Židov

Lip s k i predlaže budget . u stvari izdataka egzekutive u Londonu. Izdaci iznašaju L 30 hiljada. Lipski je izjavio, da će se osim hebrejskog centralnog organa »Haolam« koi postoji, izdavati jedan polumjesečnik na engleskom jeziku. Govornik naglašava poteškoće, koje nastaju time, što zemaljski savez? neredovito sabiru i otpravljaju übrane šekele. Egzekutiva namjerava, da na .području propagande i organizacije poveća svoj rad, satno joj je zato potrebna finas’jalna pomoć organizacije. U debati kritikovao je dr. Hantke prilike u organizaciji i predbacivao je egzekutivi, da nje umijela, da energije, koje se u organizaciji nalaze, potpunoma iskoristi, Oosp. Sokolov odgovoru je na izvode predgovornika i naglasio je. da je egzekutiva napadaje na dra. Ruppina još od početka najoštrije osudjivala. Napominje, da egzekutiva za dra Ruppina goji najtoplije osjećaje priznanja i zahvalnosti. Blumenfeld tražL da se u Londonu osnuje propagandno odjelenje, jer je to ponajvažniji faktor za uzdržavanje organizacije i dobivanje novih tuđi. Osobita se debata razvila o potpomaganju odbora židovskih delegacija u Parizu. Glasanjem je zaključeno, da se u budgetu predvidi isti stavak kao i dosada. Mizrahisti stavili su slijedeće pitanje: »Konstatiramo, da su članovi egzekutive dr. Halpern i dr. Vriesland povredom subote uvrijedili osjećaje religijoznog židovstva i time cijonističkoj organizaciji nanijeli .neizmjerne štete. Pitamo egzekutivu, što misli poduzeti, da se ovakovi dogadiaii u buduće ne dogode«. Sokolov dao je slijedeću izjavu: »Egzekutiva je u rečenom slučaju svojedobno izrazila svoje žaljenje. Uvjerena je, da će taktičnost njenih članova u buduće zapriječiti slične dogadiaje«. VeLlin predlaže, da se Vaad Leumiju kao i prošle godine ustupe dva mjesta u palestinskoj egzekutivi. , Nakon odulje debate zaključuje A. 0., da predje preko pravnih prigovora kongresnog odvjetnika. Vriesland izjavljuje, da nije u redu, da se u egzekutivu uzimlju članovi, koji nijesu odgovorni kongresu, jer će se na taj način i u budgetnom pitanju izvršavati pritisak. Konačno se odbija predlog Vellinov i prima se prijedlog Meriminskijev. prema kojem se egzekutiva ovlašćuje, da o tom pitanju do idućeg kongresa raspravlja s Vaad Leumijem i to na slijedećoj baz;'; A. O. je principijelno voljan, da Vaad Leumiju prizna pravo delegiranja dvaju delegata u egzekutivu, no uz uvjet, da se ove delegate na osnovu prijedloga Vaad Leumrja na sjednici A. O. poimence bira. Sokolov saopćuje, da ie egzekutiva u principu zaključila, da se sjedište egzekutive prenese u Palestinu i da se umoli A. O. da obrazuje odbor, koji će ispitati način, kako da se to provede. Egzekutiva je učinila važan korak time, da je finansijsko i gospodarsko vijeće prenijela u Palestinu. Dr. Halpern, Kaplanski i dr. Ruppin upravljat će ovim odjelom, koji je prestao da bude londonskom institucijom. U debati tražila je većina govornika, da se ne istraže samo metode preseljenja, već i samo pitanje u principu. Zaključeno je, da egzekutiva na idućoj sjednici o tome podnese izvještaj. Or. Ruppin daje izjavu, da je već odavna htio da demiS'jonira, jer da mora da dovrši neke neodgodive radove. Uza sve to primio je na kongresu mandat, da dovrši rad u Americi, a kako je taj dovršen, čeka dolazak gg. Kaplanskog i Halperna, da im preda vodstvo. REZOLUCIJE. 1. A. O. prima izvještaj o raspravama. š;o ih ie vodio predsjednik egzekutive o proširenju Jewish Agency sa zadovoljstvom do znanja. A. O. nalaže egzekutivi, da na temelju nacrta o Jevvish Agency, koji predleži, pregovore nastavi i unapredl tako. da će moći slijedećem kongresu predložiti detaljni predlog. Utanačenja. koja će se uzeti u obzir, imaju se predložiti kongresu, da o njima donese odluku. 2. A. O. preporuča egzekutivi, da predloge komisije za Jewish Agencv kod pregovora uzme u obzir.

