Židov

Keren Hajesod

Porodom završetka pete godine rada Keren Hajesoda. Prije pet godina, 1. aprila 1921.. započela je djelatnost Glavnoga Ureda Keren Hajesoda u Londonu. Keren Hajesod osnovan je na prvoj izaratnoj cijonistićkoj konferenciji, koja se pa tome što se održala u Londonu, nazivlje »Londonskom konferencijom«. Ta se konferencija održala god, 1920. Zbog mnogih potrebnih priprava i zbog uredjenja pravnih formalnosti mogao je Keren fiaijesod započeti radom tek u gbdim 1921. Zadaća je Keren Hajesoda da pomaže sva područja izgradnje narodne domaje u Palestini. Keren Hajesod kolonizira zemljište, pomaže industriju, trgovinu i obrt, ozdržaje žid. školstvo u Palestini, pokriva dio budžeta Hebrejskoga Univerziteta i Narodne Biblioteke, podržaije, uz organizaciju žid. žena u Americi »Hadasu« židovsko javno zdravstvo u Palestini, ukratko rečeno KH je materijalna baza svega rada u Palestini, Keren Kajenvetu je ostala samo zadaća, da kupuje .zemljište i dai, gdje ,je potrebno, provede asanaciju tla. Bez Keren Hajesoda ne može se uopće zamisliti nacijonalna izgradnja Erec Jisraela. Keren Hajesod je samostalna uredba odijeljena od Cijonističke Organizacije, zasnovana na takovoj bazi, te preko njega mogu da učestvuju u izgradnji Palestine svi, bili oni djoniste ili ne. Glavni Ured KH nalazi se zasada u Londonu, a u ljetu će se preseliti u Jerusolim, kako bi bio što bliži području svoje gradilačke djelatnosti. O djelovanju Koren Hajesoda najbolje upućuju niže navedene brojke PRIMICI KEREN HAJESODA U VREMENU OD POČETKA NJEGOVE DJELATNOSTI DO 30. MARTA 1926. Ukupni primici Keren Hajesoda od početka njegove djelatnosti pa do 30. marta 1926. iznose 2,260.580 funtL Najviše su pridonijele ove zemlje: Udružene Države Sjev. Amerike, Južna Afrika, a zatim Poljska, Kanada i Njemačka, Ove su zemlje pridonijele u vremenu od 1. laprila 1921. do 28. februara 1926.1 Udružene Države L 1,331.863 Južna Afrika L 109.121 Poljska L 108.147 Kanada L 88,081 Njemačka L 86.475 U vremenu od 1. aprila 1921. do 30. marta 1926. doprinijeli su Židovi u Udruženim Državama za KH iznos od 1,334.863 funti, a sve ostale zemlje 925.717. Prema tome su Židovi u Udruženim Državama dali 59.05% od svih dosadašnjih doprinosa za KH. Jugoslavija se sa ukupnim dosadašnjim doprinosom od 6.882 funte nailazi na 22. mjestu. Na 21. mjestu je Francuska s kolonijama 17.883 funti) a na 23. Čile s 5.285 funti. Od manjih zemalja nalaze se ispred Jugoslavije Austrija, Čehioslovaička, Erec Jisrael, Bugarska, Litva itd., a iza nje švicarska, Grčka, Danska, Švedska itd. Najveću sumu prihoda bilježi godište 1. april 1924. 30. mart 1925, U tom su periodu prihodi Keren Hajesoda iznosili 495,769 funti. Godište 1. april 1925, 30, marta 1926, donijelo je već nešto manje i to 488.253 funti. Doprinosi Židova iz Udruženih Država dosegli su svoju najveću visinu u god. 1. april 1923. 