Židov

pregovore sa Agudas Jisroel a uz pretpostavku, da rezala tim a tih pregovora ne smije nikako da bude oštećena nacijonalna kompaktnost židovske zajednice u Palestini«. Dno 21. jula zaključeno je zasijedanje Ak cijeno ga Komiteja (0 sjednici, koja se je održala u ponedjeljak poslije podne 'izvijestili smo na početku ovoga izvještaja. Op, ur.) -vjifa J-

je rada bio zaposlen velik broj haluca, što su odmah po svršetku rata došli u zemlju. K. K. L. odobrio je u god- 1921. za terasiranje 1000 dunama gorovite zemlje 5000 LE. Radovi oko terasiranja su tek djelomično izvedeni. Zasada obradjuje kvuca cijelu terasiranu površinu i sprema se pomoću K. K. L., da izgradi terase na daljoj površini i to 25 dunama godišnje. Gospodarstvo Kirjat Anavima, prvo gospodarstvo K. K. L u gorju Erec Jisraela, nastoji, da pokrije potražnju jerusolimskog tržišta na mlijeku, medu, voću itd. Glavna je grana mljekarstvo. Osim toga se naseljenici bave povrćarstvom za vlastitu potrebu i za potrebu jerusolimskog tržišta; pčelarstvom, jer u tom kraju ima tijekom 5 mjeseci mnogo biljaka, što sadrže meda. i voćarstvom. Goje se one voćke, ikoje u tom kraju najbolje uspijevaju, i koje se na jerusolimskom tržištu uvelike traže, kao najbolje vrsti groždja (stolno groždje i za pripravu

groždjica), smokve (stolne, za konzerviranje i sušenje), jabuke, trešnje itd. Osim toga bave se naseljenici sijanjem hranjivih biljaka za mljekarstvo i peradarstvo. Izvjesna površina zemlje, pećinasti obronci, nije podesna za poljodjelstvo, nego će se pošumiti. Tu se je zasadilo najviše omorike. U Kirjat Anavim ima botanički vrt sa drvećem, gdje ima 64 vrsti eukaliptusa. 30 vrsta australskih akacija, i razne vrste šumskog i ukrasnog drveća. Broj naseljenika Kirjat Anavima iznosi 17 obitelji i 24 neoženjenih članova, u svemu 65 duša; od toga je 58 sposobnih za posao. Od ukupne površine, koja iznosi 4000 dunama, dobila je kvuca 1000 dunama, da ih obradi- U god. 5685. obradilo se 700 dunama. Naročito se mora istaknuti, da se osobe u Kirjat Anavimn rijetko mijenjaju. Bez sumnje je razlog u tome, što su oso-

be, koje sačinjavaju jezgru kvuce, već i prije no što su došle u Kirjat Anavim, bile usko povezane. Mnogo se tamo bave odgojem djece i ostalim kulturnim društvenim problemima, što zasijecaju u interese radne Palestine, .loš se mora naglasiti, da je iz Kirjat Anavima svojevremeno proizašao proglas na sve kvucot u zemlji za jedan sastanak, na ikojemu bi se učvrstile osnovice kvuce u Erec Jisraelu. Kako je poznato, sastali su se u Kirjat Anavim na Hanuku god. 5685. svi književnici Erec Jisraela i tretirali pitanje sudjelovanja duševnog radnika kod oslobodjenja tla. Gospodarstvo Kirjat Anavima, kao i svih naselja na zemljištu K. K. L., sve se više usavršuje, a uz pomoć zajmova, koje daje Keren Hajesod-

Skupština konferencijone zajednice radikalnih cijonista u Berlinu

Dne 23. jula uveče održala se u Berlinu skupština konferencijone zajednice radikalnih cijonista, za koju su bili predbilježeni kao govornici članovi Akcijonoga Komiteja. što su se vraćali sa sjednice u Londonu, zast. Jichak Oriinb a u rn, inž. Robcrt Š t r i c k e r i dr. Nahum Ooldmann, Skupštinu je otvorio gosp. Benzion Fe 11 pozdravivši goste, a iza toga je dr. Nahum Goldmann govorio o zadaćama konferencijone zajednice radikalnih cijonista. On je otprilike rekao: Uobičajilo se, da se svaki kongres unaprijed naziva sudbonosnim kongresom. Naredni 14. cijonistički kongres bit će uistinu presudan i sudbonosan za cijonistički pokret iza židovski narod. Nalazimo se na kraju stare i na početku nove epohe. Naš program nije ništa nova, on nije program za nešto više. Mi ne tražimo ništa drugo do ispunjenja cijonističkoga programa. Duh. koji je u posreduje vrijeme narasao u vodećim cijonističkim krugovima, čini nam se opasnim. mi ga moramo pobijati. Tri kompleksa problema imat će da riješi kongres: kompleks političkih problema, to će reći, da se imadu održati i vršiti naše tražbine o vlastitoj domaji. 2. Problemi nutarnjo židovske politike i pripreme naroda za zemlju. 3. Kompleks faktičnoga ostvarenja narodne domaje. Odlučna pretpostavka za to nije trčanje za nekim krugovima, koji se hladno vladaju prema našem osjećanju i našem nastojanju, nego je tome pretpostavka nacijonalna koncepcija izrasla iz cijonističke volje, iz re-

