Židov
nost čuvara čistoće cijonističke ideje da se prilagode ili bolje, da -prilagode stanje stvari našim potrebama. Kaiko nema više sumnje, da ćete Vi to učiniti, ne bi li bilo bolje da to učinite na dostojan način? Kad srno već pri tome, da saradujemo s novim ljudima, ne bi li bilo bolje, poći im nasusret u prijateljstvu i s povjerenjem? Kad već provađamo važnu promjenu u sistemu našeg rada, nije Ii tačnije, da to učinimo brzo i složno i kad smo već toliko zabrinuti za čistoću naše ideje i organizacije, nije li bolje, da se svi složimo u čvrstoj volji, da još jače fundiramo našu ideju i izgradimo našu organizaciju? To je problem ovog časa: hoće li poslije ove sjednice, koja je ponovno prevagnula vagu r.a strani proširenja, hoće li se. sada dovršiti borbe, hoće li nastati novi osjećaj odgovornosti za sudbinu našeg pokreta, hoće li se sada provesti ono, o čemu se uvijek govori, hoće li se naša srca okrenuti najvažnijoj zadaći časa. skupljanju jula. jačanju naše životne volje, oplođenju cijonističke misli? Stojimo pred velikim ispitom i samo na nama je. da dokažemo, Ja smo u istinu stvaralačka sila u povijest: našeg naroda, da nama ne vladaju prilike, već smo dosta jaki, da njih svladamo.
Osnutak halučke farme
Na ovome mjestu kao i u ostalim- našim listovima pisalo se već mnogo o osnutku jugoslavenske halučke farme u Palestini. Najprije se govorilo o potrebi takove kolonije, onda o potrebi da se haluclma dade pravi djelokrug i omogući rad u Palestini i konačno se neprestano pozivalo našu javnost, da potpomogne stvaranje farme. Ali do danas još nije bilo moguće, dd se piše ma i približno o r.rincipima i načinu osnutika. o strukturi i načinu rada ove farme. Mislim, da će mnoge zanimati, kako je sve to zamišljeno i kako će ta farma izgledati. Za bazu razvijanja našeg plana služila su nam iskustva stečena u židovskoj kolonizaciji Palestine tokom 50 godina. Do sada naseljivalo se na mnogo raznih načina: kolonije stvarali su sami useljenici, barun Rothschild. razne institucije, društva i Keren Kajemet, i to na zadružnoj i individualnoj bazi. Ovi naseljenici bili su djelomično vješti poljoprivredi, a djelomično bili su posve rleiskusni novajlije. Uspjeh ovog pedesetgodišnjeg rada je velik i očevidan, treba samo proći Palestinom. da se o tom uvjeri. Naravno, da se pri tome pravilo i mnogo pogriješaka. Ne ću. da se ovdje upustim u kritiku rada ovih organizacija. Bio je to početak, nije se poznavalo palestinske prilike, mentalitet ljudskog materijala, a sama poljoprivreda bila je Židovima posve nova. S druge strane pako postoji u Palestini nekoliko starih njemačkih templerskih kolonija. Kolonisti bili su pravi njemački seljaci, koji su u Palestinu došli i naselili se pomoću njemačke vlade. Kao pravi Nijemci solidni i marljivi kao pravi seljaci stručno vanredno sposobni oni sti mogli svoje kolonije izgraditi brže, bolje i ljepše. Od njih smo mnogo naučili i još mnogo možemo da učimo. Koliko smo našim vlastitim radom stekli mnoga iskustava, koja će nas očuvati od ponovnih pogriješaka, njihov nam rad pokazuje pravac, kojim treba da idemo i
mi. Jasno da je naša kolonizacija druge naravi i da mi ne možemo i ne smijemo u svemu kopirati Nijemce. Ali oni nam mogu da služe kao primjer, koli kao vrsni seljaci, toliko kao dobri ekonomi i praktičari. Njihovo vanredno znanje i njihove već prokušane metode neka nam budu putokazom. Kod osnutka naše kolonije vode nas u glavnome četiri principa; ekonomičnost. rentabilnost, budućnost razvitka i garancija za uspjeh. Sa sredstvima, koja nam stoje na raspolaganju, ne može se mnogo stvarati to će se vidjeti iz postavljenog budžeta pa mora da postupamo sa najvećom ekonomijom. Oprezno započet ćemo investicijama, koje treba smanjiti na minimum, jer je jedna od najvećih manjkavosti svih palestinskih poduzeća. da im poslije osnutka ostaje premaleni kapital za pogon. Ako govorim o rentabilnosti, ne mislim tu rentabilnost u ovdašnjem smislu. Još se ni jedan seljak u Palestini nije obogatio. Ako se riješio duga i uredio gospodarstvo, mnogo je. pa je to i dokaz, da mu je rad bio dobar i sistematski i da je upotrebljavao dobre metode i uveo rentabilne kulture. Rentabilnost palestinskog poljoprivrednog gospodarstva uvjetovana je u prvom redu blizinom dobrog trga. Baš poradi toga nismo mogli da bez daljnjega prihvatimo ponude Keren Kajemeta. Odbili smo dva ponudjena mjesta, jer s našim sredstvima ne bi tamo mogli osnovati farmu kako treba. Mora da pazimo na kvalitet zemlje. na mogućnost prodaje produkata, t. j. udaljenost od trga, na količinu vođe, na položaj u zdravstvenom pogledu i drugo. Zemlja će da bude po svom sastavu