Židov
Hacofim, a tlanhaga Saveza neka ponovno pošalje shodne i konkretne upute Svima društvima. V. Za uspjeh rada bitan je uvjet, da se svi vodje osjete odgovorni i pomognut! cjelinom vodja. Stoga ima Hanhaga da posveti mnogo brige ostvarenju posve ličnoga kontakta izmedju svih votlla; neka se izdaje poseban periodički šapirografirani list, u kojemu će se tretirati sva pitanja vodjenja; osim toga neka se vodje revno dopisuju medju sobom i s Hanhagom. Izdavanje toga Usta i svu brigu oko njega neka Hanhaga povjeri kojemu snažnome društvu, gdje ima dovoljno vodja i iskustva, da dadu listu Svježine i života. VI. Budući da je sav društveni rad odgojni, ima da se i sve aktuclne akcije uvrstaju u odgojni program. Vodjama se mora dati prilike, da steknu i neke teoretske osnove za odgoju, pa se pozivlje Hanhaga, neka bilo samo bilo u saradnji s nežidovskim organizacijama poradi oko što skorijega izdanja dobrih teoretskih i praktičkih vodiča za pedagogiju, psihologiju, etiku i sociologiju, ne bude li joj (o moguće, neka naskoro izda šapirografom barem kratke upute u te nauke. VII. O uredjenju omladinskoga doma, ispravnom provodjenju tjelesne odgoje, uvodjenju vještarstva i uopće manueinoga rada u život omladine, kao i o stvarnom izvodienju teza I. do IV. ima da odluči Hanhaga. (Nastavit će se).
Iz Jugoslavije POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!
Za dva će tjedna slaviti židovstvo Roš hašanu i po starome običaju čestitati će svaki svojim rodjacima, i prijateljima. Sklonimo stoga svakoga Židova, da vršeći tradiciju učini i plemenito djelo, darovavši za Keren Kajemet Lejisrael otkupom za čestitanje. Uvjereni smo, da će se svaki Židov, kojemu ćemo pristupiti, rado odazvati pozivu i darovati za Keren Kajemet. Samo do nas, da saradnika i prijatelja Keren Kajemeta stoji, da ova akcija donosi vanredan uspjeh za Narodni Fond. Uprava Kerena objelodanit će imena darovatelja i moli. da joj se popisi daro vatelja pripošalju tako, da do 15. septembra stignu u Zagreb, pa da ih pravovremeno možemo objelodaniti. Upravljamo ovaj apel na sve naše sumišljenike s molbom, da podupiru rad naših povjerenika, jer je to posljednja akcija u godini 5685. Treba stoga da opremo sve sile, da popravimo slabi uspjeh. Još možemo -energičnim radom u zadnjem času da poboljšamo rezultat i da se približimo propisanome kontingentu, ako ga već ne možemo namaknutiDo 25. septembra treba priposlati upravi’ sve iznose sabrane za KKL. da ih uzmbgnemo uvrstiti u godišnju-statistiku, koju ćemo koncem septembra objelodaniti. Uprava Keren Kajemet Lejisrael.