volucijoname volje; da prodremo protiv većine židovstva i protiv većine nežidovskoga svijeta- Politička pozicija u posljednje se je vrijeme konstantno pogoršala. Potresna prizna ja Herberta Samuela u njegovom posljednjem izvještaju, objavljenom u bijeloj knjizi britanske vlade jest živa ilustracija tome faktu. Duh, koji je šest godina odlučivao u pokretu, mora se promijeniti. Iza toga uzeo je riječ zast. Jichak Griinbaum iz Varšave. Njegovi su ga pristaše burno pozdravili. On je nicdju ostalim u glavnom rekao, da je Weizmann na 13. kongresu opozicijom stav Oriinbauma i njegove grupe pokušao da otpravi argumentima, da Palestina ne može da čeka. Svuda vlada naziranje: treba brzo graditi i treba nabaviti velika sredstva. Pokret mora da pridonese žrtve, da privuče necijonističke krugove. Pokazalo se je, da su se ove žrtve uzalud pridonijele i da se Palestina ne može da gradi drugačije nego putem nutarnje organizacijeWeizmann je bio toliko fasciniran svojom idejom, da je, kad se je obraćao na adresu imućnih necijonista, zaboravio adresu židovskoga naroda. Sva je energija uzalud utrošena. Kad se je javio projekt kolonizacije na Krimu, stupila su ta gospoda u druge tabore. Ali mi ćemo upeti sve nacijonalne snage i sav trud, da izgradimo Palestinu. Palestina je Ijuboboma vjerenica, ona ne može da dijeli ljubav s drugima. A za one ne bijaše Palestina ljubav, nego flirt. Imigracijona struja, što sada navire u Palestinu, nije tek momentani pojav, nego trajan fakat i ovi useljenici će izgraditi Palestinu. A mi ćemo morati da svladamo tu struju i to u smjeru najintenzivnijega stvaranja. To je put. Iza toga govorio je predsjednik njemačke cijonističke organizacije Kurt Blumenfeld. Koji je na početku svoga govora rekao, da se mora da čudi, što opozicijonalci stupaju sa ovim zahtjevima pred forum njemačkih cijonista, kad su njemački cijonisti vazda radili po ovim smjernicama. Traži Ii se kooperacija sa necijonističkim krugovima, onda to ne smije da slabi nu-

tarnjo-cijonistički rad, nego je to tek sredstvo za intenziviranje izgradnje. Weizmann je vodio pregovore u Americi srčano i ponosno. Nije napušteno ništa od cijonističkih ciljeva. Opoziciji, koja u prvom redu hoće da pogodi osobu dra. Weizmanna, bilo je lako, da za posljednjeg zasijedanja Akcijonoga Komiteja sruši Wcizmanna. Zašto je to propustila? Gdje su vodje, koji će nadomjestiti Weizmanna? Naredni govornik, član Akcijonoga Komiteja gradjevinski nadsavjetnik R, Stricker kazao je ponajprije, da nikome nije palo na pamet, da kritikuje njemačke cijoniste,, ali ovaj rad, vrijedan svake priznaje, ne opravdava da se polazi bez kritike lošim smjerom. I politika savezništva pod svaku cijenu bila je loša, pa i opasna. To se je pokazalo i kod Hebrejskoga Universiteta, gdje zastupnik baruna Rothschilda radi protiv slobode nauka. Uz veliku pažnju slušalaca rekao je inž. Stricker: Pitanje proširenja Jew i sh Age n c y može se smatrati riješenim- Ono je i oficijelno pokopano. Ono što se još na obje strane govori, jest borba na uzmaku. Dalje je govornik oštro kritikovao projekat kolonizacije Židova na Krimu. Osobit je fenomen rekao je da su američanska gospoda, koja uz riječi socijalizam osjećaju punu grozu, sada spremna da idu rame o rame sa boljševicima. Ovdje se planira podli atentat protiv židovskoga naroda. Možda traži američka vlada ovim putem veze sa boljševicima. Ali na boljševičkoj strani djeluju dva argumenta: Prvo hoće da uzdrmaju i oslabe simpatije Židova za Englesku; drugo hoće da stvore argumenat protiv mrskoga cijonizma. Židovi će se naseliti na konfisciranim dobrima protuboljševičkih elemenata. Što će se desiti, ako nastupi promjena? Oni kažu eto da je svejedno, da li da židovske mase sada stradaju od gladi ili nakon šest godina od pogroma. Weizmann zna te opasnosti i upozorio je Louisa Marshalla, ali ovaj mu je odvratio hladnom negacijom. Na kraju replicirao je Griinbaum tem-

BROJ 33.

>2 I D O V.

3