Židov

dojmove u zemlji i ističe novi život, koji je nastao židovskim radom. Današnji kompleks tla Palestine iznaša četiri i pol milijuna jutara, a u stara vremena sve su to bila dragocijcna i plodna polja, bregovi bili su obrasli šumama, k niz obronke u Judeji prostirali su se u terasama vinogradi, gajevi maslina i vrtpvi. Uslijed zapuštenosti, koja je trajala stotine godina j diviljaštva onih, koji bi osvojili zemlju, došlo je 4o toga, da je danas šuma nestalo, terase da su propale, a pred očima nam se pruža tužna slika siromaštva i propadanja. Radosna je činjenica, da se prije svega počelo pošumjpvanjem. Cijonistička kolonija u Dilbu posjeduje školu stabala, gdje se gaje razne vrsti drveta, poglavito australskih, koje, kako izgleda, u Palestini vanredno uspijevaju. Prema onome, što se vidi u židovskim kolonijama, može se reć', da će Australija mnogo doprinijeti pošumIjenju Palestine. Zadaća je budućnosti, da se sistematski pošuime i nastane bregovi Judeje i područja južno od Beršebe, u kojima nema kiše. Što se gospodarstva tiče, to ponajbolje izglede im adu primorska dolina od Gaze do Hajfe, doline Esdrealona i Jezrela, te oni dijelovi doline Jordana, koji leže južno od jezera Tiberias, ukupno kojih milijun jutara. U svim tim krajevima može se lako dobiti vođa, potrebna u svrhe irigacije iz izvora, što se u tim krajevima nalaze. Korist irigacije (povodnje). Bez umjetne povodnje ne može ni u primorskoj dolini, ni u dolini Esdrealona i Jezrela da bude intenzivnog ratarstva. Da se uzmogne hranom opskrbiti gusto pučanstvo, da se do skrajnih granica mogućnosti iskoriste prednosti, što ih pruža tlo i klima, potrebna je irigacija, Irigacija je nužna, ako želimo, da uspijevaju polja Alfe i vrtovi Citrusa i da im žetva bude trajno dobra. Voda u svrhu irigacije. Isprva se vođa, pogrebna u svrhe povodnje dobivala iz bunara pomoću magaraca ili deva, koji b( je crpili strpljivo polazeći u krugu, a kasnije pomoću uredjaja pumpa, koje su uveli Židovi. Iz toga se može zaključiti, da u unutrašnjosti zemlje imade velikih rezervoara vođe. Trebalo bi što prije poduzeti korake, da se prikupi informacijom materijal glede položaja i dubljine ovih podzemnih izvora. To je od vanredne važnosti za kolonizaciju u južnijem suhom dijelu primorske nizine. Kolonije Jewish Colonisation Assocjiation (ICA) imadu najveće mogućnosti irigacija, a nalaze se tik uz Sredozemno more, dok se cijonističke kolonije, u kojima se vrijednost irigacije imade da demonstrira, nalaze u dolinama Esdrealona i Jezrela 'te u sjevernom dijelu doline Jordana. Prva od kolonija irigacije je Daganija u dolini Jordana, Pomoću irigacije je uspjelo, da se neplodnu dolinu pretvori u voćnjake, u kojima se gaje naranđže, banane i datule, dok se povrće prodaje u Damask. Polja farme daju alfala-travu, koja sc rabi za stoku, koja daje mlijeko, a kraj toga su postignute vrlo dobre žetve kvalitativno vanredne slad orne trstike. Ova se sadila u pokusne svrhe, da sc ispita, u koliko je dolina prikladna i za ovaj skupocijeni proizvod. Osim ovih tropskih produkata sade sc pšenica i ječam, što dokazuje, da u ovom kraju uspijevaju svi proizvodi umjerenog pojasa i mnogi tropskog. Voda, kojoj se imade ovaj obrat zahvaliti, dobiva se iz Jordana. Irigacija jc danas još

