Židov

stem Sto vise uvelike priječiti. ČuoništJĆ&a[ Je Organizacija osnovala već za rad u Palestini mnoge, institucije i veoma je pogodovalo razvitku njihovog djelovanja, sfo je svaka institucija nesmetano mogla da razvija svoju snagu. Zadaća Je Egzekutive, da svom snagom pomaže rad tih nistitucija, a ona ih mora i kontrolirati. ,1 **•<’>■>' > f V.-■ «» 1..V1N11 VVtreba da prije svega nastoji, da, sve te i^titucije' ifc ,budu jiošene jednim duhom | da ,;»& uklanjaju trzavice i medjusobne smetnje. Isto-tako treba veoma oprezno prosuditi prijedlog £dšp. Lipsky-a,' da se kongresu predloži budžet za radKKL. Budžet KKX iinade sada gotovo samo dvije stavke: kupnja zemljišta i am.eliora.cije, ne uračunavši ovamo relativno malenu stavku za radove oko sadjenja mladica, ikoje se izvode sredstvima specijalnog fonda za masline. KKL ne može da kongresu predloži detaljizirani budžet za kupnju zemljišta. Isto tp vrijedi i za amelioralizacijc, što se trebaju da izvedu, a koje su u vezi s novim kupnjama zemljišta. Sricanje zemljišta traži, da se ne dopusti nikakovo isticanje, nego da se održaje jaka povjerljivost i sve do konačnog provedenja kupnje znade za te agende tek veoma maleni krug. KKL može kongresu da predloži, da se mora da kupi toliko i toliko dunama zemlje, a za to treba otprilike toliko i toliko funti. Ali i ovakova objavljivanja mogu da zabrinjuju, a i s pravom, jer Sirenje vijesti o namjerama organizacije, da kupi veće komplekse zemljišta, ne mogu zasigurno a da ne utječu na cijene zemljištu u Erec Jisraelu. Upravo zbog tih razloga zamjeravahu mnogi, što je KKL ove godine objavio u javnosti lozinku >lOO.OOO dunama 500.000 funti«. Uvrštavanje budžeta za kupnje zemljišta u opći palestinski budžet može da urodi i mnogo težim posljedicama. Uprava zajedničkog etata provodila bi se sa jednog mjesta I neukionfiva bi posljedica to-

ga bila međjusdbna ovisnost obadvaju šiidžeta, budžeta Kcren Hajesoda i Keren Kajemeta. To će reei',.da institucija, koja će upravljati ovim budžetima, mora da uredi neki odnos izmedju njih. Tako se na pr. kad nema dovoljno, novaca za £iaseljivanje na novom zemljištu jer kao što Je to ove godine, sredstva KH mogu đa se .upotrebe samp za Jtons^Maciju. onih kolonija, što postoje ne smile kupovati govo zemljište i novac bi.se KKL upptre.bio i u druge svrhe, namjesto kupnje zemljišta provodila, bi se kolonizacija. Na prvi pogled moglo bi se da vjeruje, te nema smisla, da ,se kupuje novo zemljište, dpklegod kolonizacijom : fond nema sredstava za luiseljivanje. Ako i jest ispravno, da se zemljišna politika mora da vodi suglasno sa kolonizacijonpm politikom, a to tek dotle, da sp mora kupovati takovo zemljište, koje odgovara zahtjevima kolonizacije. Ali zaista bi bilo opasno za naš rad, kad bi kupnje zemljišta bile ovisne o tom, da li ima dovoljno sredstava za kolonizaciju, KKL ima velik i širok program; on ne kupuje tek zemljište, nego mora da vodi zemljišnu politiku, kako bi na palestinskom tržištu zemljišta mogao da igra odlučnu i vodeću ulogu. Tek ovako moći će cid privede velike površine tla u vlasništvo židovskoga naroda i da izvrši svoj veliki, socijalni program postepenog nacijorializirahja židovskog zemljišta u Erec Jisraelu. Za to treba novaca, koji ne dosižu tek stotine hiljada nego i milijune funti. Njegova sredstva ne smiju da se utroše u druge svrhe nego za kupnju zemljišta. U povijesti KKL imade nažalost suviše duga perioda, u kojoj je on kao jedini financi jalni institut naše organizacije morao da financira sav cijonistički kolonizacijom rad.. Posljedica toga bijaše, da je gotovo sva svoja sredstva morao utrošiti u druge svrhe nego u kupnju zemljišta, pa je u 20 godina svoga opstanka mogao da

Rupf samo 2tf.000 dunama zemljišta Princip medjtisobne ovisnosti obadvaju budžeta krpe u sebi opasnost, da se KKL vrati u nekadanji sudbonosni položaj Nadalje je, a to treba da se naročito istakne, ovisnost obadvaju budžeta u toliko opasna, što se kraj palestinskih prilika pritiskom momemane ntt: zoe vepipa lako mogu da dese razne prohijepeJJo gotovo vazda na štetu sricanja Tim poznaje prilike u Palestini* lako će to moći da prizna. Pritisak & polja prisilit će muževe na čelu uprave i unatoč. njihovoj najboljoj volji, da na štetu kupnje zemljišta zadovolje druge neuklonjive potrebe i zahtjeve, ako imadii konstitucionalno dopuštenje. I zaista, u koga bi, bilo. toliko željezne volje, da oštro luči oba budžeta, kad bi kao pred dvije godine, stotine ljudi u Emeku, što vrše vanredno teški fizički rad, zbog nedostatka budžeta ostajali bez minimalne prehrane. Da li da se tim ljudima ne da najnužnija hrana ili da se ne kupuje zemljište? Ili kad stotine učitelja kroz nekoliko mjeseci zbog neisplaćivanja plaća navaljuju svojim zahtjevima na upravu budžeta. Unatoč svakoj priznaji važnosti kupnje zemljišta bio bi vazda jačim pritisak momentahe nužde. I u tome se krije opasnost, da se* sricanje zemljišta potisne u pozadinu, na veliku i nepopravljivu štetu čitave izgradnje. I cijonistički svijet neka bude ovime ozbiljno upozoren: ne izvrgnite opasnosti djelovanje KKL, đa stiče zemljišta, najodlučniji rad od svih radova u novoj Palestini! Tko imade srčanosti da ovakav riztko preuzme na se? Tko će pred židovskim svijetom moći da odgovara, što je namjesto naprednog tempa nacijonalnog .sricanja tla nastupilo oslabljenje te djelatnosti? Kao neuklonjiva konzekvenca ranijih zahtjeva gosp. Lipsky-a dolazi posljednja točka programa: uska povezanost i ko-

