Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Sjednica Akcijonog Odbora Nastavak

Od 25. jula zasijedale su bez prestanka komisije. Plenarna sjednica otvorena je opet u ponedjeljak u 10 sati uvečer. Dr. H an t k e kao referent budžetnc komisije izjavljuje, da je komisija povisila po palestinskoj egzekutivi predloženi budžet tek u nekim izuzecima. Kod toga bila je komisija svijesna toga, da je predloženi budžet minimalan i da nikako ne zadovoljava potrebe Palestine, No, kako iskustva posljednjih triju godina pokazuju, da se mora računati sa mjesečnim primitkom od otprilike 32.000 funti, morao se budžet dovesti u sklad sa ovom činjenicom. Povišenjem budžeta mora da se započne na strani primitaka, a ne kao do sada, na strani izdataka.

Diskusija o budžetu odgadja se za slijedeću sjednicu. Medjutim podnaša g. Motzkin izvještaj komisije za Jevrish- Agency, Komisija je ispijala predlog Egzekutive i nekoje stavke promijenila. Prelazi se na pitanje kongresa. Poslije dulje debate izabiru se dva glavna govornika. Grunbaum izjavljuje, da A. 0. nema prava, na u pitanju Jewish Agency stvara zaključke, koji prelaze granice postavljene po XIII. kongresu. S druge strane je nemoguće odgoditi odluku, jer ki to uvjetovalo raspad cijele stvari a i organizacija ne može više podnositi današnji položaj. Govornik se ne boji, da će uslijed izbora zal kongres topiti sabirne akcije, Usiškin, izjavljuje, da u pitanju Jewish ne će glasovati, jer i ako je on protiv nje *Pak uvidja, da sada ne preostaje drugo, već ići započetim putem. Jedan izvanredni kongres u zimi ne bi u stvari ništa promijenio, naprotiv bi kio kritičan za čitav sabirni rad za Keren Kajemet i Keren Hajesođ. Ovaj riziko ne smijemo pzeuzeti. Weizman neka se zadovolji time, da je !( i% Akcijonog Odbora za njegove predloge. Time 0, preuzimlje odgovornost za ove predloge, i u slučaju ako kongres bude na ljeto. Dr. W eizmann izjavljuje, da nije imao na!s,fcre, da poduzme nešto protivu-ustavno, Egze • ''■Jtiva predlaže, da se kongres sazove u đecemkz«, da stvori legalnu bazu za zaključak prego-

vora u Americi. Daljnje odgadjanje smatra sudbonosnim. Egzekutiva uvaVuje ozbiljne i teške razlokoji i-c navadjaju protiv kongresa u zimi, naročito one iz Amerike i Palestine, No ne vidi drugog puta, Jedinai bi bila mogućnost, da A. 0, primi predloge egzekutive u takvoj formi, da ona ima barem moralnu mogućnost nastaviti pregovore. A, 0. je odbor kongresa i daje sliku kongresnog štimunga. U današnjoj situaciji teško je naći izlaz. Dr, Weizraan, koji mora da otputuje, oprašta sa od Akcijonog Cdbora. Lipsk/ naglasuje, da je potrebno, da* A. 0. jasno izrazi, u kojem da se pravcu dalje pregovara, jer je inače Weizmannu nemoguće otići opet u Ameriku. Amerikancima je nemoguće doći u decembru u Evropu. To bi i šfetovalo akciji Kercn Hajesoda. Jedno ustavno pitanje ne smije da ima moć, da smeta u odlučujućem času cionističkog rada. Sokolov naglašuje, da su poslije zaključka Egzekutive u stvari kongresa pridošle nove okolnosti, u glavnome protesti iz Amerike i Palestine. No i pored toga smatra pogriješnim, da se kongres stavi pred gotovu činjenicu i zastupa stoga stajalište, da se kongres održi u zimi. U utorak 29. jula nastavlja se ova debata i imenićnim glasovanjem ,o d bji J a] s ej održanje XIV. kongresa u zimi o. g. Blumenfeld izjavljuje, da je nemoguće započeti raspravljanjem elaborata komisije za Jewish Agency. Predlaže stoga, da se sve rezolucije predaju Egzekutivi kao materijal i stavlja predlog: »Akcijoni Odbor prima sa zadovoljstvom do znanja izvještaj o pregovorima, koje je vodio predsjednik organizacije u Americi a stvari proširenja Jewish Agency. Akcijoni Odbor nalaže Egzekutivi cijonističke organizacije, da na temelju predloženog plana i rasprave o organizatornoj precdesbi Jevvish Agency, nastavi pregovore tako, da će kongres moći stvoriti konačnu odluku.« Na ovo se nadovezala opširna debata, koja se svršava zaključkom, da predsjedatelj komisije Motzkin i Blummenfeld imaju sporazumno preredigirati gornji predlog. Dr, Halpern izjavljuje, da su egzekutiva i financijsko i gospodarsko vijeće sporazumni budjefom komisije i ako on prekoračuje prvotni predlog. Govornik upućuje na to, da točka 15, budžeta valjda neće biti realizirana, jer se hipoteka rn a banka nada, da će slijedeće godine prodati zajožnice za iznos od L 10.000 i više, tako da ne će morati raspolagati novcem Keren Hajesoda. Cijonisti sviju zemalja pozivlju se, da povedu veliku propagandu za ove založnice, koje su sigurna investicija sa 7% kamata. Usiškin predlaže povišenje stavke za školstvo za L 5.000 i votiranje od L 2,000 za judaistički institut. Van Vriesland izjavljuje, da budžet ne će zadovoljiti svim potrebama, i da će rad biti težak, ali da će bili još više otešćan, ako se budžet povisi, jer će to dovesti do toga, da se obveze ne će moći ispuniti. Govori o položaju blagajnika organizacije i osebinama palestinskog kreditnog poslovanja. Predlaže, da se predloženi budget primi en bloc. Dr. R u p p i n razlaže u dugom govoru principe dosadašnje kolonizacije. U protimbi sa mnogim nezadovoljnicima smatra našu kolonizaciju prvorazrednim djelom, koja je samo, hvala izvrsnom ljudskom materijalu mogla doseći ovaj stepen. Moramo uzeti u obzir, da smo od 1908.—1914. izdali tek oko L 20.000 za kolonizaciju. Naša naicijonalna ko-