PRVI KEMP AHDUTI
Ahdut je haoofim održala početkom augusta na Bledu svoj pri kemp. Neizrecivi je to dogadjaj ne samo u krugu ahduti, nego i u našemu omladinskome pokretu. Jedinstena je to svečanost, koja je krunila jednogodišnji uspješni rad ahduti. Ahdut haoofim, koja se rodila na novosadskome omladinskom sletu iz nezadovoljstva s mlitavim životom i jalovim radom u Savezu, može danas da mirno kaže, da je izvršila u toj godini dana veliki cijonistieki rad. Stvorile su se n mnogim mjestima jake cijonkstičke stanice iz kojih treba da prostruji čitavim tijelom židovstva, naše Kraljevine jak val u smislu obnove židovstva na te-
melju jevrejske radne Palestine. U godini dana pokroćila je u ahduti hebraizacija za mjerno naprijed, razmjerno su veliki broj otišli na hahšaru, pripremu za zemlju, a mnogi se spremaju na jesen. I tako dalje. Mnogo se je naučilo i učinilo i taj je divni rad trebao i divnu nagradu, a to je bio kemp. Sedamdeset je mladih ljudi živjelo četrnaest dana u prirodi. Gradska su djeca pohrlila u zeleni mir prirode. Živjeli su zajedno, i •osjetili su kako im iz srca u srce struji jak osjećaj, jaka povezanost, cofesbo razumijevanje. Tu se tek, kad se život zajedno gradi, vidjelo, kako su svi spremni i odlučni, da gradom treba prekinuti. 1 da treba Novo započeti'. Kemp je imao mnogo zadaća. U prvome je redu trebalo da se cofim slobodni, i čisti od grada sastanu i da duže vrijeme zajedno žive. Trebalo je da se u zajednici života medjusobno upoznaju i da im punoća života obogati duše. Na tom su se kempu mogli koncentrirati na ozbiljne razgovore o’sebi, omladini, cijonizmu i Palestini. No kemp je značio i odgoju. Trebalo je mnogo raditi i različito raditi. Od postavljanja šatora, gradjenja smetišta i hitrina, nabavljanja hrane i kuhanja, kašeruti, stražarenja noću, čišćenja logorišta, do razgovora, šetnja i izleta ima tu mnogo odgoje za omladinu, za gradsku djecu! Taj je kemp uvelike izvanredan i jedinstven dogadjaj za cofim, koji su bili na Bledu. Bilo je to dva tjedna života, kakovoga mi još ne poznajemo. Od šahrita do zova straže na noć ima nebrojeno dogadjaja o kojima bi trebalo mnogo reći, jer su bili tako silni i intenzivni, da su mogli pretopiti duše: Onaj prvi sabat. Prva logorska vatra oko koje su se uhvatili rame uz rame cofim i zaplesali havu, silnu, jaku i divljačku. Jutarnja gimnastika. Mnogo, mnogo. Sitno i znatno. Veliko. Cofim su se već povratili kući, već se osjeća veliki duh, što se rodio u šatorima u zelenoj kotlini. Novim, živim energijama odlučno stupaju izvršenju svojih zadaća. Obećali su si t}a do konca ove radne godine ne smije da bude medju njima čovjeka, koji ne će bar da razumije jevrejski, ako već ne bude mogao govoriti. Svi mora da upoznaju teoretski Palestinu i njene probleme. Rad se mora intenzivirati. I naša je iskrena želja, da ahdut bude dosljedna sama sebi i da do kraja izvrši svoju tešku i visoku zadaću. IZ ŽIDOVSKOG POTPORNOG DRUŠTVA U ZAGREBU. Potrebno je, da donosimo nekoliko podataka o djelovanju i svrsi ove po židovsko studentstvo toli važne institucije, jer primjećujemo, da židovska javnost ne podupire ovu instituciju u onoj mjeri, kako bi joj pripadalo. Žid. Akad. Potporno Društvo započelo je svoje djelovanje pred 20 godina. Bilo je onda tek 21 začlanjenih studenata. Od onda pa do danas dogodile su se unutar društva važnije promjene, koje ćemo ovdje spomenuti. U prvo vrijeme bilo je djelovanje društva ograničeno tek na podjeljivanje beskamatnih zajmova i potpora siromašnim židovskim studentima. Sredstva za ove akcije sticalo je društvo sakupljanjem novčanih prinosa od židovskih gradjana. Međjutim se broj članova tijekom godina povećao, tako da je društvo godine 1919. imalo 150 članova. Uslijed toga bila ie uprava ponukana, da osnuje, kao instituciju društva, Žid. Djačku Menzu, koja je započela svojim blagotvornim radom godine 1920. Time je rad društva bio veoma proširen, a i novčana sredstva sabi-
