Židov

da govorim o Keren Hajesodu. Hoću samo da potvrdim i ojačam jednu riječ, riječ o milijun funti. Htio bih da vidim Keren Hajesod kao milijunara i držim, da u tom pogledu ne postoje ni ljevica ni desnica, ni centrum, već će svi bez razlike saradjivati. Završetak kongresa nešto je neobičan, ali to je bila jedina forma, da kongres dostojno završimo. Sutra ćemo u novome Akcijonom Odboru započet' djelo, i za nekoliko mjeseci sigurno ćemo s tim novo-stvorenim organom naći pravu formu za našu reprezentancu. A sad mi još dozvolite, da na tom mjestu izrazujem zahvalu kongresa, austrijskoj vladi i predsjedniku policije Schoberu, kome smo pravili male neprilike. Držim, da je pored svega toga dobri narod Beča i njegovo pučanstvo, radništvo i gradjanstvo, razumjelo, i da će sve više razumjeti, što znači cijonizam i u koju smo se svrhu ovdje sastali. Izrazujem svoju hvalu i predsjedništvu žid. općine za lijepi doček i tople riječi njezina predsjednika prcf. dra. Pička* Cljonistički zemaljski odbor za Austriju, gradski zastupnik dr. Plac ht e i kongresni ured pod upravom dra. O e 1 b e r a vanredno su radili. Nadalje Vas sjećam na rad kongresnoga suda, koji je izvršio težak posao. A konačno hoću da kažem i- glede redatelja, da ih u tolikom broju i tako dobro organizirane još nismo imali. Zahvaljujem našim redateljima u ime kongresa. Novinstvo bilo je vrlo dobro zastupano na ovom kongresu, pa je možda pikantni detail, da su neke novine, koje su za života Herzlova nas prešutjeli, sad donijele velike i dobre članke o nama. Bečko novinstvo pokazalo je velik interes i veliko razumijevanje za našu stvar. I židovsko novinstvo bilo je veoma brojno zastupano, kao nikada do sada, a naše novine imaju samo jednu temu: Cionistički kongres. ■ Poštovani kongres, držim, da imademo puno razloga, da budemo zadovoljni s ovim kongresom. Razići ćemo se s velikim oduševljenjem s rezolucijama, koje smo stvorili, sa glavnim zaključkom, da više radimo u cijonizmu i Erec Jisraelu, no što smo do sada radili. Zaključujem XIV. cionistički kongres. Kongres ustaje i pjeva Hatikvu. Završetak sjednice u ponedjeljak u 6 sati ujutru.

Rezolucije VI. Vijeća S. Ž. O. U. od 10. do 13. augusta u Osijeku

U proš'.om broju donijeli smo (kratak izvještaj o Vijeću S. 2. O. U., a danas donosimo prvi dio rezolucija, koje sti tamo primljene. SMJER RADA. Savezno Vijeće spoznaje, da je dosadašnji rad S. 2. O. U. u šest godina njegova života unatoč nastojanjima i naporima u svira pravcima i unatoč zamjetnim rezultatima u organizacionom pogledu ostao uglavnom jalov. L’ spoznaji, da su glavni nosilac Saveza one stanice, kojih je rad voljen odgojnim ciljem Palestine. daje S. V. vodstvu svako pravo, da iorsira u Savezu izgradnju takovih novih stanica i da ih naročito poveže u Ahdut Hacotim. POLITIKA. Savezno Vijeće naglašava, da je cilj omladine djelovanje za hebrejsku radnu Palestinu. Pravo je svakoga člana, da se opredijeli za koiugod cionističku stranku, a Savez kao takav ne će biti organiziran kao takav ni u kojoj partiji.