30. marta 1924., kad su iznosili 298.784 funti. Intenzivna akcija, koja sc sada provodi u Americi u korist izgradnje Erec Jisraela utjecat će povoljno i na, povećanje suma u narednim iskazima Keren Hajesoda. Jednako se mnogo očekuje od akcije za KH u Južnoj Afnci zbog koje je onamo otputovao ovih dana predsjednik Cijon. Egzekutive g. Nahum Sokolov. Južna Afrika doznačila je već unaprijed na ime te akcije 1000 funti, UPOTREBA NOVCA KEREN HAJESODA ZA VRIJEME OD 1. APRILA 1921. DO 30. MARTA 1926. Poljoprivredna kolonizacija (uključivši za poljopr. pokusnu stanicu L 45.095) L 647,389 31,33% Školstvo (ukljcuč. za Univerzitet i Nacio. i Sveuč. Biblioteku L 31.821) L 393.938 18.25% Imigracija (uključ. za useljeničke domove L 7,650) L 247.220 11.97% Zdravstvo L 171.584 8.30% Javni radovi L 159.923 7.75% Investicije Hipotekarni zajmovi za gradnju kuća L 54.778 Palestine Electric Corporation Ltđ. (inž Rutenberg) L 50.000 Palestine Land Devdopment Comp. L 20.748 Gradjevna kooperativa Solel Bone L 16.410 Školske zgrade L 8.905 Obrtnička Banka L 2.051 L 155.394 7,53% Administrativni izdaci L 100,704 4.87% Specijalni izdaci L 78 944 3.82% Mizrahi Organizacija 54.989 2,66% Keren Kayemethu L 26.827 1.30% Trgovina i indusrlija L 25.395 1.22% Tehnika u Hajfi L 20.613 l-% L 2,082.926 100.—% Pitanje kalifata i arapska štampa n SirijL Arapska štampa u Siriji oštro kritikuje namjeru, da se u maju ove godine održi u Kairu panislamskd kongres, koji bi imao izabrati kalifa, jer bi tu kongres potpao pod utkaj Velike Britanije. Jednako se arapska štampa u Siriji bum protiv kandidature egipatskog kralja Fuada za kalifa, jer bi on bio samo igračka u rukama Engleza. Godišnji promet »Maibira«. Prema izvješću konzumne zadruge »Miašbir« iznosio je promet za godinu 5685, LE 179.243 prema LE 131.434 u god. 5684. (Ziko.)

IZ JUGOSLAVIJE

SA SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA. Na svojoj sjednici od 28, 111. o g. je RO o pismu Egzekutive, u kojem ista: javlja, da će dr. Wcizmann u prvom redu posjetiti zemlje, koje su ispunile svoju dužnost prema Keren Hajesodu, a tek onda došle bi u obzir one zemlje, koje su zaostale. S time u vezi zaključuje RO, da se o tome obavijesti Kura tori j Keren Hajesoda u Beogradu. Dr. Thon javlja, da mu nije moguće u fjaru doći u Jugoslaviju. U vezi s time zaključuje RO, da se stavi u kontakt sa gosp. Pazi Goldraannom u svrhu njegova dolaska ovamo na agitaciju u mjesecu Ijaru. U stvari Ijar-akcije odredjuje RO na predlog organizacionog relerenta detaljni plan iste. Budući da je tajniku g. Hochsingeru po Saveznom Odboru podijeljen dopust, to će ga zamjenjivati Drago Steiner, a Paured vodit će uz referat za Hahšaru gg. Njemifovski i Milhofer, G, Filipu Reineru, budući će biti odsutan iz Zagreba, pođijeljuje se kao referentu za štampu i članu redakcijonog odbora »Židova«, dopust od mjesec i pol dana. NOVINSKI BILTEN CIJON. EGZEKUTIVE I ZAKLJUĆCI SJEDNICE SAVEZNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA. Novinski bilten Cijon. Egzekutive od prošle nedjelje donos: doslovni tekst rezolucije prošle sjednice Saveznoga Odbora S. C. o ijar-akdji i program za provedbu te akcie u Jugoslaviji, kako je zaključen na toj sjednici. IZ OKRUGA SVJETSKOG SAVEZA »MAKABI« ZA KRALJ. * SHS. Izvještaj sjednice vodstva održane 20. I, 1927, Nazočna