barem prosječne kvalitete palestinskog tla, a mora se amelioracijom. prirodnim i umjetnim gnojivom, te racionalnim obradjivanjem popraviti. Kako je parcela od 100 dunuma (od prilike 9 hekt.) kod palestinskih prilika, koje radi pomanjkanja jakog konzuma i u svako doba povoljnog trga. ne dozvoljavaju svagdje posve intenzivno obradjivanie. dosta malena, moramo poći srednjim putem jednog poluintenzivnog načina obradjivanja. To znači u glavnome: produciranje hrane za marvu. mljekarstvo, povrćarstvo, gajenje duhana i pokrivanje potreba vlastite prehrane. Za ovaj način potrebna je uredba za natapanje, pa se i ova okolnost mora uzeti u obzir kod izbora mjesta. Ne manje važna su komunikaciona sredstva sa bližim trgom u gradovima. Dobra cesta iz kolonije u grad i blizina dovoljno već garantuju ekonomsko prosperiranje. Jedno od najvažnijih, pitanja je izbor samih naseljenika. U ovom će se pitanju postupati po nekim principima, koje je usvojio i Radni Odbor i halucim. NaseIjenici mora da budu izobraženi u poljoprivredi. mora da poznavaju sve poteškoće palestinskog gospodarstva f moraju u moralnom pogledu biti bezprikorm. Stoga u prvom, redu dolazi u obzir grupa onih halucim, koji su već nekoliko godina u Palestini radili u poljoprivredi i stekli potrebno znanje i iskustva. Ova se grupa danas sastoji samo od 6 članova, jer su se nekolicina vratila u Jugoslaviju, a nekoliko ih radi u drugim strukama u Palestini. Grupa predlagat će Radnom Odboru nove članove, a on će ispitivati i potvrđivati, ,pred3o)j*e grupe. Konačnu
odluku ima da dade uprava Keren Kajemeta u Jerusolimu, s kojom će grupa sklopiti ugovor o nasljednom zakupu zemljišta. Pokraj ovog ugovora morat će svaki član grupe potpisati posebno ufanačenje sa Radnim Odborom. Ovo još nije konačno redigirano, no mogu da iznesem najvažnije ustanove. Farma odnosno naseljenici dobivaju u Jugoslaviji namaknuti instalacijom kapital kao dugogodišnji beskamatni zajam. Godišnjim obrocima moraju oni da svoj dug otplate u 45 godina. Radni Odbor upotrebljava! će ovaj novac za povećanje kolonije naseljivanjem novih naseljenika. Time ovaj kapital nije stalno uložen u mrtve investicije, već je omogućena cirkulacija, i uvijek ponovno upotrebljavale istog novca kod izgradnje kolonije. Novi članovi grupe morat će u koloniji raditi jedno pokusno vrijeme. Ova je ustanova vrlo važna, jer će se na taj način moći grupa i Radni ()dbor uvjeriti o kvalifikacijama dotičnoga, a on sam imat će najbolju priliku da svoje znanje upotpuni. upozna mjesto, gdje će biti naseljen, način obradiivanja i da se aklfmatizira. Osim toga imat će, halucim iz Jugoslavije mjesto, gdje će imati mogućnost rada. Naravno, da se oni i prije nego dodju na farmu, moraju izobrazbi i bar poznavati glavne poljodjelske i vrtljarske poslove. Farma će se osnovati na bazi kooperativnog zadrugarstva, no to ima da bude samo prelazna perijoda, koiia će predvidljivo trajati 2 —3 godine. Zajedničkim gospodarstvom upravljat će jedan po samoj grupi izabrani član. Svrha ovog zajedničkog gospodarenja u prvim godinama je lakše obavljanje amelijoracije, zidanje kuća i gospodarskih zgrada i općeg uredjenja gospodarstva. Nakon Što su se obavili ovi prvi i glavni poslovi, grupa će podijeliti gospodarstvo na 10 jednaka dijela i svaki će kolonista upravljati sam svojim posjedom, koji će se sastojati od 100 dunuma zakupne zemlje, kuće i gospodarske zgrade, 2 krave, 1 ili 2 konja, te gospodarskih strojeva. Ovaj prelaz u individualno gospodarenje ne znači prekidanje kooperativnog rada. Svi veliki strojevi (za sijanje, košenje i ostat će zajedničko vlasništvo cijele kolonije. Isto tako sve nepokretnine. koje se ne mogu dijeliti. Kupovanje r prodavanje produkata, provadjanje velikih radova obavljat će se i nadalje kooperacijom svih kolonista. Rekao sam već, da su sredstva, koja nam stoje na raspolaganju veoma ograničena. Budžet, koji smo predložili Radnom Odboru, je minimalan. Svaka druga organizacija sigurno bi za osnutak kolonije od 10 porodica uzela u obzir veći budžet. Ali mi smo morali računati, da ne ćemo moći namaknuti više od 3000 funti. Materijal za gradnju kuća i gospodarskih zgrada, veliki dio živog i mrtvog inventara nabavljen je ovdje i otpremit ćemo ga naskoro u Palestinu. Ne mogu se za sada upustiti u detalje o načinu izgradnje same kolonije. Hoće li kuće biti zidane ili od drva, ovisi o količini i kvalitetu gradjevnog materijala, koji ćemo ovdje dobiti. Svakako ćemo nastojati, da što više kapitala ostane raspoloživo za nabavu dobrih krava i uredjenje mljekarstva. Jedna ili dvije loše žetve, koje su nefzbježive u prvim godinama na tek
BROJ 35.
»ŽIDOV«
3