Židov

ordinacija obadvaju fondova Cijonističke Organizacije, KKL i KH; gosp. Lipskv traži i eventualno ujedinjenje obadvaju sabirnih asaraia. t; On 'to tumaH tfme, sto bi htio da nestane kolizije interesa u sabiralačkom radu naših fondova. Jasno je, da se samo fiksnim i čvrstim poretkom u sabiralaokom radu obadvaju fondova mogu da uklone kolizije interesa f razni" sudari. U rad u tom sanje ru mora Cij. Egzekutiva uložiti svu svoju snagu. Egzekutiva mora odrediti neki sistem, koji će obim fondovima omogućiti, da nesmetano vrše svoj rad. Ona mora oštro razlučiti njihovo djelovanje i mora dokraja fiksirati njihove metode u sabirnom radu. U sabiralackoj praksi razvile su se razne metode, pa je tek zadaća neke autoritativne institucije, d'a iz njih u Sporazumu s obim fondovima izgradi neki odredjeni sistem. Ovakovo bi se urccijenje trebalo da pozdravi. Ali spajanje fondova, kalio ga - čini se predlaže gosp. Lipsky, ne će dobro poslužiti ni dobrom uređjenju, ani čitavom financiranju izgradnje. Da, nastupit će upravo protivno. Udruživanje fondova nije nužno a i ne odgovara pravoj svrsi. Nije nužno, jer se isti cilj može i drugačije da postigne. Udruživanje fondova ne odgovara prije svega pravoj svrsi, jer bi se njime počinila velika materijalna i moralna šteta. Udruživanjem će se smanjiti ukupni doprinosi udruženih fondova. 1 sve dotle, dok se ne može da jamči, a to ne može nitko da čini, da će se udruživanjem fondova sakupiti summa summarum jednaka svota za izgradnju Palestine kao dosada, ne smije se započeti radom za to udruživanje.. Itna iskustva cvakovih pokušaja u raznim zemljama, gdje su započeli da ujedine sabiranje za obadva fonda. I svagdje konstatovaše, da je ovakav rad pogrešan. Rezultat bijaše, da se ukupno sabraše ma-

nje svote. Raznim općeno organizatornim kalkuliranjem, koje je često posvema teoretsko, neka se nitko ne da zavarati i ne&a se time ne zlo na visinif iznosa, Koji se mora'da sakupi za izgradnju. Udruživanje fondova ne bi i zbog toga odgovaralo svrsi, jer se radi o dva fonda, koji se u biti i značajkama svojim posvema razlikuju. Ovi se fondovi služe sasvim različitim metodama u svom sabirnom radu. Zbog toga se posvema razlikuje i njihov’ aparat, a i krug njihovih suradnika. Upravo je vanredno važan cijonistički interes, da sb oba aparata ne stope. Nasuprot se sve jačim naglašavanjem razlika U metodama obadvaju fondova može postići i sve jasnija i odredjenija specijalizacija u radu. Ali prije svega dolaze u obzir važni moralni momenti, koji govore protiv sjedinjenja fondova. Ne smije se uništili, što je tečajem godinama izgradjeno s mnogo truda, i što je postalo nadasve drago mnogim hiljadama ljudi. Poznato je, koliko zavoliše KKL mnogi njegovi saradnici i zna se. da si je KKL, kao najstariji cijoni stički fondi stvorio tradiciju. Ima !i sigurnosti, da će i udruženi fondovi nestajanjem jednog iii drugog fonda ili ostvarenjem posvema novog fonda moći da konstatiraju ovakovu ljubav i odanost prema sebi? 1 na kraju nadasve važan ideologički momenat, koji u KKL igra vanredno veliku ulogu. Ond, što čini osnovicu te institucije, jest ideja, koja mnoge ljude oduševljava za KKL. On zahvaljuje svoju popularnost dvostrukoj ideji, koja se u njemu krije; ideja »Oeulat haarec« oslobodjenja zemlje i ideja socijalnog ideala nacionalnog vlasništva nad zemljištem. KKL je za svakog Židova, koji poznaje rad oko izgradnje Palestine, pojam koji je posvema povezan s novom Palestinom, što se gradi. Moralno-ideologički

momenat stvorio je zajedno s organizacijonom tradicijom veliku armiju suradnika Keren Kajemetat koji osjećaja u,|klt povezanost s tom institucijom i nadahnuti su; jednim duhom, »esprif de cbrps«Lako je nešto razoriti, ali je vanredno teško, da se onda nanovo izgradi. Prijedlog za udruživanjem obadvaju fondđva predstavlja vanredno opasan eiksperimenat. Ovakovi se eksperimenti mogu da ! započnu tcik onda, kad je uspjeh osiguran. Ali dok je uspjeh i više nego sumnjih i nesiguran i dok se cilj, koji se hoće da postigne, može postići i drugim načinom i dok će taj eksperimenat zasigurno naići na otpor mnogih hiljada prijatelja’ j fanatika KKL, rasutih u svim krajevitna svijeta i dc.k taj eksperimenat može ugroziti egzistbncu institucije, koja je toliko važna za izgradnju Ercc Jisraela, dotle moraju odgovorni muževi Organizacije dobro da promisle prije nego s ovakovim prijedlozima stupe pred cijonistički svijet.

