škrabice predstavljaju onu granu sabirnoga rada, koja treba da je najviše razvila. Laki način smještanja, dosta neznatna propaganda, čine je vrlo sigurnim sabirnim sredstvom, a redovito ispražnjivanje zajamčuje Fondu stalan prihod, koji u nas može da bude dosta velik. Lijep napredak pokazuju darivanja kod Tore (50.107.50 dinara prema 34.468.50 dinara u prošloj godini) pa se nadamo, da će se ta grana sve više razvijati, naročito ako budu komesari prije blagdana sve one, koji bivaju pozvani k Tori, umolili, da se tom zgodom sjete j Narodnog Fonda. Isto bi se tako lako dala izgraditi akcija za otkup od čestitanja. To je u nas, pored darivanja kod Tore, jedna od najmiadjih naših akcija, Pa je u izvještajnoj godini postigla lijep us-

pjeh (37.240 minara prema 8088.25 dinara), ati mnoga mjesta ni iz daleka nisu ovu akciju provela onako intenzivno, kako bi trebalo, te bi nam donijela još kudikamo veći i bolji rezultat. Od provedenih akcija treba da još nekoliko riječi reknemo o akciji za Jaar Jugoslavija. Ova akcija, koju smo u prošloj izvještajnoj godini započeti u počast dra. Hugona Spitzera vanredno lijepim rezultatom, ove je godine dosta zanemarena, a ipak ne bismo smjeli na nju zaboraviti. Morat ćemo čim prije da završimo ovu akciju, da možemo novima započeti. Do sad darovano je za Jaar Jugoslavija 9293 drveta, a prema tome treba još namaknuti 707 drveta. budemo li tu akciju završili, tražit ćemo od Hanhale K. K. L. da ovu šumu posadi uz jugoslavensku halučku farmu. Prema pokrajinama dijeli se rezultat ovako: Hrvatska, Slavonija i Dalmacija doprinjela je 339.664.83 dinara (52%), Bosna i Hercegovina 114.000. dinara (17.8%), Srbija 104.868.85 dinara (15.9%), a Vojvodina 97.783.70 dinara (14.3%). Prema prošloj godini, koja je donijela 340.757.50 dinara, ukazuje se napredak od 100% u ovoj godini, pa je lijep porast naročito u Hrvatskoj i Slavoniji i u Vojvodini. Vojvodina, i ako smo konstatirali lijep porast prema prošloj godini, ipak ni iz daleka nije doprinijela ono, što smo od nje očekivali i što bi ona prema broju židovskog pučanstva mogla doprinijeti. No mi smo uvjereni, da će Vojvodina u času, kad bude imala u svim mjestima dobro organizovana povjereništva, konstantnim radom povećati svoj uspjeh. A i Srbija i Bosna r Hercegovina sigurno Trijesu doprinijele maksimum onoga, što od njih smijemo da tražimo. Naročito u Srbiji trebat će organizirati sva provincijalna mjesta, koja danas gotovo ništa ne doprinašaju Keren Kajemetu. Preostaje nam još da se pozabavimo s pojedinim mjestima. S jedne sirane možemo bilježiti ugodnu činjenicu, da je ove godine znatno porasao broj onih mjesta, koja su svoj kontingent ne samo postigla već i prestigla. S druge nam je strane konstatovati, da mnoga mjesta nisu ni približno ispunila svoju dužnost, a naročito to vrijedi za velike naše židovske centre. Kontingent prestigla su 22 mjesta prema 7 u prošloj godini (Bi je liji na, Bitotj, Brod n/S., Cakovac, Dubrovnik, Hercegovac, Koprivnica,. Križevci, Luđbreg, Mitrovica, Novi Pazar, Ogulin, Požega. Sisak, Split, Travnik. Vinkovci, V išegrad, Vršac, Vukovar, Zavidov i ć i Z e n i c a). Od svih tih mjesta su do sada stalno nadmašila svoj kontingent samo Ogulin i Zenica, dok sabirni rad u drugim mjestima znatno variira. Tako je na pr. Travnik 1921. nadmašio kontingent, 1922. uopće nije dao nijedan prinos, da u 1923. opet prestigne propisani mu kontingent. Ova nam činjenica najbolje ilustrira nesistematičnost u našemu radu. Ne ćemo da ovdje redamo rezultate pojedinih mjesta, niti da ponovno iznesemo ono, što smo već prije rekli za rad u velikim mjestima. Držimo svojom dužnosti, da pri kraju ovoga izvještaja apelujemo na sve naše prijatelje, neka bi svim silama podupirali rad naše uprave. Danas se već neugodno osjeća u Erec Jisraelu nedostatak zemljišnog posjeda Keren Kajemet Lejisraela i svi činioci, koji poznaju prilike u zemlji, upiru neprestano u ovu

