Židov
Imetak Nathana iznaša sada 350.000 funti i narasti će za 50 godina kod čedne procjene na najmanje jedan mifjun funti. Jedan dio uapšenita cijonista u Rusiju na slobodi. Prema vijestima iz Danziga pušteno je od onih 3000 cijonista. koji su početkom septembra uapšenl u Ukrajini, 2400 opet na slobodu. 600 ostadoše u hapsit. Povoljni rezultat u Argentini. Prema telegramu, koj : je stigao u London, rezultat ove kampanje, koja se vodi bez ikakove delegacije od centrale, dosegao je iznos od 110.000 pesos. Daljnjih 30.000 pesosa treba da udju narednih dana. Prema tome već sada iznaša efektivni rezultat tamošnje kampanje oka 12.000 funti. Za koloniju Chlcago u Palestini. Cionisti u Chtcagu zaključili sa, da u dvorištu gradske općine Chicaga postave spomen-kamen sa imenima svih onih, koji će doprinijeti »fond« jednog milijuna dolara za koloniju Ohicago« u Palestini. Židovski bankiri u Chicagu stavili su se ovome fondu na raspolaganje i razaslan su na svoje mušterije okružnicu sa pozivom, da pridonesu po 5 dolara za ovaj fond. Zastupnici Palestine na Intemacijonataiom Kongresu za socijalnu politiku. U 'Pragu bila je od 29. septembra do 6. oktobra Internacijonaln! Kongres socijalne politike, na kojem je Palestina bila zastupana po Ben Gurionu, Bogdanowskome, dira Walteru Preissu i Skolniku. Na konferenciji o useljavanju i iseljivanju uzeli su riječ i Ben Gurion i dr. Preuss. da prikažu posebni položaj židovskog radništva. Zahtjev zastupnika radništva za slobodnim useljavanjem u sve države došao je do izražaja odgovarajućom rezolucijom. Keren Kajemet u Americi. Konferencija Keren Kajemeta u Ohio i iMichigan, koja se obdržavala 14. septembra u Clevelandu, jednoglasno je prihvatila kontingent od 50.000 dolara za ove dvije države, a Cannecticut gdje se takodjer održala konferencija primila je kontingent od 20.000 dolara. Frankfurtska općina za jeruzoHmsku unlversu. Od židovskih općina u Njemačkoj prva je velika i stara općina u Frankfurtu a. M. pokazala svoj Interes za izgradnju Palestine time, da je prigodom sastava ovogodišnjeg budžeta v dirala iznos za fakultet židovskih znanosti na jeruzolimskoj imiverzi. Ovaj zaključak frankfurtske općine znači lijep napredak, jer se može nadati, da će se za ovim primjerom povesti i druge velike općine u Njemačkoj. Keren flajesod u Južnoj Africi. Dr. A. Ooldstein, koji se nedavno vratio sa turneje u Južnoj Africi saopštava slijedeće podatke o svom tamošnjem radu za Keren Hajesod. Židovi Južne Afrike, kojdh ima oko 60.000 duša učinili su na njega silan dojam. Nigdje nije našao toliko životne snage i energije. Kampanja za Kfl provedena je izvanrednim uspjehom. U 32 građa, gdje je akcija provedena, priredjeni su banketi i skupštine, na kojima su redovito sudjelovali gradonačelnici i najviši engleski činovnici i političari. Tako je b io moguće, da se u jednoj godini postigao uspjeh od 75.000 funti za Keren Hajesod. Kad bi Židovi u Americi i drugim zemljama engleskog imperija isto tako doponašali kao Židovi u Južnoj Africi ove godine, imao bi Keren Hajesod godišnji primitak od 5 milijuna funti i Pa'estina bt se mogla izgraditi u nekoliko godina. Karakteristično je bilo kod ove kampanje, da ;e dru Goldsteinu uspjelo, da za svaku obvezu ujedno dobije i bankovni nalog, da se obvezani ; znos ima po banci isplatiti unutar jedne godine automatski, tako te je bio uštedjen posao inkasiranja.