uslijed sistema pumpa, što je u uporabi, još dosta slkupocijena. Kad će se pako hidroelektrička sila provedbom Ruthenbergovog projekta uvesti, znatno će pojeftiniti i pogon pumpama ili će se pako potrebne količine vod'e dobivati putem gravitacije. Kompleks, što se u Daganiji nalazi pod irigacijom, malen je doduše, no dostaje, da dobijemo sliku o kolosalnim mogućnostima, što nam ih pruža budućnost, o gustoći pučanstva, što će po onih 30.000 jutara zemlje, što sačinjavaju dio doline Jordana južno od Tiberiasa, moći da poprime. Kolonizacija u dolini Jordana nije tako brzo napredovala kao u dolinama Esdrealona i Jezreela. Razlog je tome, što je klima ovih dolina povoljnija. Oni imadu hladne popodnevne vjetrove, koji dolaze s morske obale, i, premda vrijeme rasta ne traje tako dugo kao u dolini Jordana, posjeduju ipak druge prednosti, koje su dovele do osnutka kolonija u Nahalalu, Balfouriji i Nurisu (posljednje je kolektivno ime za grupu naseobina Geva, En Harođ, Tel Josef i Bet Alfa), koje su se vrlo brzo razvile. Kolonija Nuris broji preko 500 duša, U tim je kolonijama provedena irigacija jednog dijela zemljišta isušcnjem močvara u dolini i iskorišćivanjem vrela. Voda, koja se na taj način dobivala odvedena pomoću postojećih ili novih irigacijonih naprava u one dijelove, gdje je bila potrebna. Pri tome se postupalo po tačnom planu, koji je tako izveden, da je jedan dio farma dobio vodu umjetnom irigacijom, dok su za drugi dio bile dovoljne i naravne oborine. Od velike bi koristi za razvoj kolonizacije bilo, kad bi se ondje kupio još daljnji kompleks zemljišta, da se time spoje ove kolonije, pa da se dobije i kontrolu nad drugim dijelom doline, u kojemu valja provesti isušivanje. Time ibj bila dana mogućnost za koordiniranje plana o povodnjivanju i isušivanju. I sanitarne bi se prilike uslijed toga znatno poboljšale, jer bi se isušivanjem zapriječilo, da vjetar ne tjera mušice s močvarnih predjela u kolonije.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Umro dr. Nahman Syrkin. Pri završetku; lista primili smo vijest, diai je dne 6. septembra u 1 NewVorku umro poznati pisac i voda Poale-Cijona, dr. Nahman S y rk i n u dobi od 64 godina. Dr. Symkin, osnivač Poale-Cijona, rođen je u Moh.levu, te je dobio strogi židovski odgoj, a zatim .posjetio gimnaziju u Minsku, gdje se priključio Hibat-Cijon pokretu. Kasnije studirao je na sveučilištu u Berlinu, gdje je L postigao doktorat. U prvom njegovom radu »Die Judemfrage und d»er soziai'istisohe Staat« dokazivao je, da Židovi u galuti ne mogu stvarati trajna djela. Galut i asimilacija negativno djeluju na židovstvo. Samo cijonizam, stvaranje židovske narodne domovine u Erec J.israelu, »može židovstvu pribaviti ugledan položaj u svijetu. Syrkin se priključio Herzlu i osnovao je 1903. u Londonu prvo poale-cijonstićko društvo. U bezbrojnim brošurama dao je teoretsku osnovu za Poale-cijonJstički pokret. Kasnije djelovao je u Rusiji, a 1912. .preselio se u Ameriku, gdje je razvio veliku književnu djelatnost. On je bio jedan od najjačih propagatora ideje o židovskom kongresnom pokretu, te je na I. židovsko-amerikanskom kongresu 1918. zastupao zahtjeve ciionizma. Syrkin poznata je pojava na cijonist Kakim kongresima, na: kojima; je često uslijed svoje impulsi»vne naravi', došao u konflikt s vodstvom organizacije. Sir Herbert Samuel ostaje u Palestini. Prema službenim vijestima u Jerušalajimu (sklopljen je