lonizacija temelji se na idealizmu naseljenika. Ovi moraju osjećati, da mi nismo oni, koji daju novac, već njihovi prijatelji sa razumijevanjem za veličinu ove stvari. Još stojimo u herojsko doba kolonizacije i ova se ne može posmatrati sa stajališta knjigovodstva. Sigurno je potrebno popraviti koješta, ali se mora obaviti po radništvu samomu, koje samo teži za popravcima. Napredak zadnjih 15 godina je silan i stupamo dalje u pravcu dobrog gospodarenja. Prelazi na pitanje kupnje zemljišta i izjavljuje, da se ne smije dozvoliti da privatna društva, koja se ne mogu kontrolirati medjusobno konkurišu, kupuju zemlje i prodavaju cijonistima u inozemstvo. Traži, da P, L, D. C., koja je cijonistićka institucija bude po cijonističkoj organizaciji priznata jedinim faktorom, za kupnju i prodaju Zemljišta. Konačno dokazuje, da su neispravne tvrdnje, da se industrijom može kolonizirati brže već poljoprivredom. Iskustva u Palestini pokazuju, da industrija ima da svlada iste poteškoće, kao i poljoprivreda, jer se za sve grane gospodarskog života u Palestini, najprije mora da stvore preduvjeti. U pitanju reorganizacije uprave u Palestini, predlaže govornik, da se čisto gospodarska pitanja isključe iz djelokruga egzekutive. Svaka grana gospodarstva neka se upravlja vlastitom institucijom, a svaka ova institucija neka ima guvernera, koji će biti član egzekutive. Poljoprivredom nckai upravlja jedan kolonizacijoni fond. Svršava apelom, neka se ne potejenjuje vlastito djelo' baš u momentu, kad ono kod drugih i samo zadobija ugleda. Predloženi budget prima se en b I o c, • U vezi sa budžetom prima se niz rezolucija, koje su dolje navedene. Na predlog mizrahija da se kod sviju poslova miziahistički radnici imaju procentualno uzeti u obzir odgovara u ime egzekutive Van Vriesland: Palestinska egzekutiva izjavljuje, da ona, kao uvijek prije i sada nastoji, da kod izvršivanja budžeta u svim granama svog rada uzme u obzir sve dijelove Židova u jednakoj mjeri. Mizrahi izjavljuje: Ovime izjavljujemo, da nas izjava palestinske egzekutive ne zadovoljava, jer se do sada nije jednako uzelo ti obzir raizrahističke radnike. Nadamo se, da će se u buduće ispunjavati izjava egzekutive. Predsjedatelj konslatuje, da u pitanju Jewish A'gcncy predleže dva predloga. Predlog Griinbauma, da se pregovori imaju voditi u okviru zaključaka XIII, kongresa i predlog Blumenlelda (vidi gore). Sokolov izjavljuje u ime egzekutive, da ona, nc može primiti Griinbaumov predlog. Aap 1 a n izjavljuje u ime Hitahduta', da su članovi spremni, da glasuju za predlog Blumenfelda, ako će egzekutiva i A. 0, svečano izjaviti, da će se kod osnivanja Jevvish Agency odrediti slijedeći uvjeti kao principi njenog rada: 1, nastavak imigracije, 2, kupnja zemljišta, 3. naseljivanje elemenata, koji će sami raditi, 4. promicanje hebrejskog jezika i kulture, 5. neka se izjavi, da će se J. A, pomalo postavljati na demokratske temelje. Sokolov izjavljuje, da su ovi zahtjevi principi, koje je prisvojila egzekutiva. Uvjerava, da će se oni uvažiti kod pregovora. imeničnim glasovanjem prima se prvi dio Blumenfeldovog predloga, sa 21 protiv 4 glasa i ustegnucem oo glasovanja četvorice članova. Drugi dio predloga prima se jednoglasno.

Pojedine stavke budžetnog predloga su slijedeće: GOD. VHI.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA H3CEKI Đ OOTOVOfi

ZAGREB 8. augusta 1924 - 8. aba 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 10 ft CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1-80 ft

BROJ 34

1. Poljoprivreda LE 125.000 2. Školstvo 58.000 3. Radovi 30.000 4. Imigracija 29.000 5. Trgovina i obrt s 6. Zdravstvo: 9.000 a) Hadasa LE 23.000 b) Kupat-holim 12.000 35.000 7. Poljoprivredna pokusna stanica 8,500 8. Šhunat-ovdim (predradnje) * 8.000 9. Mizrahi 8.400 10. Narodna biblioteka 2.000 11. Tehnika 3.000 12. Kemijski laboratorij univerze 1.000 13. Izvanredni izdaci 9,500 14. Uprava 15.000 15. Hipotekama banka 10,000 16. Javne radnje (zajam raisradu) 6.000 17, P. L. D. C. 5.000 18. Obveze godine 5684, 60,000 19. K. K. L. 5.000 20. I. C. T. (za P. E. C.) 12.000 21. I. C, T, (za restauracijoni fond) 5.000 446.400