Iz Palestine
Palestina pozdravlja oduševljeno VVcizmonna. Već u prošlome broju izvijestili srno o dolasku dra VVerzmanna u Palestinu. Iz palestinskih se novina vidi s koliko je veselja i oduševljenja više, ovaj puta palestinsko pučanstvo pozdravilo We!zmanna. Naročito u Tei-Avivu bilo ie oduševljenje, kakvo tamo nije nikada prije ralo. Spontani izljevi veselja haluca, koji su na Roš-hašana došli u TelAviv i pratili VVeizmanna u sinagoga i po tom ga na rukama nosili ulicama, dokazuju kako Palestinci vole i štuju Weizmanna. L Jerusolimu posjetio je Weizimann u pratnji prpi. Fodora gradnju sveučilišta. Posjetio je i sveučii'šnu knjižnicu. Stanovao je za svog trodnevnog boravka u Jerusolintu kod High Commissionera Jlerbert Samuela u palači vlade, đočim je u Tel Avivu stanovao kod svoje stare majke. Odmah poslije Rošhašane otputovao je Weizmann a Emek. Na po-
vratku u Jerusolmt referira! će u velikoj l javnoj skupštini o današnjem položaju. VVeizmannov govor u Tel-Avivu. Prigodom svečane pozdravne večeri, koju je priredila gradska uprava Tel-Aviva u čast dru VVeizmannu, on je održao kratak, ali značajan govor, u kojem je naglasio, da se raduje, što ovaj puta nalazi ui zemlji sasvim promijenjeno raspoloženje. Dok jc prije 2 godine vladala depresija radi krize, ovaj puta vlada raspoloženje napretka. Govori' zatim o svom radu u dijaspori. Od svog zadnjeg posjeta u zemlji dva puta je prevalio put od Newyorka do San Francisca. i od tamo dolazi u Palestinu i onamo se vraća iz Palestine. Odnošaj amerikanskih Židova prema Palestini sada je kud i kamo .poezitivniji već prije. On je optimista i to je cijela tajna njegovog rada. Uvjeti rada za Palestinu u Americi su povoljni i ako se stanje ne pogorša, uvjeren je. da će se ne samo nasmoći palestinski budžet, već ćemo moći rad podvostručiti l i potrostručiti. Razlozi za to su razni. Glavno je. da su Amerikanci konačno otkrili Palestinu. Muževi kao Smarjahu Lew'n i prvi pioniri kao dr. Mossinsohn .donijeli su u Ameriku poruku Palestine, no sada tek Amerikanci počinju vjerovati u stvar. U drugom redu je važna okolnost, da su amerikanski Židovi u četiri' godine izdali 70 milijuna dolara za pripomoći« rad n istočnoj Evropi, a sada se uvjeravaju, da uspjeh ovog rada nije donio nikakove promjene u položaju Zidova Istočne Evrope pa bi se moglo dogoditi, da isti napori ponovno budu potrebni. S druge strane vide u maloj Palestini, gdje nisu uložili tolike svote, židovske radnike, židovske škole i židovski život. Treći je razlog porast antisemitizma u Americi i ograničenje useljivanja u Ameriku. Prelazi zatim na politički položaji. Ne vjeruje, da bi mogle doći »senzacije« koje bi naš položaj popravile. Mi trebamo mir u zemlji, koji je preduvjet za uspješan rad u zemlji. Navadja, što je rekao i engleskoj vladi, kad se vratio iz Amerike: da je došao čas, gdje ćemo iz stadija eksperimentiranja, u kojem smo do sada bili izaći; amerikanski Židovi, ako daju novaca, ne će samo da vide jedan mali centar, već židovski život, koji se razvija u većem omjeru. Potvrda plana za Džebefiu. Ovih dana bila je u Tel-Avivu skupština društva Bajit ve gan, na kojoj je uz male promjene primljen plan za gradnju vrtnog grada Džebelie kod Jafe. Kod ovo poduzeća sudjeluju mnogi Židovi iz Poljske. Škola za elektro-instalatere u Tel-Avivu. U Tel-Avivu otvorit će se poslije blagdana jedna elektrotehnička škola za instalatere, čiji je naučni plan aprobiran po društvu inžinira - arhitekta u Palestini, a stajat će pod l nađizorom ovog društva. Aibsolventi osamrazrednih škola, kao i apsolventi 4. razreda srednje škole primaju se bez pred-ispita, drogi reflektanti moraju položiti prijamni ispit. Emir Abdala daje graditi po židovskim poduzetnicima. Emir Abdala naložio je židovskim gradjevn'm poduzetnicima u Hajff, da za njega sagrade u glavnome gradu Transjordanije Amanu nekoliko zgrada. Adjađ-Hajatn teško obolio. Poznati hebrejski književnik Achađ-Haam ponovno je teško obolio. Svojim prijateljima rekao je. da još ima jedino tu želju, đa doživi otvorenje hebrejskog sveučilišta u Jerusolimu.