SARAJEVSKI SPOR. Sav. Vijeće osudjuje uzroke i metode spora, nas.aloga izmedju grupa oko »Jevrejskoga Života« i »Židovske Narodne Svijesti« u Sarajevu odbija pokušaj, da bilo koja od tih stranaka utječe na omladinu, koja ima da kreće svojim samostalnim putem. Sav. Vijeće naročito opominje omladinu, da se čuvajući svoje jedinstvo nikako ne angažira ni za jednu od tih stranaka. VODSTVO S. Ž. O. U. I. U spoznaji, da dosadašnja institucija Radnoga Odbora, u kojemu se sastadoše tehničke funkcije s potrebom duševnoga vodjenfa omladine, nije mogla da potpuno riješi svoj zadatak, u spoznaji, da novi razvitak S. Ž., O. U. traži diobu tehničkog aparata, koji će savjesno i odgovorno vršiti sav organizacioni, propagandni i posređovni posao od Saveznoga vodstva, koje će odredjivati smjer savezne odgoje, utjecati na savezni život i dirigirati snagu omladine u različitim akcijama; odlučuje S. V., da se dosadašnji R. O. ima da razdijeli u Hanhagu (Vodstvo) i u Misrad (Ured). 11. Kod toga vrijede ove odredbe: 1. a) Hanhaga je jedino vodstvo i zastupstvo Saveza, te joj se imadu svi članovi pokoravati. Hanhaga imade najmanje tri lica. b) Prvu Hanhagu bira Sav. Vijeće 13. augusta 1925. u Osijeku. Hanhaga se obnavlja kooptacijom. Na svakom S. V. imade Hanhaga staviti pitanje povjerenja; ako joj kvalificirana većina izglasa nepovjerenje, bira se nova Hanhaga. Isto se tako, ako Hanhaga padne na Jednoga čovjeka, ima bez obzira na pi anje povjerenja u roku od 2 mjeseca sazvati S. V., koje bira novu Hanhagu. 2. Misradu je broj članova neograničen. Sve ih imenuje Hanhaga, pa su oni samo njoj odgovorni. 3. Dioba dosadašnjih funkcija R. O. i vršenje novih dužnosti prepušta se sudu Hanhage. 111. Ovaj je provizorni statut o vodstvu S. Ž. O. U. primljen kvalificiranom većinom. Njime se stavljaju izvan kreposti odredbe saveznoga statuta o sav. vodstvu. Daje se dužnost Hanhagi,, da predloži nastajnom S. V. očan štatut i poslovnik S. 2. O. U. JUGOSLAVENSKI OKRUG »MAKKABI« WELTVERBANDA. Sav. Vijeće apelira na Žiđ. Šport, i Gimn. Društvo »Makabi« u Zagrebu, neka u saradnlji s ostalim športskim društvima i sekcijama i u dogovoru s Hanhagom S. Ž. O. U. organizira jugoslavenski okrug »Makkabi« Weltverbanda. S. Ž. O. U. će pomagati ostvarenje i rad toga okruga. Sav. Vijeće nalaže športskim društvima i sekcijama, da pošalju na konferenciju, sazvanu u loj stvari od zagrebačkoga »Makabiia«, saglasno sa Hanhagom S. Ž. O. U, barem po dva delegata. BRIT HANOAR. Sav. Vijeće izjavljuje, da S. 2. O. U. zasad ne s;upa u Brit Hanoar. ali dopušta pojedinim dijelovima Saveza, da se organiziraju u Brit Hanoar. HEBRAIZACIJA. Sav. Vijeće energično apelira na Savez Vjeroispovjednih Općina, da stlpendijima omogući žid. mladićima i djevojkama, da se priprave za hebrejske učitelje, učiteljice i odgojiteljice djece, te da se svojim uticajem zauzme kod svih većih općina, neka uvedu učenje hebrejskoga jezika u školi i izvan nje i neka stvaraju hebrejske dječje vrtove. Sav. Vijeća žali. što svi dosadašnji apeli u toj stvari nijesu pomogli i što obećanja Saveza Vjerolspovjeđnih Općina dosad nijesu izvršena. Sav. Vijeće daje u dužnost Hanhagi, neka poradi oko izvršenja ove rezolucije svim silama i svim mogućim sredstvima. Sav. Vijeće s veseljem prima na znanje, da je izašlo Marthefovo srpsko-hrvatsko izdanje Rathovoga udžbenika hebrejskoga jezika, pa nreporuča svim čb-povima, da propagiraju iu knjigu. »GIDEON«. Budući da dosadašnji razvitak »Gideona« ne zadovoljava, i ako Sav. Vijeće sa zahvalnošću priznaje dobru volju i nastojanje R. O. i od njega izabranoga uredništva i budući da Sav. Vijeće naglašava potrebu privlačenja širih krugova i nečlanova S. 2. O. U. odgovornoj saradnji u »Giđeonu«, odlučuje Sav. Vijeće: 1. da »Gideon« izlazi u dosadašnjemu snreru svaka dva mjeseca; 2. da se uredništvu »Gideona«, izabranom od

