Židov

I dalje. Ondje >su se uz veoma nesrediene prilike prodori u ustavotvornu narodnu skupštinu. Veliki gradovi 3, poput Damaska i Homa nijesu uopće učestvoizborima. U drugim krajevima proveli su se uz velike c, a veJik ih je dio pučanstva sasvim bojkotirao. Pokoji je poduzeo De Jouvenel, da premjesti glavni grad naška u Alepo nije uspio i prije nego što je prešao u ■tnu fazu. Upravo u Alepu izbili su u posljednje vrijeme nemiri protiv izbora i protiv francuske vlasti, južnom Libanonu, koji graniči na Palestinu, io je zasada relativan mir. Ali povratak vodje Zeid el Atraša u Medje Šem dokazuje da Druzi naaju da ondje opet postanu aktivni. Vrijedno je istakla su Sirci brežuljak kod Medjel Sem-a, gdje je pao nskr časnik Fuad Salrm, koji se borio na strani Druza, i Tel Fuad. Poznalo je, da je palestinska vlada zabralomen svečanost za Fuad Salima, koju su htjeli koncem i održati u Jerusolimu palestinski Arapi, uzi, koji se bore u južnom Libanonu, upravili su i na ske stanovnike toga kraja nekoliko proklamacija, u naglašuju, da njihova borba nema vjerski karakter e borba za nacijonakui neovisnost. Tako je Mithab Ajtraš upravio na kršćane toga kraja proklamaciju, u i svjetuje, da budu mirni i da se ne boje za svoj život ik. Druzi su, veli proklamacija, naknadili sav ugrabnutak i zabranili sve napadaje jjrotiv kršćana. Oni da se kršćani priječe da pucaju u Druže ili da pomažu ze, jer bi u tom slučaju Druzi bili prisiljeni da poduzmu ilije. Njihova je borba nacijonalna, a ne vjerska. Oni se ni bore protiv francuskog naroda i francuskoga liberalizma nego protiv francuskoga imperijalizma. I plijen, koji se dopremio u Hasbaju čuva se veli dalje proklamacija da B, kad bude vrijeme, povrati posjednicima. se groze da će, ne postigne li se sporazum do prollća, završiti rat tako, da će odaslati najveći dio četa u Hauršn, uništiti ondje glavnu snagu Druza i gverila bandama, što »t bore u samoj Siriji, oduzeti najvažnije uporište. Pitanje je dakako, hoće li to Francuzima poći tako lako za rukom. Jjßßa, u osam mjeseci, nijesu mogli da svladaju ustanak. Unafeč najoštrijim mjerama i bez obzira na sva obećanja nije Kjuvenel postigao, da ustaše 8. januara polože .oružje, ena susretljivost s njegove strane mogla bi bila i mirom, koji bi obadvim stranama bio koristan i ako Francusku značio, da se ona u Siriji odriče onih koloonih metoda, kojima je vična u Africi, Tako će u najbolufiajo đoskorašnje primirje biti konac, koji će na obadvint stranama ostaviti gorke osjećaje i biti tek odmorom jprije narednog sukoba, jTI PEDESETGODIfeNJICA DRA. LUDVIGA SINGERA. Jedan od vodja čehoslovačklh cijonista, i bez sumnje najistakifutia židovska ličnost u nutarnjoj poatioi Cehoslovačkc, t nik Židovsko« Narodno« Viseća u Čehoslovačfkoj, dr. Sluster navršio je 13. februara 50. godinu svoga Ludvig Singer imade golemSh zasluga oko uredjeosa Židova u Čchoslovačkoj i priznanja Židova kao čehoslovačkom ustavu. U sudbonosno vrijeme ustraenergično vodio s najmierodavnijilm (krugovima i Hčpregovore u tome smislu. Dr. Singer je predsjednik oga. Narodnoga Vijeća od njegovoga osnutka 14. ok-918. CijoniStifiku djelatnost započeo ie već godsne r. Singer mnogo učestvuje u pripomoćnom radu. Član ikoga zastupstva) i gradskoga savjeta u Pragu i potIniik pripomoćne centrale za Židove u Cehosiovačkoj.

