Židov

VJESNIK SAVEZA ŽIDOVSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA. Broj 8. 6. XI. 1925.

NA RAD. Iza Vijeća Saveza Cijonista. Vijeće je prošlo. Može se o njemu suditi, kako se hoće. Fakat je, da je ono u mnogočemu označilo nove putove, da je ono opet postavilo ciljeve kulturno odgojne, koji sn u posljednjim godinama bili gotovo potpuno zaboravljeni. Veliki dio zasluge pripada u tome omladini, kojai je oduvijek bila zastupnik kulturnoga i odgojnoga rada. Stoga nije čudo, što je Savezno Vijeće spremajući tu veliku promjenu u shvatanju oljoniizma, promijenilo i shvatanje o omladinskom radu. Omladina je postala predmetom ovacija; njoj se izriču priznanja i pohvale. Na nama je, da se pitamo; jesmo li mi tu pchvalu zaslužili. Mi smo zaslužili ljubav i razumijevanje ciionističke i židovske javnosti; zaslužili smo njihovu djelotvornu pomoć. Ali u tom je upravo i razlog, što se bojimo pretjerane hvale. Ona pomoć i ona ljubav nas idu samo po našemu zadatku u cijonizmu, ali ne toliko po izvršenim djelima. Budimo iskreni, priznajmo; opojile su nas hvale; i mi ćemo možda opet da zapanemo u predjašnji san, iz kojega su nas probudile kritike, opomene, nezadovoljstvo i nas samih i starijih oko nas. istina je; naša se ideologija razvila: imademo nekoliko ljudi, koji su je u dugogodišnjemu radu izgradili i gotovo usavršili. Istina je; ima da zabilježimo uspjehe vanjsko-političke, da tako kažemo, priznanje i pohvalu okoline, starijih cijonista. Ali, prijatelji, jesu li to bitni uspjesi našega rada; je li to rezultat, do kojega nam je bilo stalo. Nije. Jedno i drugo tek su pratioci našega bitnoga zadatka, odgojnoga rada. Hoćemo da odgojimo haluce za hebrejsku radničku Palestinu! U središtima ta je riječ dobila života. Tamo se ozbiljno nastoji, da se ona ostvari. Tamo se stvara povezanost s Palestinom kurzevima i učenjem, pjevanjem palestinskih pjesama i plesanjem palestinskih plesova, spremanjem na zvanje, kuje će poslužiti u Palestini. Tamo se stvara sredina, iz koje će prirodno otići najbolji prijeko, u F.rec. Izvan središta ostala je ova riječ o odgoij haluca mrtva i jalova. Treba joj udunuti dah žft’ota. Do vas ie svakoga, da toplinom svoje duše udunete životni dah spoznajama i odlukama, koje su stvorene na sletu. Samo mi, omladina, samo vi : sami nosite u sebi obnovu našega cijonizma. Nije dovoljna pomoć starijih; ona mora i može samo da nam osigura nesmeten rad. Ali sam rad ostaje naša plemenita i odlučna dužnost! Treba nam živoga kontakta svih saveznih stanica. Treba da pulzira život od jednoga čovjeka do drugoga, iz jednoga mjesta u drugo, iz vodstva u omladinu, iz nje u vodstvo. Unosite život u Savez, unosite svoj život i svoje probleme. Omogućite vodstvu vodjenje; izvršite barem sve tehničke preduvjete za plodan rad. Ako se na tehničkim sitnicama, na prijavi članova, na izvješćivanju o stanju, o radu ili razlozima nerada, na neplaćanju dugova, na zanemarivanju pri propagandi saveznih edicija itd. lomi snaga vodstva, onda mu djelovanje ne može uspjeti onako, kako će uspjeti, ako mu osigurate mogućnost vodjenja i- odgojnoga rada vršenjem barem svih tehničkih funkcija ili barem javljanjem, da vam je vršenje tih zahtjeva preteško, jer bi smetalo vaš odgojni rad, koji ne smije nikako biti zanemaren. Jer je iznad svih zahtjeva o tehničkom funkcioniranju Saveza jedan, mnogo veći zahtjev: da naš Savez odgoji Sto prije i što bolje haluce. I zbog toga cilja naš zov: bez obzira na vanjske uspjehe, bez obzira na hvalu i na priznanje ne smijemo biti dotle zadovoljni, dok ne krenu prvi h a 1 u c i m iz naše sredine, dok se ne stvori trajan halučki tok u Palestinu. Stoga na rad! Iz Misrada. I. Kulturni rad. Upozoravaju se društva, da u mjesecu novembru prirede barem dva sastanka. Na jednom neka bude govora o ideji Keren Kajemetaio njegovu zadatku kao socijalnoga i narodnoga faktora izgradnje. Temelj predavanja neka bude posve stvaran. Krataik nacrt vidi u Palestinskom Pregledu »Oideona« br. 9. —12., pri