Podlistak IZ ŽIVOTA SIKSTA V.

Gregorio Leti;

Paralela Šekspirovom Šajloku. Šckspdr je u svom Mletačkom Trgovcu ocrtao okrutnoga i bezobzirnoga Židova Šajloka, koji prkosno hoće da prema pogodbi od plemenitoga kršćanskoga trgovca dobije funtu mesa, jer mu ovaj nije mogao da isplati dug. Finom je ironijom opisao Anatol Frans u noveli »Zalog«, kako upravo židovski trgovac pozajmljuje kršćaninu novac na »garanciju« Majke Božje. Ovdje donosimo izvadak jz Lctijevoga životopisa pape Siksta V., koji je u svojoj knjizi »Jiidische Denkwiirdigkeilen« đonio ljuti protivnik Židova Schuđt. Mi ga vadimo iz vrlo dobre knjige: »Bilder aus juđischen Vergangenheit« von A. Sulzbach, Verlag J, Kaufmann, Frankfurta. M., 1914, Ovo bi svakako mogao da bude jedan od najranijih oblika priče o Šajloku. pa će zacijelo zanimati čitaoce. Došla je -vijest u Rim, đa je engleski admiral Francisko Drago osvojio grad San Dominiko na otoku Hispanjoli i da se tamo dokopao velikoga plijena. To je bfclo javljeno uz čudnovat dodatak gospodinu Paolu Marta Secchi (Seki), bogatomu i uglednomu rimskomu trgovcu. Budući da se to donekle ticalo zbog njegove trgovine s onim mjestom, a jer je j neki Židov Simson Keneda bio tulde interesirao,

pozove ga k sebi, pa mu javi, kakvu je primio novost. Židovu je bilo mnogo stalo do toga, da tu vijest ne prime za istinu, i tako poče da tvrdi protivno. Što više ili zbog toga, što je pustio, da njime zavladaju osjećaji ili što doista nije vjerovao u tu vijest, ili opet što je prkosno ustrajao pri onome, što je jednoć rekao, na koncu mu izmaknu riječi: »Stavljam funtu mesa od svoga tijela za okladu, da to nije istina!« Takove oklade stavljaju samo oni, koji su vrlo prkosni, pa na primjer kažu: »Stavljam glavu, stavljam ruku i t. d. na oklad.« Secchi, koji je bio malo ponosan i tvrdoglav, odmah odgovori na te riječi: »A ja stavljam za vašu funtu tisuću škuda, da je to istina!« Židov ipak ostane tvrdokorno i smiono kod svojih riječi, pa u isti čas pruživši ruku odvrati; »Ako je po volji gospodinu, odmah ćemo o tome sastaviti ugovor.« I Secchija navede čudna pamet na nepromišljen čin, pa bez odlaganja u nazočnosti dvaju svjedoka sastave ceduljicu s oVom sadržlnom; »Ako li je lažna vijest, da je Drago osvojio grad San Dominiko na otoku Hispanjoli, ima da gospodin Paolo Maria Secchi isplati Židovu Simsonu Kenedi tisuću škuda u gotovom 9 i u pravom novcu. A protivno, ako je ta vijest istinita, ima pomenuti Secchi pravo,

da svojom rukom i dobro naoštirenim nožem rečenomu Židu odreže funtu mesa s tijela i to na onome mjestu, gdje mu se to najbolje svidi.« Taj spis potpisaše uredna glavna lica i obadva svjedoka, od kojih je jedan bio kršćanin, a drugi Židov, ali obađvojica dosta imućni trgovci; svaka je stranka dobila po jedan prepis. Na veliku nesreću našega Hebreja stigne još prije, no što prodjoše tri mjeseca stalna i nepogrješna vijest o osvojenju i plijenjenju loga grada. Secchi navali stoga silom, da se izvrši sklopljeni ugovor » htjede pače da Židova dovede u životnu opasnost time, što bi mu odsjekao funtu mesa na opasnom mjestu. Zabrinuti Židov ponudi, da će mjesto toga platiti tisuću škuda, jer bi se i on u istom slučaju morao njima zadovoljiti. Ali Secchi ne htjede nikako da čuj© o bilo kakvoj drugoj naknadi 5 zakune se, da mora upravo ono da dobije, na što se Židov bio obvezao. Budući da onaj siromah nije znao druge pomoći, potrči do guvernera, pa ga zamoli, da nagna Secchija, neka primi tisuću škuda kao naknadu za meso. Guverneru bješe poznalo, da papa u takvim zgodama voli sam da sudi, pa mu zbog toga predade čitavu stvar sa zamolbom, neka tu parnicu riješi svojom odlukom. Silcst« dade pozvati i kršćanina i Židova, pročita

2

*ZJL*b OJ/*

BRO) 12.,