Iz Jugoslavije
OBLJETNICA BALFOUROVE DEKLARACIJE. Svim djoaističkitn zemaljskim Savezima. U nedjelju, dne 2. novembra, biti će 7 godina od dana, kojeg je objelodanjena Baifourova deklaracija. Egzekutiva smatra poželjnim, da se taj dan od cijonističkoga svijeta dostojno proslavi. U ovih 7 godina, koje su medjutim prošle, mi smo znatno napredovali, uspjelo nam je probuditi interes za našu stvar i unaprediti izgradnju Palestine. U ovome vremenu bilo je kritičnih časova, ozbiljnih opasnosti i teških borba. Vanjski neprijatelji natjecali su se s unutrašnjim protivnicima da razore, što je stvoreno, da potkapaju nade i siju razdore. Nadvladali smo ove poteškoće. Veselimo se, što smo u tim borbama, koje smo sretno dbvršili, očeličili našu snagu i povećali naša
iskustva tako da možemo mirne duše čekati čas, kad će trebati svladavati nove poteškoće. Stojimo na pragu nove ere cijonističkog rada. Rad u Palestini sveudilj napreduje. Gradovi, generacijama zapriječeni u svome razvoju, počinju da podižu svoje glave, nadahnuti novim duhom stvaralačke volje, pune nade. Naši se pijoniri bore s krutom zbiljom i svojom energijom i požrtvovnošću osvajaju po malo za sebe i za svoj narod poziciju gospodarske sigurnosti. Pred nama se pruža polje velike i slobodne radne mogućnosti. Upotrijebimo taj spomen-dan da našim drugovima ulijemo nove vjere i pouzdanja u našu stvar i da onima, što stoje po strani jasno dokažemo važnost djela naše narodne samopomoći. S cijonskim pozdravom za Egzekutivu cijonističke organizacije Louis Lipsky v. r, član Egzekutive. Na ovaj dopis nadovezujemo poziv na sve mjesne cijbnističke organizacije, da u gore razloženom smislu prirede dne 2. novembra spomen-slavu, skupštine i druge priredbe, na kojima treba prikazati ne samo znamenovanje ovoga istorijskcga akta, već i dužnost suradnje svih Židova na djelu stvaranja sretnije i ljepše budućnosti za židovski narod. Radni odbrr. Iz sjednice Radnoga Odbora. Na sjednici od 15. o. mu", čitaju se dopisi Egzekutive glede proslave obljetnice Baliourove deklaracije, pa se zaključuje pozvati sve mjesne organizacije, da na 2. novembra prirede spomen slave, zatim dopis Egzekutive, u kojem najavljuje dolazak njezinog izaslanika g. Moritza Lcvi-a u stvari Keren Hajesoda i šekelske akcije, te dopisa članova Saveznog Odbora, koji najavljuju svoj dolazak na sjednicu S. O. i neki -dopisi glede šekelske akcije. Iza toga izvješćuje upravitelj Keren Majesoda g. Šinio Spitzer o uspjehu dosadašnjeg rada g. prof. Pazi Oo kl mauna u Beogradu naročito o održanim skupštinama i izboru kuratorija. Zatim referira Jehuda Altmann o stanju sabirne akcije za osnutak halučke farme. Blagajnik Saveza g. David Spitzer izvješćuje o financijalnom stanju Saveza te konstatuje, da mjesne organizacije nisu pored našega poziva udovoljile zaključku Saveznog Vijeća glede naknadne akcije za osiguranje saveznog budžeta tako, da je Savez ostao bez sredstava. Zaključuje se. pozvati mjesne organizacije da provedu hitnu sabirnu akciju za savezni doprinos, kako bi Savezu osigurala potrebna sredstva za vodjenje saveznih poslova. Konačno raspravljalo se o statutu Centralnog ureda djonističkih društava Južne Srbije. Mjesnim djonističkim organizacijama. Pozivamo još jednom sve one mjesne organizacije, koje do danas još nisu povratile šekelske blokove, da nam smjesta vrate iste, jer moramo sve neupotrebijene blokove imati za konačni obračun s Egzekutivom. Podjedno imadu sve one mjesne organizacije, koje nisu povodom šekelske akcije namaknuli svoj kontigent za savezni doprinos u smislu zaključka Saveznoga Vijeća odmah pristupiti übiranju saveznoga prinosa, da Savez uzmogne nesmetano radit:. David Spfczer, povjerenik za šekelsku akciju. Darovi za baltičku farmu. Na zadnjoj svojoj sjednici votlrala je bogoslovna općina u Osijeku iznos od Din. 5000. za halučku farmu. Jevrejsko nacijonalno društvo u Beogradu doznačilo je iznos od Din. 3060. kao rezultat nastavljene akcije, koja se vođi dalje. G. David H. Azriel, inž. iz Beograda poslao je iznos od Din. 3420. kao utržak od prodanih njegovih brošura: »Moji put u Palestinu«. Polovina ove svote ima se upotrijebiti za farmu. Tita, a polovina za koloniju Bftolj. Omladinsko društvo u Vukovaru, koje se obvezalo pridonijeti za farmu 20 funti, poslalo je Din. 2200. kao zadnju ratu, pa je time svota od 20 funti premašena.
BROJ 44
>2 1 D O V*
5