IZJAVA POLJSKOGA MINISTRA PROSVJETE O ZAKONU O NUMERUS CLAUSUSU. V::ršav;.. (Posebni izvještai ATJ.) Židovski parlam-n-tarm klub u Seinui p.Klni.i ie na sjednici od 10. februara interpelaciju na ministra prosvjete o zaprekama, da se žiđavsV, studenti upisu u na poljsku: sveučilišta i dai, polaze na studij u inostranstjvio. Mfhistair prosvjete G r a b s k t'odgovorio je sUjedeće; »Univerzitetske oblast" sporazumne su s ministrom prosvjete, di valja ograničiti broj studenata na sveučilištima u Poljskoj, a.js ova mjera se na obazire specijalno ni na koju naciju .ili religiju. Sto se tiče Židova njihov broj na sveučilištima u Varšavi, Krakova, Lavova i Vilni dosiže 34 do 38%. Jedna unSverza u Pozinanju imade veoma malo židovskih studenata. Na politehnici u'Varšavi imade 9% židovskih studenata, na politehnici u Lavova 23%, na veterinarskoj akademiji u Lavova 11%. ia u deiitisličkpm nstitutu u Varšavi 15%. Židovsko pučamstvo u Poljskoj čini 10% svega'žiteljstva, pa bi bilo pravednije reći da se .nežidovski dlaci ne primaju nai sveuč'iište srazmjerno prema njihovom broju. Kad je pitanje o polasku žllklovskih studenata na studij u inostranstvo, valja, veli ministar Orobski, da su Židovi dobili 54% od ukupnoga broja l dopuštenja za polazak studija u Sinostranstvu. A ministarstvo dobiva informacije, da, se većina onilh, koji žele da podiju na studij u inostranstvo, bave u stvari drugouji profesijom. U buduće će ministarstvo kontrolirati sve one, ikoji traže dopuštenje da podjn studirati u inostranstvo, da li zaista vrše ono, što su marvel'i FRITHJOFF NANSEN O UDESU ŽIDOVSKIH BJEGUNACA. Berlin, 15. februara (ITA). U berlinskom dnevniku »Deutsche Allgcmeine Zeitung« objavljuje Frithjoff Nansen pod naslovom »Tko će da ih primi?« članak o udesu bjegunaca j o zadaćama konference o pitanjima bjegunaca, koja se ovaj mjesec održaje u Ženevi, Čuveni socijalni radenik uvodi svoj članak ovim riječima: »Zar je osjetljivost ljudi s vremenom otupila? Ili zar su u posljednjim godinama vidjeli i čuli možda suviše bijede i jada? Da, nešto se slično zaista desilo, jer u ranijim godinama nije trebalo nišja naročita i golema, da se ljude pobudi na pripomoć; požar u kojem gradu, nekoliko snažnijih zemljotresa, skupina ljudi, Sto ostadoše bez kroiva i svi se skupiše da pripomognu . . . Ali danas odjekuje jauk hiljade i hiljade bjegunaca, nedužnih paćenika i umirućih ljudi iz preraznih zemalja i oni, što su dosada bili toliko spremni na pripomoć, čuju ih doduše, ali se čine, kao da ih ne čuju, jer je jasno: ovako je mnogo udobnije«. Od mnogih primjera iz njegova iskustva navodi Frithjoff Nansen u prvome redu ove: »U Poljskoj, gdje se svoje vremenoi skupio veliki broj bjegunaca, objavljena je jednoga dana odredba, da svi oni, koji su bez dopuštenja prešli rusku i poljsku granicu, a ne mogu dokazati da su politički bjegunci, moraju da do odredjenog dana napuste poljsko državno područje. Gotovo svi ti bjegunci bijahu ruski Židovi. Bjlo ih je na tisuće. Natrag u Rusiju trijesu mogli a da se ne izlože opasnosti da budu poubijani, a granicu druge koje države takodjer nijesu mogli da predju, 'Tako ih potjeraše preko granice ui Darazig. Jasno je, da se nisu mogli zadržati na ovako malom području; poput lopte letjeli su jedno vrijeme izmedju raznih granica, dok se nije konačno posredstvom Saveza Naroda židovska Centralna Pripomoćna Organizacija u Parizu izjavila spremnom, da se brine za .opskrbu tih ljudi, do časa kad se nadje koje rješenje. Tako se više hiljada ovih bjegunaca dulje vrijeme zadržavalo u skupnom logoru kraj Danciga, dok se konačno nije pružila prilika, da se otpreme u Ameriku«. Nansen drži, da broj ruskih bjegunaca, koji su -asijani Evropom dosiže jedan milijun. Nekoliko stotina hiljada ih je