Hanhage, povjeri sastav Kola saradnika »Qiđeona«, a u njemu neka bude 20—30 lica, koja mogu garantirati povoljan razvitak »Gideona« u duhu omladinskih pogreba i zahtjeva; 3. da Kolo saradnika izradi do konca VI. godišta smjernice rađa i da b io usmenim, bi'o pismenim kontaktom utječe na uredjivan'e »Gideona«. Sav. Vijeće podjedno naglašava, da time ne prestaje briga S. Ž. O. U. kao vlasnika i izdavača »Gideona«, pa nalaže Hanhagi: 1. da osigura novčana sredstva i 2. da nadzirući čitavo poslovanje uredniš.va i administracije »Gideona« zastupa interese S. 2. O. U. Sav. Vijeće daje Hanhagi pravo, da na koncu VI. godišta prestaje izdavš i »Giđeon«, ako se iinancijalne i sadržajne zapreke pokažu prevelike. Sav. Vijeće upravlja ozbiljan apel na čitavu žid. javnost, a napose na Savez Cijonista u Kraljevini SHS, neka s većim interesom pomaže »Gideon« kao jedinu žid. reviju na srpsko-hrvatskom jeziku. SAVEZNI VJESNIK. Sav. Vijeće konstatira, da je Vjesnik izvršio svoju zadaću ve|ući R. O. s omladinom, a'i da omladina nije pokazala dovoljan interes saradnjom u svom Vjesniku. Sav. Vijeće poziva sve članove Saveza, a napose vodje pojedinih udruženja, neka omogući Hanhagi izdavanje Vjesnika prema dosadašnjem načinu pisanjem o svim aktuelnim pitanjima omladinskoga života. REZOLUCIJA O RADU DRUŠTAVA. I. Dosadašnji rad društava nije zadovoljio jedno zbog toga, što ni e nigdje bilo odgojnoga cilja, koji bi se imao dostići društvenim radom, a drugo stoga, što prečesto nije bilo dobre metode, dobrih vodja i prave volje u članova. li. U spoznaji, da odgojni cilj našega Saveza može biti samo cijonisjčki i da je prema tome svrha društvenoga rada odgojiti ljude, koji će ili sami otići u Palestinu ili će, ako ostanu ovdje, odgajati djecu za Palestinu smatramo bezuvjetnom potrebom, da se ukloni prvi i glavni uzrok dosadašnjega neuspjeha time, što će taj odgojni cilj zaista odredili smjer čitavomu društvenomu radu. 111. Posljedica te potrebe jest; 1. da u svim društvima mora nastati »cijonis.ička atmosfera«, probudjena društvenim vodjamz, koji bezuvjetno mora da budu pravi nosioci omladinskoga cijonizraa; 2. da je glavni zadatak ove radne godine stvoriti povezanost omladine s Palestinom a) kurzevima iz palestinograflje, za koje ima Hanhaga da izradi nacrt i da pribavi sav potrebni materijal; b) marljivim čitanjem vijesti iz Palestine i debatiranjem o svim aktueinim pranjima; c) upoznavanjem palestinskoga života iz literarnih prikaza, pjesmama itd.; d) uvodjenjera palestinskih vrednota, napose pjesme i plesa u život omladine: 3. da še ta povezanost ima što prije pokazati u stručnoj pripravi pojedinih sposobnih članova za Palestinu; 4. da omladina nas:oji iz poznavanja palestinske zbilje I lične povezanosti s Palestinom povući konzekvencije i u svom cijonističkom radu, i to a) učestvujući živo u radu za one palestinske institucije, koje su najbliže omladinskomu cijonizmu; i b) opredjeljujući se za one cijonističke struje, koje mogu da zagarantiraju ostvarenje omladinskoga cijonizma t. j. stvaranje hebrejske radne Palestine; 5. sav društveni rad, pa i sticanje židovskih vrednota, hebraizacija, šport itd. ima da se podrede ovomu osnovnomu cilju. IV. U spoznaji, da je borba izmedju krilatica »rad s masom ili u grupama« od najveće česti iluzorna i štetna, treba da se svagdje nastoji izmiriti ove protivnosti. Potrebno je napose, da se nigdje, gdjegod to nije apsolutno polrebno, ne odijeli malen krug od osta'e omladine, pa da je prepusti sudbini. Ako se gdje pokaže, da se od čitave omladine može sastaviti samo malena grupa, onda ona dabogme mora da radi za se, ali počesto ima da priredjuje priredbe za čitavu omladinu, a nikako ne smije ni za čas zanemariti rad s djecom i s mladeži, pa ma taj rad smetao brzi razvitak grupe. U drugu ruku ima da se u svim društvima stvaraju grupe, razdijeljene po dobi i interesu članova; to stvaranje ne smije da bude nametnuto odozgo, nego moraju pojedini vodje da sastave grupe. U rad grupa lijepo upućuje knjiga Ahdut

»2 ! D O V<

BROJ 38.