rana na spomenuti način, mjesu dostajala, da podmire potrebe društva. Da si društvo osigura godišnje barem donekle stalnu svotu novaca, uveo se sistem članova podupiratelja, utemeljitelja i subvencija bogoslovnih općina. Ako se sada uzme u obzir, da društvo podijeljuje potpore od sredstava, što ih dobiva raznim sabirnim akcijama, te od članova podupiratelja, utemeljitelja i subvencija, to će svakomu biti jasno, da se ova institucija moma izdašno potpomagati, jer satno o židovskom gradianstvu ovisi, da li će jedan veliki broj židovskih studenata moći nastaviti studij ili ne. Židovska Diačka Menza je institucija, u kojoj se prehranjuje danas 250 većinom siromašnih studenata. Kod tolikog broja, od kojih veliki dio dobiva besplatnu hranu, a ostali uz jednu četvrtinu i polovinu režijske cijene, izdaje društvo mjesečno Din. 40.000 potpora u hranarini. Osim ovih podjeljuje društvo i potpore u novcu u svrhu podmirenja ispitnih pristojbi i nabave lijdkova. Hrana u menzi, je strogo ritualna, te je radi toga dobava živežnih namirnica skopčana većim novčanim izdacima. Do danas stajao je ručak i večera Din. 12.50, ali ako ove školske godine ne bude sabirna akcija donijela dovoljno materijalne pomoći, bit ćemo primorani povisiti režijsku cijenu i ukinuti veliki broj potpora. Dobava sredstava za uzdržavanje društva i menze. Kako prije spomenusmo, bio je za društvo prošlih školskih godina jedini materijalni oslon sabirna akcija. Ali pošto se primjetilo, da je ovo stalno obilaženje židovskih gradjana tegotan i neugodan posao, nastojalo "Se tomu doskočiti uvedbom sistema članova podupiratelja, utemeljitelja i subvencija bogoštovnih općina. a) Članom utemeljiteljem postaje onaj. koji uplati jedan put za uvijek svotu od Din. 5000. b) Član podupiratelj postaje onaj, koji se obaveže, da će društvu stalno ,j to godišnje davati izvjestan iznos. Iznosi su normirani po društvenim pravilima i to Din. 100, 200, .300 itd. c) Subvencije su stalni godišnji doprinosi društvu sa strane židovskih bogoštovnih općina i inih korporacija predvidjene u budžetu tih korporacija. Ističemo, da nas Židovska Bogoštovna Općina u Zagrebu subvencionira sa Din. 24.000, a Novi Sad sa Din. 10.000 godišnje. Osim toga nas subVencijohira još 25 općina sa Iznosima ,od 500 do 5000 dinara. Kod židovskih gradjana grada Zagreba naišli smo na osobito razumijevanje, te u samom Zagrebu imademo dko 400 članova podupiratelja. Osnutkom Saveza Jevrejskih Visokoškolaca stupilo je Žid. Akad. Potp. Društvo unutar tog Saveza u kolaboraciju sa Potpurnim Društvom Jevrejskih Akademičara u Beču, te se sada sabrane svote procentualno podijele medju oba društva. U najnovije doba bavi se taj Savez idejom osnutka jednog Židovskog Studentskog Doma. U toj stvari učinjeni su već najvažniji ikoraci, te će se u najskorije vrijeme sazvati anketa privrednika, gdje bi se imao uglaviti način podizanja tog Doma. To bi bile točke, oko kojih se je kretao rad uprave društva kroz zadnje semestre. Mi apelujemo ovim putem na židovsku javnost, te očekujemo, da će se nas svakom prilikom sjetiti i time üblažiti bijedu siromašnih židovskih studenata. Odbor Žid. Akad. Potp. Društva. j Hinko Fuchs. f u Brodu preminuo je dne 27. augusta o. g. gosp. Hinko Fuchs u dobi od 63 godine te je 28 aug. uz br.ojno učešće sahranjen. U pokojniku gubi naš sumišljenik g. Rudolf Fuchs svoga oca, pa njemu i porodici izrazujerao naše saučešće, Zihrono livraha.
PROGLAS HANHAGE S. Ž. O. U. ČLANOVIMA
Na šestom je sletu u Osijeku izvršen odlučan čin, možda najodlučniji od osnivanja Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja. To je čin potvrde omladinskoga vodstva. Hanhaga je nastala iz jasnoga osjećaja, da omladini treba vodstvo, bazirano ne na formalnim izborničkira aktima, nego na povjerenju omladine u vodstvo i vodstva u omladi-
BROJ 38.
»ŽIDOV«
9