Židov

zastupa Savez na tome sletu i da pročita pismeni pozdrav našega Saveza. Direktorij Keren Kajemeta traži, da se povodom kongresa provede na brzu ruku akcija za testamente u korist Kei'n Kajemeta, da se rezultat početka sistematične akcije uzmogne najaviti na XIV. kongresu. Up ava KK za Jugoslaviju upravila je u toj stvari ok užnicu na sve povjerenike sa uputom, da nam svako mjesto pošalje barem nekoliko očitovanja svojih gradjana, da će ostaviti testamentarno KK žucs od Din. 5000. do 10.000, ili da će sklopiti osiguranje u korist KK na takovu sumu, čim naš odjel bude počeo raditi. Apeluje se na sve sumišljenike, a naročito na članove S. 0. i funkcijonare svih M, C. 0. da podupru ovu akciju. Raspravlja se o podesnim prostorijama za S. C. J. , KK., KH. odio za osiguranje ild. Treba gledati, da se prostorije što brže nadfu. Čitaju se dopisi M. C. O. u stvari sarajevskoga spora; iraadu se objelodaniti u »Židovu« i popratiti sa odgovarajućim primjedbama sa strane R. O. U pogledu provedbe jedinstvene akcije imade se M. C. 0. odgovoriti, da je R. O. predvidio sve poteškoće oko te akcije, ali je uvjeren, da su prednosti te akcije tako velike, da se svakako mora provesti pokušaj u smislu uputa, koje je R, O. poslao većim M. C. O. Egzekutivi Svjetske Cijpnističke Organizacije imade se podnijeti izvješće o sarajevskom sporu. l4. cijonističkom kongresu i konferenciji Keren Kajemeta imadu se poslati pismeni pozdravi od Saveza. Josip Kohn. ~~| U srijedu, dne 29. o. mj. umro je u Beču nakon teške bolesti gospodin Josip Kohn, generalni ravnatelj »Slaveksa« d. d. u Zagrebu, Pokojnik bio je i kao stručnjak i kao čovjek vanredno poštivan, a usto je bio veoma dobar Židov, prijatelj našega pokreta, koji je češće podupirao. Zatvaranje židovske konfesionalne škole u Osijeku. Kako je našim čitateljima već iz dnevnih listova .poznato, ima se židovsko konfesionalna škola u Osijeku zatvoriti. O toj sl\ ari javlja nam naš osječki dopisnik ovo; Rješenjem ministra prosvjete br. 10865 od 13. marta o. g. ukinuta je židovska konfesionalna škola, te se je imala bezodvlačno zatv.oriti. Rješenje jc- bez ikakvog obrazloženja, tako da je svima bilo jasno, da je to uslijedilo kao odgovor ministra prosvjete na držanje osječkih Jevreja prema ministrovoj stranci prigodom martevskih izbora. Predsjednik jevrejske bogoštovne općine g. dr, Hugo Spitzer odmah je u pratnji vrhov, rabina dr. I. A 1 k a 1 a ja intervenirao kod ministra prosvjete g. Svetozara Pribićevića, koji je uvidio taj nonsens, da se jedna osnovna škola zatvori u sredini školske godine, te je izjavio, da će povući taj svoj ukaz i da škola može da nastavi obuku, dok ne bude izašao novi zakon p osnovnoj nastavi, koji će sve konfesionalne škole ukinuti. Osim gore spomenute usmene intervencije predana ie obrazložena žalba ministru prosvjete. Na iznenadjenje svih stiglo je sada rješenje ministra prosvjete br. 0. N. 26997 od 8. jula, kojim se naredjuje, da škola imade u roku od tri dana bezodvlačno likvidirati. Predstojništvo općine naravno toj naredbi ne može udovoljiti, tim više, što se učitelji nalaze na ferijama, a na državni savjet podnijet će se tužba proti tom zaista čudnom postupku. Gospodin Svetozar Pribičević si je svakako tim aktom u zadnji čas svoga ministrovanja osvijetlao lice. F. Herzl proslava u Beogradu održana je 12. jula o. g. u 10 i pol časova prije podne u sinagozi Bet Israel. Svečani govor održao je g. David Alšeh cand. med. iz Buenos Airesa inače beogradjanin i omladinski prvak, koji je dao dokaza o svojoj lijepoj riječitosti. Svečanost je potpuno uspjela. Asistiralo je svećenstvo sa gosp, vrhovnim rabinerom na čelu i sudjelovalo Jevrejsko pjevačko društvo i brojna publika. Izbori za svjetski sefadski kongres u Beču. Sarajevska sefardska općina imenovala je svojim delegatima gospodu nadrabina dr. M. L e v i a, inž. Izidora Sumbula i svoga predsjednika Avrama Majera A 11 a r c a. »La Benevolencija« odredila je takodjer delegata za kongres, ali nam dosada nije poznato njegovo ime. Interes u Jugoslaviji za bečki cijonislički kongres. Mnogo učesnika. Prema dosada podijeljenim kongresnim legitimacijama po uredu Saveza Cijonista u kraljevini SHS vidi se, da iz Jugoslavije