čemu valja isporediti, Granovski; »Bodenpolitik in Palastina« ili barem njegove članke, koji su izašli u »Unser Fonds«, a on se nalazi kod svakoga povjerenika Keren Kajemeta ili se može dobiti cd Misrada. Drugi sastanak neka bude posvećen Šalomu Ašu i njegovom romanu »NVary«. liko nema drugih izvora za predavanje, neka upotrebi predgovor Zabavne Biblioteke, recenziju u »Židovu« (god. IX. br. 5.) i u »Oideonu« (br. 9. do 12.) te predgovor knjige Narod Geta (Osijek). Iza predavanja, koje ima ocrtati ukratko jezik, milje i ličnost pisca, 'licka se čitaju izabrani dijelovi iz »Mary«. Na tom sastanku može se odmali i prodavati ili naručiti ta knjiga, koju nabavlja Misrad uz sniženu cijenu, koju ćemo u slijedećem Vjesniku naznačiti. 11. Stipendije. Hoćemo, da se već sad pobrinemo, kako bismo druge godine mogli pribaviti dovoljne stipendije svima, koji hoće da se posvete židovskoj nauci, hebrejskomu jeziku ili dječjemu vrtu. Stoga nam treba popis svih maturanata, da se s njima stavimo u vezu. Nadamo se, da će nam društva odmah poslati popis svih maturanata svoga mjesta po školama s oznakom, jesu li članovi Saveza. 111. Hanuka-priredba. Misrad još nije dospio, da potpuno uredi materijal za Hanuka-priredbe. Jedan prigodni 'komad nalazi se u štampi. Taj će komad biti u ponedjeljak, dne 9. o. mj. rezas'.an svim društvima. Isto tako dobit će svako društvo upute o tom, kojim bi se materijalom (iz ».Haaviva«, »Gideona« itd.) mogla društva - da posluže. IV. Popis članova. Umoljavaju se sva udruženja, da vrate korigirane p o p i s e č I a n o v a, da bi im mogli izdati nove iskaznice, koje su dane u štampu. V. Saradnja u »Oideonu«. Umolajavaju se svi saradnici »Gideona«, da već sada šalju materijal za idući broj. VI. Darovnice i Zid. kolonizac. Palestine. Upozoravaju se i umoljavaju sva udruženja, kao i pojedinci i povjerenici, da pošalju odmah obračun za Darovnice »Gideona« i za Zid. kolonizac. Palestine. VII. Izvještaji. Umoljavaju se sva društva, da neodgodivo pošalju izvještaje o stanju i radu društva. VIII. Finansije. Ovih dana razašiiju se svim društvima izvaci njihovog konto-korenta kod Saveza. Ona udruženja, čiji saldo u računu nije premašio Din. 30 u korist Saveza, ne će dobiti izvadak računa, nego tek naznnačenje dužne svote. Sva društva dužna su u vlastitom interesu, da odmah plate svoje dugove (koji su svi već davno dospjeli), jer inače nije moguće daljnje redovito poslovanje u uredima Saveza, a time bi omladini bila nanesena velika šteta. IX. Knjige. 1. Upozoravaju se udruženja, da se knjige odsada mogu naručiti samo tako, da za svaku narudžbu pošalju Savezu neki izvjesni predujam, što će ga u svakom pojedinom slučaju naznačiti referat Ureda za Nabavu Knjiga. Taj će predujam iznositi oko 50% predvidjene ukupne kupovne cijene knjiga. Ovaj postupak- koji je tek provizoran, nuždan je s razloga, što Savez mora u gotovol sve knjige da plati i to većinom unapred. 2. Umoljavaju se svi pojedini članovi Saveza, da knjige ne naruče na vlastiti račun, nego na račun svojeg udruženja i u ime toga društva, jer se odsada ni u kojem slučaju 'knjige ne će moći prodavati uz pogodnosti i kredit svakome pojedincu, nego tek putem društva. To je Savez dužan, da čini i poradi svojeg knjigovodstva i radi obaveza prema nakladama izdavačima knjiga. Ova odredba ne vrijedi za članove Saveza, koji nijesu začlanjeni u sav. društvima. X. Sva sav. udruženja treba da ne samo prate

Vjesnik S. Z. O. U., koji izlazi u »Židovu«, već i poseban'otisak koji dobivaju, jer se često u tom posebnom otisku nalaze stvari, koje se iz raznih razloga ne nalaze u Vjesniku u »Židovu«. XI. Fersonalia. Adresa člana Hanhage Cvi Rothmiillera glasi: C. R., \Viirzburg, Mergentheimerstr. 22'A.