gg.: dr, Zvvieback, Pfibram, dr. Spitzer, Reich, Strauss, A, Kohn, Deulsch, Hirschl i Hahn. Umjesto inženjera Djuke Kona, koji se zahvalio na dužnosti delegata Okruga za SOC izabire se g Samojlo Deutsch. »Makkabi Weltverband« zahtijeva financi.jalnc potpore od Egzekutive, te traži, da naš Okrug podupre taj zahtjev u tom smislu putem RO Saveza Cijonista za kralj. SHS. Odlučeno je da se održi slet Makahi Okruga za kralj. SHS. Slet se ima održati u Zagrebu. Kao termin sleta se odredjuje 30. i 31. VII i 1. VIII. Za vrijeme sleta obdržat će se i Savezno Vijeće Okruga. Sa Hanhagora SŽOU stupit će se u pregovore glede eventualnog zajedničkog održavanja sleta, u i SŽOU kani održati slet. Natjecanje će biti u ovim granama športa, za koje su ujedno odredjeni i referenti: 1. Gimnastika (ref. Deutsch); 2. laka atL (r. A. Kohn); 3, teška atl. (ref. Berger S„ koji se u tu svrhu kooptira); 4. nogomet (dr. Spitzer); 5. Hazena (ref. A, Kohn); 6, tenis (ref. VI. Hirschl); 7. mačevanje (ref. Strauss Ž.) i event. 8. plivanje (reL dr. Spitzer). Referenti će izraditi uslove i tačke natjecanja, kotje će se u naijkraćem vremenu .objeloflaniti. U sklopu sleta održati će se još neke priredbe, koje će se kao i eventualne promjene joS javiti. Kao delegate za pregovaranje sa Hanbaigom SŽOU odredjuju se gg: Samojlo Deutsch i Vlatko Hirschl. Odbor Okruga. KRUPNA ZABUNA. U izlogu redakcije zagrebačkoga ilustrovanog tjednika »Svčjet« na PreradovSćevom trgu nalaze se mnoge interesantne fotografije. Tako je tu i jedna fotografija rabi dr. Stephen S. NVise-a. iz New Varka, o kojemu je bilo mnogo govora pred neko dva mjeseca povodom njegove propovijedi, u kojoj je govorio o etici Kristove nauke. Pod fotografijom u izlogu nalazi se ovaj tekst: »Rabi Stephau iz New Vorka, koji je pristao uz vjeru Kristovu i zato izopćen iz veze Židova«. Naši su čitatelji upućeni već u konflikt oko propovijedi rabi Stephen VVftsea 1 u rješenje čitave stvari, pa ne treba naročito isticati, da je taj tekst ispod fotografije ponešto krupna zabuna, koja je nastala iz posvemašnje neinformiranosti uredništva »Svijeta«. Rabi Stephen Wise živo radi za obnovu Palestine kao predsjednik odbora za provedbu drajva Udruženih Palestinskih Fondova i dalje je, naravno, rabin u New Vorku. BEOGRAD. Rad ešk. »Hevre Kadiše« u godini 1925. Uprava »Hevre Kadiše« cšk. općine u Beogradu izvijestila je svoje članstvo o svojoj djelatnosti u go<L 1925. Iz štampanoga izvještaja uprave proizlazi, da je Hevra Kadiia ešk. opčine u Beogradu u toj godini razvila živu aktivnost pomažući jevrejsku sirotinju, razne jevrejske ustanove, radeći kratko rečeno na području humanosti, kulturnoga i nacionalnoga napretka jevrejske zajednice. U zdravstvene svrhe utrošila je Hevra Kadiša u godini 1925. više od 20.000 dinara. Hevra je dala svoj doprinos za Dečijc oporavilište Jevr. Ženskog Društva u Beogradu, pa subotičkoj bolnici itd. Keren Kaje me tu votiran je iznos od 1400 dinara, a Jug. Halučk.oj Farmi iznos od 1000 din. Osim toga izdate su oveće svote za Stipendije djacima, potpore oskudnim jevrejskim porodicaam, pa siromašnim