našu osjetljivu ranu. 1 dok s jedne strane tražimo, da se Jišuv znatno uveća, da se imigracija olakša, s druge strane zaboravljamo na dužnost, da pripravimo zemljište, na kojem se ima taj Jišuv naseliti. Ova će dužnost biti za nas narednih godina još veća, jer treba da po svaku cijenu udovoljimo preuzetoj obvezi prema Keren Kajemet Lejisraelu i namaknuti propisani nam kontingent za prepuštanje zemljišta našim halucim za osnutak jugoslavenske halučke farme u Erec Jesraelu. Neka svi povjerenici i prijatelji Keren Kajcmeta Lejisraela misle na to, kad pristupaju radu. Onda će sigurno rezultat sabirnoga rada u godini 5664. biti povoljan. * U godini 1923. sabrano je 656.318.38 dinara, od koje bi nam svote stajalo 65.631.83 dinara na raspolaganju za sve troškove administracije. Pokošeno je na troškovima samo 62.821.50 dinara.

IZVJEŠĆE UPRAVE KEREN HAJESODA

Keren Hajesod kao najveći financijalni instrument za izgradnju Palestine bio je i ove godine u središtu interesa ne samo cijonističke organizacije, već i svih onih židovskih instituciji i grupa, kojima je do napretka palestinskog rada. Najbolje naše sile a na čelu im predsjednik organizacije dr. Weizmann u svim su dijelovima svijeta radili za Keren Hajesod da namaknu sredstva za pokriće budžeta izgradnje Erec Jisraela. Teška situacija Jišuva i nedovoljni prihodi tražili su napon svih energija. Naravno, da su i ovaj put bile oči cijeloga židovstva uperene u Ameriku, gdje je dr. Weizmann u 6 mjesečnom napornom radu vodio Keren Hajesod kampanju. Njegovim se nastojanjima ima da zahvali te je Amerika do sad doprinijela preko 5 milijuna dolara za obnovni fond ida su prvi puta američki židovski radnici poveli akciju za izgradnju Palestine. Weizmann nije samo radio na tom da predobije što šire krugove za doprinašanje Keren Hajesodu, već je ovaj puta tražio da nadje plattformu, kako bi u smislu zaključka XIII. cijonističkog kongresa u Karlovim Varima omogućio svim necijonističkim korporacijama i ličnostima ustup u Jewish Agency, koja bi dobila pravo kontrole nad cjelokupnim obnovnim radom, koju je do sad vršio isključivo cionistički kongres. O svim tim pitanjima, koja su u savezu s osnutkom Jewish Agency, kao i o pitanju osnutka velike Investment Company pregovarao je uspješno dr. Weizmann i dr. Ruppin, što nam pokazuje Pro-Palestinska konferencija američkih necijonista, koja je bila jednodušno manifestirala pripravnost za izgradnju Palestine. Direktorij Keren Hajesoda stavio je u gibanje velik aparat za propagandu K. H., pa je putem svojih izaslanika razvio akciju u svim zemljama svijeta, kako bi se namaknula što veća sredstva, da se nesmetano mogu izvršiti radovi u Erec Jisraelu. Svagdje provedena je akcija tako, da su se tražile obveze samo za jednu godinu shodnu zaključku XIII. kongresa, a napose se polagala važnost, da se potpisane svote u gotovome uplate. Do sad postigao je Keren Hajesod svega 1,318.793.12.0 funti sterlinga, pa Jugoslavija sa svojim prinosima zaprema 18 mjesto. Na pojedinog Židova u Jugoslaviji otpada 0.1.4 funti.

BROJ 22—23.

»ŽIDOV«

5