I. Palestinski budžet. Stavka I. A. O. smatra važnim, da se u svrhu brže izgradnje -postojećih poljoprivrednih kolonija namakne jednom kreditnom operacijom LE 50.000 izvan budžeta. A. O. moli egzekutivu, da nastoji da namakne ovaj iznos kao dugotrajni kredit za kolonije eventualno garancijom Keren Hajesoda (predlog Ruppina). Stavka 2. i 4. Nalaže se palestinskoj egzekutivi, da u najkraće vrijeme osnuje jedno savjetovao vijeće za resore rada i imigracije, u kojem će biti zastupane sve interesirane grupe (predlog Federbuscha). Stavka 4. Halučke grupe, -raznih pravaca, na pr. Hal-uc-Mizrahi i dr. imaju se kod upotrebe hudžetne stavke Mahšara uzeti u obzir po njihovoj procentualnoj jakosti (Federbusch). Stavka 5. U okviru stavke za trgov7n.ll i obrt neka P. E. po mogućnosti uzme u obzir potrebe obrtnika. (Federbusch). Stavka 6. Ustanovljuje se. da od stavke za Kupat Hoilim ima da dobije mizrahistićki Kupat Molim dio, koji će odgovarati njihovoj procentualnoj jakosti. Stavka 8. A. O. umoljava K. K. L. da za osnutak Sbunat Ovdim nabavi zemljišta u blizini Hajte i to čim to budu dozvoljavale financijalne prli'ke. Stavka 14. Egzekutiva se pozivlje, da nastoji svim silama ovu stavku smanjiti na LE 12.000. Stavka 15. A. O. prima zadovoljstvom do znanja saopćenje financijalnog i gospodarskog vijeća, da je uspjelo stvoriti sve pravne i ekonomske preduvjete za izdavanje z uložnica hipotekarne banke (General Mortage Bank) i pozivlje cijoniste sviju zemalja, da se založe za prodaju ovih založnica. Stavka 17. A. O. prepušta egzekutivi, da poduzme korake gleije zastupstva cionističke organizacije u savjetu P. L.D. C. u svrhu kontrole njene zemljišne politike (Ruppin). Provedba ovih dijelova imizrahističkog budžeta, koji spadaju pod pojedine -departemente, stoji pod kontrolora- upravitelja ovih departementa. Financijalna kontrola ovih stavaka kao i stavka Mlzrahi spada pod treasury egzekutive isto tako kao i svi ostali dijelovi budžeta (van Vriesland). Pozivlje se egzekutiva i financijalno i gospodarsko vijeće, da slijedećoj sjednici A. O. predlože nadopunu budžeta za slučaj većih primitaka organizacije. Kod toga neka se u svrhu školstva predvidi svotu od LE 5.000. (Vellin). Ustanovljuje se, da ni Vaad hahinuh. ni koja druga institucija, ne smije rta temelju kakvog zaključka sama se obvezivati u novčanom pogledu. 4. Londonski budget. 1. Predloženi budžet za izdatke organizacije izvan Palestine u iznosu od LE 30.000 prima provizorno. Pozivlje se egzekutiva da slijedećem zasjedanju A. O. podnese đetajli-rane predloge. 2. Za Komitee des Delegations Juifs odobrava se godišnji iznos od LE 1.320. 3. Sjedište egzekutive. Pozivlje se egzekutiva, da slijedećem zasijedanju A. O. podnese opširni izvještaj o pitanju preseljenja egzekutive u Palestinu.