polazi veći broj cijonista na bečki cijonistički kongres, a znatan ih dio polazi i na svjetski sefardski kongres. I u omladini pokazuje se živ interes za kongres. Oveći broj omladinaca polazi na kongres ladjpm sa sleta Saveza Žid Omi. Udruženja u Osijeku, a jedna grupa polazi sa Bleda. gdje Ahdut Hacofim imade svoje izletno logorište u prvim nedjeljama augusta. Doznake novca iz Jugoslavije ■ Erec Jisrael. Saznajemo, da je Jugoslavenska Banka d. d. u Zagrebu, stupila u izravnu vezu sa A n g 1 o Palestine Comp. Ltd. Preporučimo nršim sumišljenicima ovaj zavod za otvaranje akreditiva, kreditnih pisama i za doznake novca u Jafu. Safed, Tiberias, Hebron i Bajrmt. Isto tako mogu naši isel|enici obavljati doznake novca iz Palestine u Jugoslaviju posredovanjem ovih dvaju zavoda. »Gideon« br, 7. i 8. Izašao je dvostruki svezak naše odlične revije »Gideon« kao 7. i 8. broj šestoga godišta. Na prvom mjestu listu izredano je nekoliko pjesama H. N. Bja 1i k a u prevodu Šaloma Freibergera i Cvia Rothmiillera: Kraljica Šabat; Hoćeš li da znadeš; Da i to je pouka Božja; Riječ; Na klaonici. Iza tih pjesama smještena je lijepa lirska pjesma Samuela Roman a, pa Čedo mojih čežnja, pjesma u prozi od Zalmana Šneura, Iza nje je jedan odlomak iz knjige Feliksa Salt e na o Palestini. Interesantan je izvadak iz agadične zbirke Bjalika i Ravnickoga (Erec Jisrael u tradiciji, Zemlja i Izrael, Stanovanje u zemlji). Zvonko Rosenberger piše o židovskom književniku iz vremena renesanse Imanuelu ben Šalomo. U omladinskom pregledu piše Cvi Rothnuiiler o VI. sletu Saveza Žid. Omi. Udruženja i tu iznosi i razlaže razne probleme u životu naše omladine. Odgojni pregled donosi prikaz Jule Weiner: Iz pedagoškoga svijeta. Palestinski pregled bavi se halukom i palestinografijom. Dalje ima prikaza i ocjena u pregledima muzike, književnosti i časopisa. Hrvatsko izdanje Ratbovoga udžbenika. Primili smo prve egzemplare Marthefovoga izdanja Rathovoga udžbenika za hebrejski jezik. Potanju ocjenu donijet ćemo u nastafnom broju. Peti broj »Hamizraha«. Izašao je peti broj palestinskoga ilustrovanoga lista »Hamizrah«, sa bogatim i zanimivim ilustracijama i tekstom. Dobiva se i u uredništvu »Židova« uz cijenu od D. 11.50. Izlet Židovskog Omladinskog Kola. U nedjelju, dne 19. o. mj. priredilo je Žid, Omi. Kolo vanredno uspjeli izlet u Samobor. Vrijeme je bilo lijepo, pa je na izletu učestvovao veliki broj članova i gostiju Iz Makabija. U Samoboru su se prema ranije odredjenom programu održala razna športska i šaljiva natjecanja. U športskim natjecanjima nekoji »u pojedinci pokazali lijepih sposobnosti na području lake atletike, a nekoji se istakoše kao alrund športaši. Od članova, koji se inače ne bave športom nagradjeni su šaljivim nagradama Emil Strasser, pa J, Freiberger. Od djevojaka istakoše se Jula Halpern u lakoj atletici i Nada Spiegler u plivanju. Ovaj izlet u Samobor urodio je lijepom propagandom športa medju članovima Kola. 0. H. Iz Žid. Omi. Kola. U subotu, dne 1. jula u četvrt na 9 održat će se u vijećn ei bogoštovne općine redoviti sastanak posvećen pitanjima sleta i Sav. Žid. Omi. Udruženja i osnutku londa za putovanje u Palestinu. Pozivaju se svi članovi, da neizostavno prisustvuju tom predsletskom sastanku. IZ RADNOGA ODBORA SAVEZA ŽIDOVSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA. (Hica 31. HL). L VI, SLET SŽOU. A. Prijave za dolazak na slet treba da su prema prijavnom arku do najkasnije 3. augusta u rukama Biroa VI. sleta SŽOU (Osijek, Židovska škola). B. Dolazak na slet (dan, sat, pruga) treba javiti najmanje dan prije Slet-birou. C. Pjevačka natjecanja. Prijave za natjecanja sa svim prilozima (vidi cirkular muz. referenta), šalju se od 1, augusta u Osijek na adresu Sletbiroa, »za muzičkog referenta«. D. Opširan cirkular glede sleta otišao je svim sav. udruženjima prošlog tjedna, pa ga se treba tačno držati napose stvari glede Putnog Vod je, sletske vrpce i t. d.