njihove pismene obaveze, i pošto su mu izrekli svoje tužbe na dugačko i na široko, razjasni im svoje mišljenje ovim riječima; »Posve je pravo, da onaj, koji se dade u oklade, njih i potpuno izvrši, i stoga hoćemo, da sc i na vašu obrati najveća pažnja. Uzmite nož i izrežite tu pred; našim očima iz tijela Židova, na kojemu god mjestu funtu mesa. Samo pazite pri tom na samoga sebe. Jer ako odrežete samo za trun premalo ili previše, morat ćete bez pardena visjeti. Dakle brus Ote nož i dajte ovamo dobru vagu, da se odmah izvrši stvar.«' Sirotana trgovca Secchija spopade pri slušanju osude takvo drhtanje, kao da ga je stigla četverodnevna groznica. Suznih očiju poljubi zemlju pred papinim nogamaj pa edađe kretnjama, đa se ne usudjuje na tako smion čin. Kad ga papa zapita, što sad misli učiniti, odgovori plačući; »Zadovoljan sam, presveti oče, i ne tražim ništa nego vaš blagoslov i da sc napisana cedulja po trpa. a Na to se okrene Siksto k Židovu i upita: »A što ti kažeš, jesi li i ti zadovoljan?« Ncsrcpni Židov, koji se osjećao srodnim zbog tc osude, jer je dobro znao, da se pn rezanju ne može tako tairfo pogoditi težinu, ođvrati; »Posv. zadovoljan, prcsvpti oče«. No Papa odgovori; *No lujesmo nikako zaptevodjni mi i naš guverner, glava pravde *****

Koji vas je zakon učio da takvo šta činite? Podanici knezova ili tačnije svi ljudi po čitavom svijetu mogu samo da se služe svojim tijelom, ali ga ne mogu predati ni djclimice ni potpuno, alko im to izričito ne dppusti vladar.« Potom ilh obadvojicu odvedu u aps, a Siksto zapovijedi, namah guverneru, da bude prema njima oštar, kako bi se drugi biđ npji naučili, da ne sklapaju takvih oklada. Guverner reče, da su dabome zaslužili, da ih kazne svakoga s Sisuču škoda. No Siksto' odvrati: »Mislite li, da je lb dosta? Prsma tome bi svaki podanik smio slobodno da raspolaže životom svojim. Nije li Židov time, što je Secohiju dao pravo, da mu odsječe funtu mesa s tijela, navukao na se životnu opasnost? Zar to ne žiiači postali samoubojica? Nije li Secehi počinio übijstvo, kad je okladu, da će Židovu odrezati funtu mesa, najprije primio, oruđa sklopio, a najposlije čak htio izvršiti? A da bi Židov pri siječenju morao umrijeti, ne treba daljih dokaza, nego treba samo pogledati rbjeslo, gdje f e onaj .4?“ s ftt. o 4 a siječe. Dakle su obadvojica obijesni übojice, pa zar da se ipak oslobode samo globom? f« tjuverncf odgovori; »Trgovac je dubo, -r.J-vvsr vu ;*• ■{) . „(.v-i .< ,K -ttiA. ,ko uvjeravao, da mu mje htio ni na ura) pameti, da djedo zaista izvini, nego da. 8« samo gradio, kako bi Židcrva posramio i

natjerao u strah. A potonji je iskazao, da se nikad ne bi bio dao na tu okladu, kad ne bi bio uvjeren, da se nikad! ne će, izvršiti.« Siksto mu ne dade dovršiti, nego započme:; »Ej, kako da vjerujemo takvim uvjeravanjima, koja su izrečena istom pred nama i sucima, dakle su izmamljena samo strahom pred pravdom. Treba da ih odvedu na vješala i osude na smrt; poslije ćemo već naložiti, što da bude s njima . Tako ih dakle obadvojicu osuđlše na smrt, a osuda bi objavljena kao i inače! I ako se nije" nitko usudio, da tu osudu nazove nepravednom, ipak zavlada zbog rije svagdje velika uzbuđjenosl! Secchi imadjašc vrlo odlične i bogate rodjakc, a Židov pripadaše prvacima sinagoge. S toga stigoše mnoge molbe kardinalu Montaltu, ndka bi izjibslovao’ pomilovanje za krivce. No papa i ne mišljaše ozbiljno, da ih daijle smaknuti, nego samo htjede, da druge više zastraši, pa da otad budu u takvim zgodama oprezniji. S toga se dade nairtollti, da krivce mjesto u smrt pošalje u ga Tercf‘Ali reče, da čc ih i toga riješiti, ajko svaki plati dvije tisuće skuda za gradnju bospitala di.Ponte Sisto. No na njegov posebni nalog ne inogeše se tom svotom prije olkupftt, dok već ne metnušč verage Ah w|e, Tako steTc-^c'”^l^bo^i, f a W-je pilo prvi puta, što je Siksto üblažio izre .č«au osudu i pomilovao zločince, v...*-•1 .t ■ ■ .•!.

ODGOVOR. ♦ Juda Altman!

Tofstoj kaže, da se u prepirci gubi svaka istina i da najmudriji odustaje ođ svadje. Stil Tvojih izvoda, pojedini ispadi i čitav Tvoj članak zahtijevao bi odgovor u i slome tonu. Medjutim, interes stvari, o kojoj se radi, ne dopušta mi da išta pridometnem Toteio-* ...... ' ’ •* tovim mecima.

Hans Hochsinger.

BROJ 12.

»Z 1 D O V«

3

Žfdaal Jageslzoljel Dar ere o&iine prflcgc za ossntaft Ingosiaoeaske kafnčke farmi a Erec brailn!