jevn putnicima i emigrantima u Palestinu. Osnovan je penzioni fond s početnim iznosom od 4000 dinara. Hevra Kadiša cšk. općine dala je za gradnju aškemaske sinagoge Din 55.000. U planu imade mnogo radova, za koje su potrebne oveće svote Tako treba proširiti groblje, jer je već gotovo popunjeno, ima da se osnuje stipenđijski fond za siromašne djake, potrebno je osnivanje Rahice; u radu je spomen ploča opčinarima ešk. općine u Beogradu, koji su poginuli u ratu. a koja će se postaviti na ulazu u novu sinagogu. T.o dokazuje, da se Hevra ne staira samo o pokopima i groblju, nego da % se bavi dalekosežnim radom, koji je veoma važan po život i razvitak jedne židovske zajednice. Upravu Hevre Kadiše ešk. općine za god, 1925. činila su ova gospoda: Kalman B. L e b 1, predsjednik. Ignjat Šlanger, potpredsjednik i kao članovi

uprave gg: Markus Štajner, inž.; E. Daje, Miša Goli š t a j n, đr. Josif Holender, Josif D a j £ i Morlc Š t a i n e , | Avram M. Alkalaj U nedjelju 4. o. mj. preminuo lje naglom smrću u 74 života uvaženi beogradski dugogodišnji habam g. Avram A l k a 1 a ij. Istoga dana poslije podne sahranjen je uz ućcfc, velikoga bro a gradjanstva. Pred sinagogom »Bet Jisrati, oprostio se sa pokojnikom g. Vrhovni Rabin dr. Izak Alkj, 1 a j dirljivim govorom iznoseći njegove zašluge kao U pokojniku gubi svog oca g. David A. Alkalaj član Nai zornog Odbora Saveza Cijonistar, kome izjavljujemo or. t kao i svoj ožalošćenoj porodici naše iskreno saućešće, a po. kojniku zihrono livraha. Bilten br. 13. Povereništva Kcrcr. Kayemeth Leisrael , Beogradu. Izašao je 13. broj redovitog biltena, koji agilno Povereništvo KKL u Beogradu o svome radu. Ford detajnoga iskaza doprinosa ima u biltenu i informativni vijesti o najvažnijim dogadjaijima u cijonističkom svijetu i » cijonističkom životu u Jugoslaviji Na uvodnom je mjestu kn. tak prigodni članak o Pesahu, a zatim apel Čijom Egzekutivi za šekel. BJELOVAR. " (Od našeg redovitog dopisnik a). Bogoslovna općina i Keren Kajemet. Zaključci bogoštom općine. lzbori za gradsko zastupstvo. Na sjednici vijeća bogoštovne općine od 24. marta o l zaključeno je da se Keren Kajemetu votira iznos od Du 1000.—, kao prinos u oVoj budžetskoj godini. I ako su mnogi manje općine u državi Keren Kajemetu privele mnogo veći iznose, naša općina jedva je u stanju da dade i ovaj naumnimalniji doprinos. Uzrok je tome nehaj velikog dijela opd nara za svoju općinu, porez se teško übire, a najnužniju op. ćinske potrebe jedva se pokrivaju. Poradi loga je i dopn nos Keren Kajemetu tako malen, ali sam korak bogoslovnoj vijeća valja pohvaliti. Kad se kod nas pred tri godinu v« dala velika akcija za halučku farmu, votirala je općina za isti iznos od Din. 2500.