IL SAV. VIJEĆE. A. Ponovno se upozoruju sva sav. udruženja da im je dužnost da na S. Vj. budu zastupana po potpunom broju delegata, koji im pripadaju. B. Prva sjednica Sav. Vijeća održat će se po svoj prilici već u ponedjeljak prije ili poslije podne. 111. SAVEZNA KNJIŽNICA I SLET. Upozoruju se sva sav. udruženja da imadu, u koliko to još nisu učinila, donesti na slet sve one knjige svojih biblioteka, koje posjeduju u više egzemplara i sve one knjige ili časopise, koji im više ne trebaju. Ujedno treba da na slet donesu popis knjiga svoje knjižnice, ako to već nisu prije učinili. rv. SAVEZNI VJESNIK treba odmah čim ga udruženja prime razdijeliti svim članovima. V. »GIDEON«, 7 i 8 broj je upravo izašao te skrećemo pažnju sav. članova, a napose delegata na veoma važan članak Cvi Rothmiillcr: Šesti slet. Administracija »Gideon« uređovat će i na sletu, pa bi bilo od potrebe, da sav. članovi svoje dugove ondje odmah podmire.

Šport i gimnastika

ŽIDOVSKE GIMNASTIČKE I ŠPORTSKE SVEČANOSTI U BEČU, (Židovska olimpijada). Pred neko 3 4 mjeseca zaključila je egzekutiva vjetskoga saveza židovskih gimtnastićkih i športskih društava »Makalbi«, da se mjeseca augusta o, g, prigodom XIV, cionističkoga kongresa prirelđi u Beču slet svih u toro savezu začlanjenih židovskih gimnastičara i športaša. Ta priredba »đas Judlisohe Taim umd Sportfest« zamišljena je kao priprema za Židovsku olimpijadu u Erec Jisraelu. Pitanje jedine židovske olimpijade bjee dugo vremena prije, a i poslije pariške Olimpijade predmetom mnogih rasprava. Činjenica, da šport i gimnastika kao dio cbnovnoga pokreta židovskoga naroda zahvaćaju sve dublji korijen i da se rad na tom polju i uspjesi zrcale u rezultatima, koji su mimogred budi rečemo potignuti pod kontrolom vrhovnog športskog foruma na olimpijadi, dala je povoda diskusijama, iz kojih se iskristaliziraše dva predloga: Prvi je išao za tim, da bi se povodom Olimpijskoga Kongresa u Pragu maja o. g. predložilo, da Židovi kao posebna nacija sudjeluju ma slijedećoj olimpijadi 1928., dok su drugi, držeći razloge za taj svakako preuranjeni predlog preslabima pledirali za jednu posebnu židovsku športsku priredbu velikoga stila. Držali su naime, da bi riše naškodilo, nego koristilo, kad bi se židovski športaši, koji rade u nežidovskim klubovima, gdje imaju mogućnosti ‘napretka, pa tu reprezenttlaju naciju, med ju kojom žive, izolirali od nežidovskih športaša. I tako stojimo 2 nedjelje pred otvorenjem sleta židovskih športaša. Da ukratko reknemo, u čemu se on sastoji. 18. augusta počinju na t je čaplja u svim granama športa i gimnastikei (pače i u turistici). U nedelju 23. augusta je javna vježba sa finalima iz 'ake atletike, finale nogometa i gimnastičke točke. Za samu gimnastiku vlalda, što je i sasvim razumljivo I najveći intefes, pa se računa sa sudjelovanjem Od kojih 2000 gombača, dok je sveukupni broj športaša, koji sudjeluju na toj svečanosti do 3000. U vrijeme natjecanja održat će se i koncert Hakoah orksetra, te kongres Savetza, koji će vijećati o (nekim vrlo važnim stvarima. Na javnoj vježbi (23. augusta) održat ćc poslije mimolhoda svih Makabim te posvete! zastave svečane oovore vodje

BROJ 33

»ŽIDOV.

7