stalno nezaposleno i ne može se zanijekati, da su zemlje u kojima upravo stanuju, znače izvor nemira j loših prilika. Otuda je nastao plan, da ih se što više otpremi u Južnu Ameriku, gdje ima mjesta za mnoge milijune, Nansen završava članak; »Da se raspravi ovaj plan i druga pitanja, koja su s time u vezi, pozvani su nastojanjem Saveza Naroda za mjesec februar u Ženevu zastupnici stah vlada, koje su interesirale na tom problemu i valja od srca zaželiti, da se na toj konferenci konačno stvore zaključci praktični vrijedni i podesni, da üblaže gorki udes nebrojenih nedužnih ljudi«, Tel Aviv, 15. februara (ITA). Jučer uveče priredio je klub Poale Cijena u Tle Avivu jidiš kazališno veče. Omladinski savez za zaštitu hebrejskoga jezika (Hevrat Magine Hasafa) priredio je demonstracije pred kazališnom zgradom. Više članova Saveza prodrlo je u dvoranu i pokušalo, spriječiti predstavu. N e \v York, 17.. februara. (Posebni izvještaj ATI.) Konferenca rabflna u New Yorku, koju čine reprezentant! ortodoksnog-, konzervativnog 1 liberalnog smjera, prihvatila je rezoluciju, kojom odobrava reformu kalendara, kako ju predlaže Savez Naroda, a koja hoće da godina invade 13 mjeseci, a svaki mjesec 28 dam; rezolucija izriče to odobrenje samo uz uvjet, da se time nikako ne ■ prejudicira sabatu.

Kulturne bilješke

I Proslava na te4m{ci i u Hajfi. je ruso lira, 15, februara (ITA), Dne 3, februara otkrijsu u tehnici u Hajfi dvije spomenploče pokojnome ruskom ropu K. Visocko me i velikome araeriokome filanI H, Schiffu. Ravnatelj instituta g. Heck e r, ravnatelj Inoga Fonda M, Usiškin i hebrejski književnik Ru»rajnin održali su svečane govore u kojima su slavili R djela ovih dobročinitelja. lehniku u Hajfi osnovao je »Hilfsverein der Deutschen I« sredstvima fonda, koji je testamentamo ostavio Visocki. Fuaru 1922, preuzela je Cijonistiaka Organizacija institut. I bilo omogućeno darom Jacoba A, Schiffa, koji je iznosio funti. eniti i rijetki manuskripti u židovskoj narodnoj biblioteci. erusolim (P. C.J. Medju znamenitostima koje židov»arodna i Sveučilišna Biblioteka nabavila u godini 1925. i se prva u Americi štampana hebrejska knjiga, Havardilištu posvećena hebrejska gramatika, kao i jedan eglar u Veneciji godine 1516 izdanog Talmuda. Pribavje i mnogo prvotisaka, .od kojih su najznamenitiji ovi: ■er Kanon, u 4 dijela (Napulj 1492); Juda Messer Leon, Cufim (Mantua 1476,); Ibn Gabirol, Mivhar P’ninim ino 1484.); Jedaja Bedarši, Beihnot Olam (Soncino 1484,); lanides, Komentar Pentateuhu (Napulj 1490.); Kimhi, Šo(Napulj 1491.). U izvještajnoj godini poklonjen je biblioarhiv društva Bne Moše, koji je osnovao Ahad Haam i engleskog Hov’ve Cijona, •to statistike iz Žid. narodne biblioteke u Jernsolimn, id, nar, biblioteku u Jerusolimu posjetilo je u kislevu osoba, od toga je posjetilo 1635 čitaonicu, a 1748 osoba o je knjige. Čitano jc 2009 knjiga, od t.oga 964 hebrej(so posto), 324 ruskih (16 posto), 307 njemačkih (15 posto), -ngleskih (10 posto), 140 (idiš (7 posto), 68 francuskih sto), a, 12 knjiga (1 posto] u ostalim jezicima, U tom mjenšfo je 2224 novih knjiga, cđnosno 2768 svezaka.