ugovor izmcdju Kolonijalnog Ureda britske stade i sir Herberta Samuela. kojim ovaj ostaje daljnjih p e it godina vrhovni komesar Palestine. S r Samuel vratio se 3. septembra sa dopusta i kako se čuje otputovat oe u drugoj polovini septembra u London-, da tamo pregovara o raznim pitanjima Palestine a u prvome redu glede palestinskog zajma. Ostat će tamo predvidljivo 8 dana. Nove obveze kontigenata. Gosp. Usišklžn, predsjednik 'KIKL nastavio je svoje uspješno putovanje po Evropi. Za vrijeme svog boravka u Londonu, govorio je na jednoj skupštini' aktivnih cijonista Engleske, pa je podučio, da je za Englesku preuzet kontigent od 20.000 funti, I u Francuskoj je uspjelo g. UsSkiou, da se ondje preuzme kontigent od- 300.000 franaka. Amerika se je obvezala da preuzme impozantnu svotu od 500.000 dolara. U dva mjeseca 30.000 funti za KKL. Iz statistike primitaka KKL razabiremo, da je u. junu i julu unDšlo 29.437 funti. Mjesečno je to poprečno kojih 15.000 funti, a ovaj se poprečni iznos drži već odi veljače! August je započeo lijepo. »Iz Amerike je diošln 5000 funti, kao čist dobitak -dama cvijetova, što je ondje u korist IKKL priredjen. Kontigent Kanade. ‘Prema obavijesti, što je stigla u Jerusol'iim, zaključila je KKL-komisija za Kanadu, da Kanada preuzme kontigent, koji bi odgovarao zemljištu od 1000 acresa (4000 dunuma). Novčana je vrijednost ovog zemljišta 20.000 funti. U ovoj godini opa-ža se trajan porast primitaka KKL iz Kanade, koja je do oktobra prošle godine dala 5.300 funti. Novi kontigenat za iduću/ godinu dokazuje volju, da se ovaj povoljan razvitak energično oma pređi. Trondjera za Palestinu. Medju mnogim onhn gradovima, »koji su po cijelom svijetu rastreseni, a u njima se nalaze škrabice KKL, nalaz; se daleko na sjeveru i Tromijem. Malena židovska općina, koja ondje živi', ujedinila se, da potpomaže obnovni rad u* Palestini, pa je prije 'kratko vrijeme otpuštala svoj prvi prinos iz plavo-bijelih škrabica u PaOestinu. Keren Hajesod kao suvlasnik Sole) Bonea. Ugovorom, koji je nedavno potpisan izmedju palestinske cljonističke Egzekutive i gradievne zadruge zid. radnika Solel Bone, postale KH 50 postotnim suvlasnikom ove institucije, koja je u pravom smislu riječi posvećena obnovi Palestine. Prema zaključku cijonlstičkog kongresa' preuzmite K'H od kapitala Solel Bonea priarnlh akcija u vrijednosti od 8000 furatff. Gradjevna zadruga preuzimlje pako obvezu, da će sa »svoje strane prodati' isti iznos akcija. PCE imenovala je za svog delegata u direktoriju Solel Bonea gosp. R»o--senbfiitha, bivšeg predsjednika djontetičke organizacije Njemačke. Time je omogućena uža suradnja izmeđju obiju korporacija. »Nalš ugovor«, kaže blagajnik iPOE u -svom izvještaju za juli, »omogućuje, da će se Solel Bone •razviti u prospe ritaju ću gradjevnu zadrugu. Pred»uzeo je, da izbjegne svakom gubitku i da osnuje rezervni fond. Uspjeh Solel ‘Bonea ovisi o tome, hoće li se direktoriju staviti na raspolaganje potrebiti' kapital. Do kraja jula uplatio je Kfl 25% glavnice t. j. 2000 funti. Da je uplatio sve, poduzeće bilo bi stavi,jefio na so'.iduu bazu, a izbjegli bi se time nepotrebni kamati za zajmove. Solel Bone preuzimlje time definitivno mjesto Misrađ Laavodot Clburiot, koji je likvidirao. Cijonistički akcijon komite} podijelit! će mir osim toga još i zajam od 8000 funti od novca) Keren Hajesoda, a ovaj zajam će se otplaćivati u 4 godišnja obroka po 2000 funti. Keren Hajesod potpomaže kooperativna nastojanju. Što židovski radnici ne mogu da poluče kao pojedinci, polučuju kooperativnim radom. Tako je na inicijativu palestiske cionističke egzekutive uz pomoć KH u Petah Tikvi' osnovana kooperativna grupa od kojih 200 zid. radnika, a zadaća joj je, da sklapa ugovore glede rada s vlasnicima plantaža narandža. Odonda je prošlo šest mjeseci, i ako je vrijeme prekratko da si o vrijednosti kooperative stvorimo definitivan sud, to ipak izgleda, da }e pokušaj uspješan. Zajednici predano je nekoliko radova, a ona je na zadovoljstvo .poslodavaca izvršila. Broj radnika povećao s« međjutim na 250, a za iduće će sezone sigurno ,j dalje porasti. Grupa raspolaže ‘vlastitim živim i mrtvim inventarom, pa je stoga u stanju da farmerima stavlja povoljne uvjete. Sad; je nastao problem, kako da se ovim radnicima u Petah Tikvi nađju prikladni stanovi, koji bi ih vezali uz Petah Tikvu. Vođe se već

4

1 1 J O V«

BROJ 39.