—, no do danas avaj iako nuždan nov« nije priveden svrsi. Hvalevrijedna je ovakova zamisao, da bogoštovna općim votira našim narodnim ustanovama svoje doprinose, ali 1« trebalo da se novac što skorije privede namijenjenim svrhama, kako ovi zaključci ne bi ostali samo ovjekovječeni u zapisnik« općinskog vijeća „ * i Na istoj sjednici zaključeno je da se pribavi ,od mjesnog povjereništva nekoliko stotina markica Keren Kajemei koje će općina u svojoj prepisci i sličnim zgodama upotnbljavatL Odsele bit će svaka namira, spis ili dopis biljegoni takovom markicom, pa je ovo, kako mi se čini, prvi korak jedne općine u tom smjeru. Za ovim primjerom trebale bi s< povesti sve općine u našoj državi, da time manifestiraju potrebu saradnje za Keren Kajemet. ♦ Ova sjednica bogoštovnog vijeća imala je za razvitak Ke ren Kajemeta osobiti značaj. U vijećnici nalazi se od dugq vremena i škrabica Keren Kajemeta, no na istu se rijcui tko i* obazire. Ovoga puta odlično je prednjačio predsjeda! općine dr. Hinko Gottlieb, stavivši u nju svoj dopnnoi Svi vijećnici do zadnjega poveli su se za njegovim primjerci i stavljali svoje doprinose. Iznosim ovaj i ako neznatan dogo djaj, jer može poslužiti kaio vrlo dobar primjer u sličnim zg« dama, da škrabica postane najpopularnijim sredstvom * sabiranje sitnih, ali time u svira slojevima raširenog priw šanja darova. Kod svih sastanaka, vijećanja, skupština, sjednica sličnog trebala bd škrabica da bude postavljena na vidno mi» sto i da se nadje uvijek jedan čovjek, koji će da prednja 3 Time će se zanemarena škrabica u našim kućama gleda* možda i drugim očima, jer će svaki pojedini, koji više po« vidi, da imade ljudi, koji se ovog neznačajnog predmeta s naših zidova ipak sjećaju, osjetiti ponukanim da sam dal svoj doprinos. ♦ Posljednjih dana zavladala ije živahnost u židovskim krugovima Bjelovara. Predstojeći izbori za gradsko zastupst* zainteresovali su uvelike cijelo židovsko gradjanstvo, '• ovog puta ak,o ne bi došlo do židovske listine posve je 51 gumo da u gradsko zastupstvo ne bi mogao ući ni jedi l Židov. Do sada postavljale su gotovo sve partije na svoi l listine i na sigurna mjesta i Židove, misleći da će tako svak pojedina dobiti za sebe židovske birače. Bilo je tako sve d posljednjih izbora, kad je na poticaj nekolicine cljonista P rC> izašla zamisao da se izadje s p>osebnom samostalnom iido ? skom listinom, e da se tako pokaže a i dokaže, da većJ Židova nisu trabanti nijedne političke listine. I unatoč svim oko’nostima jer je bilo Židova kao ka? didata na gotovo svim mjestima ipak je samostalna židovs* 1 listina iznijela lijepu pobjedu, a jedan židovski delegat bio 1 izabran daleko iznad količnika. Na ostalim listinama bik izabrano još 4 Židova, no koji nisu bili izabrani po židovski biračima. Videći pojedine partije uspjeh židovske listine prošlih izbora, ndjesu .ovog puta htjele da postavljaju Žido f ‘ na sigurna mjesta, već je na nekim tu i tamo stavljen po ktek da markira. Kako je đr. Gottlieb na sastanku od 22. marta ob& jelno izjavio da mu nije moguće prihvatiti kandidat uf® to je pitanje nosioca listine došlo u krizu. Napokon je i ovo pitanje povoljno likvidirano, te je ” stavljena jedna posve vanstranaćka listina, jedinstvena žkk' ska listina sa nosiocem g. Žigom Pol lak om. Židovska listina imade izgleda, da u dobrom slučaju bije i dva delegata. Kad bi svi Židovi glasovali za svoju tstinu, bilo bi to posvema sigi- ao. No kako imade i drug^ 1

4

»ŽIDOV«

BROJ 15