110.689 svezaka u Židovskoj Narodnoj Biblioteci n Jerusolimu. Daljih 15.000 svezaka treba katalogizirati. Židovska Narodna i Sveučilišna Biblioteka u Jerus.olimu imala je u svom popisu dne 1, januara 1926, 110,689 svezaka, što znači uvećanje broja svezaka prema stanju u godini 1925. za 30 posto, 20.855 knjiga u 25.890 svezaka je nanovo pridošle. U ovome broju nije uračunato 15.000 svezaka, koji treba još da se razrede i unesu u kataloge biblioteke, št.o se nije moglo i obaviti zbog skučenog broja činovnika. Da se pravo ocjeni napredak biblioteke, treba spomenuti, i da na pr. njemačka narodna biblioteka, »Deutsche Biicherei« u Leipzigu, koju uzdržava burzovno društvo njemačkih knjižara i kojoj moraju svi izdavači da dadu odredjeni broj primjeraka svih svojih izdanja, navodi u sv.ome izvještaju za godinu 1924, porast od svega 33.240 svezaka. Dvije židovske umjetnice članice Legije Časti, Židovska kiparica iz Poljske Hana Orlova izabrana je za člana Legije Časti, Nadalje je primljena u Legiju i pijanistkinja Vanđa Landovska. Ova čast, koju rijetko stiče koja francuska žena, iskazana je sada prvi puta inostranki. Čuvena umjetnica potječe iz jedne židovske porodice u Varšavi i već je kao dijete od 7 godina putovala svijetom pokazujući svoje umijeće. Već je nekoliko godina profesorica na i pariškom konzervatoriju. Konferencija židovskih pisaca i filologa u Sovjetskoj Rusiji. Židovski pisci i filolozi iz svih dijelova Sovjetske Rusije sastat će se naskoro u Moskvi na konlerencu, na kojoj će raspravljati o stvaranju jednovite ortografije za jidiš jezik. Pokretanje novog židovskog literarnog časopisa u Poljskoj. Pod redakcijom pjesnika Davida Bergelsohna počet će u Varšavd naskoro da izlazi jedan veliki žid, literarni časopis. Časopis će se zvati »In S c h pa n« i bavit će se pitanjima žid. duševnog i gospodarskog života sadašnjice. Taj će časopis izdavati varšavski nakladni zavod B. Kletzkin, a su- ; djelovat će u redakciji i jedna uvažena grupa žid, književnika u Berlinu.

Radnja o židovskom radničkom pokretu u Palestini. U nakladi Svjetskoga Saveza Hehaluc, Varšava, Orla 11. iza'šLai je na jidišu radnja dr, Waltera Preussa o »Židovskom radničkom pokretu u Palestini«. (Ziko) Rimsko pravo na hebrejskom jeziku. U hebrejskoj biblioteci, k.oju izdaje dr. Juda Janovvitz, izašlo je na hebrejskom jeziku veliko djelo I. Pokrovskoga o rimskome pravu. Djelo ije preveo na hebrejski A. Li t ai. NOVE KNJIGE. Prigodom 60. rodjendana Nathana Birnbauma (Matras Aher) izašla je knjiga: VomSinne des Judentums, ein Sammelbuch zu Ehren Nathan Birnbaums (Herausgegeben von A. E, Kaplan und Max Landau) Herm.on Verlag, Frankfurt. U toj knjizi pišu medju ostalima Munk, Carlebach, Feiwel, Franz Rosenzweig, Ernst Simon, Max Brod o ličnosti i pojavi Natana Binbauma. Arthur Sakheim autor knjige »Das jiidische Element in der Weltliteratur« upravo izdaje svoju novu dramu u tri čina »Der Za d i g«. »Vcrband der Vereine fiir jiid Geschichte und Literatur in Deutschland« izdao je Jahrbuch fiir jiidische Geschichte und Literatur, Berlin, 1925, Od velikog broja veoma interesantnih i poučnih članaka spominjemo: prof. I. Elbogen: »Godišnji preglend«, Staefk »Kunst des Uebersetzers bei den deutschen Juden der alten Zeit«, Sammy Gr.onemann »Antonio der Kaufmann von Venedig«, Arthur Bab »Die Juden. im Amerika spanischer Zunge (1492. —916.)«. Kod Kurt Wolf-Verlaga (Miinchen) izašla je u njemačkom prijevodu knjiga: Samuel Ornitz; Herr Fett wa ns t, eine amerikanišchc Autobiographie, u kojoj se opisuje razvitak jednog siromašnog istočnog Židova, koji je inugrirao u Ameriku te postao važna osoba u javnom američkom životu. Ta knjiga može da veoma d.obro služi upoznavanju američkoga židovskoga i nežidovskoga života.

»ŽIDOV«

3

Vćk. ” s "•u a SZ S 5 OL KUNE 100% čiste masti od kokosovih oraha, zajamčeno čisto i higijenski. Dobiva se opet u svim frgovlnam živežnom robom Zastupnik I skladište: NORBERT WEISS, ZAGREB BERISLAVIĆEVA UL 8 Telefon 7-33. Brzojavi: NORBERTIS