Nacrt za ]ewish Agency

Londonskom Akcijonom k orni tein predložen je reorganizacijoni nacrt )ewish Agency kao rezultat pregovora, što ih je dr. Wčizmari vodio s necijorostima Amerike. Našim čitaocima možemo već sada dati točan tekst statuta u njegovoj konačnoj redakciji. Statut .je u loj formi primljen od komisija, koje je izabrat A. O. U dodatku se kaže, da je ovaj statut samo provizornog značenja i da vrijedi samo do zasjedanja jednog svjetskog židovskog kongresa, koji bi se eventualno imao sazvati. Ovaj statut preporučen je predsjedniku organizacije dru. Weizmannu kao smjernica kod njegovih daljnjih pregovora s američkim Židovima. 1. Zadaće Jevvish Agency. Zadaća >ewish Agencv je izgradnja narodne domaje za židovski narod u Palestini.

Jevvish Agencv »ima da svrši sljedeće zadaće: 1. Političku funkciju savjetovanja i saradnje u administraciji Palestine; 2. Stvaranje takovih gospodarskih, kulturnih i socijalnih osnova, koje će omogućiti židovsku naseobinu a kolonizaciju u zemlji. Ona ima u smislu člana 4., 6. i li. mandala da unapredjuje skupnu kolonizaciju Židova, da potpomaže razvitak gospodarskih sila zemlje, da u tu svrhu provadja javne radove i da kontrolira -javne korporacije. Ovaj rad imade svrhu, da za useljenike stvara mogućnosti zarade u zemlji i da stvori preduvjete za razvitak samostalnog židovskog rada. Ove zadaće Jevvish Agencv imadu u vidu samo opće dobro, te su u prvom redu odredjenc ostvarenjem narodne domaje, jevvish Agencv imade dalje da potpomaže obnovu zemlje na taj način, da podupire osnivanje židovskih općina. Daljnja Joj Je zadaća-, da stvori naci-jonalno školstvo, koje će bazirati na hebrejskom jeziku te druge kulturne uslanove.koje su potrebne za razvitak narodne domaje. Prema, tome imade Jevvish Agencv dvostruko značenje. 1. Ona je korporacija, koja je u članu 4 mandata predvidjena kao javno-pravna korporacija s funkcijom da savjetuje palestinsku administraciju i da ju potpomaže kod niješevanja ekonomskih i svih drugih pitanja, koja se tiču židovske narodne domaje i interesa židovskog naroda. jevvish Agencv ima prema tome zadaću, da štiti prava židovskog naroda na svoju narodnu domaju, da po posebnim organima održi trajni kontakt s administracijom Palestine t. -j. 5 -upravom manda-tame vlasti u Palestini i vladom u Londonu. 2. iDrugo Je aSpekat Jevvish Agencv nutarnjo-židovski. Ona je nosi-oc volje i dužnosti židovskog naroda, da st v o r i narodnu domaju u Palestini. U tom Je smislu udruženje svih -onih Židova, koji su za to pripravni. Ona treba da koncentrira moralne energije židovstva -u dijaspori na Palestinu, da nasmogne tinancijalna sredstva za obnovu Palestine i da provede kolonizatoru! rad u Palestini. 2. Program Jevvish Agency. Osnova za obrazovanje proširenje J- A. sastoji se u tome, da- u svakome od njenih organa cijonistička organizacija bude zastupana s 50%. Ova propozicija )e nepromijenIjiva osnova za konstituciju Jevvish Agencv u koliko Je sama cijonistička organizacija ne će promijeniti. Ovaj se uvjet imade zajedno s obavijesti o proširenju Jevvish Agencv sd ' općiti mandatarnoj vlasti, Cijonistička će organizacija onih 50%, što njoj pripadaju, odrediti po svojoj uvidjavnosti a samo ona može da ih zamijeni ili opozove. 3. Jevvish Council. Fundamenat Jevvish Agencv sačinjava Jewish Council. Ona je zakonodavna korporacija Jevvish Agencv. Sastoji se od 160 članova, od kojih polovicu delegira Cijonistička organizacija, a drugu polovicu Zidovi raznih zemalja. Kraj toga imat će mjesta u Councilu i velike organizacije, što rade u Palestini. Izbor poslanika Židova pojedinih zemalja uslijedit će na osnovu jednog demokratskog općeg izbornog sistema ili nominacijom korporacija, koje reprezentiraju židovstvo le zemlje. Broj poslanika pojedinih zemalja odrediti će se po broju- židovskog pučanstva -u toj zemli* njenih doprinosa za Keren Hajesod i općem? njenu sposobnost za rad. Za Židove Amerike

2

»2 1 DO Vi

BROJ 34.