IZ OMLADINE. Beograd. (Jevr. omi. udruženje.) Na glavnoj skupštini, koja se održala 18. X„ izabrana je nakon referata o bečkom kongresu i osječkom sletu, koji su sa zadovoljstvom primljeni na znaznanje, slijedeća nova uprava; Zivko Salom, predsjednik: Berta Trajer, potpredsjednik; Sarina Mešulan i David Rubenovič, sekretari; Medina i Burian, blagajnici; Blanku Almoslino; E. Baruti, povjerenik za KKL.; Isak Baruch, povjerenik za »Gideon«; Moša Pardo, odbornik. U upravu ulaze još predstavnici srednjoškolske, dramske i studentske sekcije. Budući da se konačno uvidiia potreba rada sa djecom, to je u krilu Uprave osnovan poseban odbor za rad s djecom, u koji su ušle haverot; Koen, Rafajlović i Manojlović. Prva sjednica Uprave bila je veoma dobro posjećena i od nečlanova Uprave, te se opaža veći interes za rad Udruženja, nego u prošloj godini. Uevrejsko Gimnastičku Društvo.) 25. oktobra 1925. održana je glavna skupština, na kojoj je izabran je slijedeći upravni odbor; Jakov S. Davičo, predsjednik; Moša J. Rubenovič, potpredsjednik; Sitna Benvenisti i Jakob Gedalja, sekretari: Ile Karaogianovič i Arou Koen, blagajnici;, Moric Mandil, Majer Konfino i Josip Vren, ekonomi; Leja Aimuli, Avram Levvi i David Melda, članovi. Nadzorni odbor; Avram D. Josip, predsjednik; Stela Kajonović i Josip Adanja, članovi. Društveni lekari; Dr. Izak Eškenazi i Dr. Raf. Rubenovič. Križevci. (»Bne Israel«.) Rad poslije sleta nije bio osobit. Razlog je taj, što mnogi članovi nijesu bili kod kuće, pa nije bilo moguće raditi. 29. oktobra biran je novi odbor; Zd. Hirschl, predsjednik; Olga Buchsbaum, potpredsjednik; Branko Grossmann, tajnik; Vilma NVeinberger, blagajnica; Zlata Ooldschmid, Elvira Rotter, članovi odbora; Zora Hirschberger, revizorica. Zaključeno je održavati sastanke svake nedjelje. Novi Bečej. (Zid. Omi. Udruženje.) Naš rad je nažalost ograničen na maleni krug ljudi i na usko područje. Glavni dio rada je onaj za K. K. L. Prigodom velikih praznika sakupili smo oko 1800 Din., a i škrabice lijepo uspjevaiu. Vršimo medju omladinom i gradjanstvom jaku propagandu štampom, no jako bi nam zato trebalo magjarskoga materijala. Sakupili smo oko 5000 maraka, pa ćemo ih ovih dana poslati u Koprivnicu. Sada radimo na pripravljanju Hanuka-zabave. Rad su u glavnom preuzeli mladji članovi društva. Sarajevo. (Zid. Omi. Kolo.) Veoma dobro posjećenu glavnu skupštinu »Kola« otvara 12. pr. mj. predsjednik H. Alkalav te iznaša u svome govoru stanje omlad. pokreta u Jugoslaviji, govori o novoj orijentaciji omladine, te o potrebi intenzivnijega rada i rada svih grupa i djelova omladine. Slijede izvještaji tajnika (I. Konforti). censualnoga odbora (M. Siruger), rada s djecom (B. Konforti), školskih tečajeva (A. Kamhi). pjevačke sekcije (D. Papo), muzičke sekcije (M. Alkalajr), blagajne (A. Papo) i knjižnice (M. Stnger). Iz izvještaja se vidi, da je najuspjeliji bio rad s djecom, koji je rad zaključeno i dalje intenzivno voditi. Zaključeno je stvoriti Mjesno Vodstvo, koje sačinjavaju delegati svih šaraj. omi. udruženja, organiziranih u S. 2. O. U, Zid. Omi. Kolo, kibuc Ahdut Jlacofira i Bar-Kohba. Zadaća mu je, da održi medi u sob ne dobre odnose, te intenzira za-

BROJ 48.

»ŽIDOV«

Proslava Balfourove deklaracije u Zagrebu Židovsko Narodno Društvo priredjuje u nedelju dne 8. novembra 1925. u pol 9 sati uveče u vijećnici Židovske bogoštovne općine proslavu Balfourove deklaracije, pa se poziva židovsko gradjanstvo, đa toj poslavi prisustvuje u što većem broju. Svečano slovo drži gospodja Estera Vig iz Novog Sada.