Židov

ŽIDOV

Bjalik kod Coolidgea

Herbert Samuel i prestanak štrajka u Engleskoj. Kallfatski kongres u Kairu. Dividenda Židovske Radničke Banke u Palestini

HAJIM NAHMAN BJALIK KOD PREDSJEDNIKA COOLIDGEA Predsjednik Udruženih Država izriče svote želje za uspjeh izgradnje Palestine New-York 15. maja (JTA). Pjesnik Hajini Nahman Bjalik, koji sada boravi u Ameriof kao predstavnik palestinske židovske zajednice, bio je jučer u audijencrji kod predsjednika Udruženih Država Coolidgea. Ovu je audijenciju aranžirao engleski poslanik u \Vashingtonu. Bjalik je izrekao kratki pozdravni govor hebrejskim jezikom. Govor je predsjedniku preveden na engleski. Predsjednik Coolidge rekao !c u svpjemu odgovoru, da se u velike nada, da će izgradnja Palestine, koja je uspješno započela, jednako uspješno nastaviti svoj razvitak. SIR HERBERT SAMUEL I PRESTANAK GENERALNOGA ŠTRAJKA U ENGLESKOJ Svi veliki engleski i kontinentalni listovi bilježe s mnogo priznanja uspjeh posredovanja sir Herberta Samuela iz medin vlade i vodja radničkih sindikata, a za završetak štrajka. Značajno je, da je engleska javnost već unaprijed s mnogo povjerenja gledala na akciju Samuela, poduzetu u presudnom času za sve, englesko nacionalno gospodarstvo. (Sir Herbert Samuel je predsjednik komisije za, pitanja (industrije ugljena u Velikoj Britaniji, institucije, koja u engleskom gospodarskom žvotu imade veoma važnu ulogu). U svim se gotovo listovima isticalo, da je ovdje uzeo stvar u ruke muž, koji uživa povjerenje obadviju strana. Komunike engleske sindikalne unije o prestanku generalnoga štrajka smatra se osobnim uspjehom sir Herberta Samuela. Službeni štrajkovni bilten »Britsh \Vorkera« (Britanski Radnik«, koji izdaje radnički sindikalni kongres, popratio je objavu o prestanku štrajka ovom napomenom: >Pregovori, koji su se vodili za dokončanje generalnoga štrajka, bili su veoma olakšani posredovanjem predsjednika ugljeničke komisije sir Herberta Samuela. SBr Herbert Samuel prekinuo je svoj dopust, koji 1 je provodio u Italiji, pa se vratio u London, da pomogne uklanjati điterence. U njegovim pregovorima s predstavnicima genralnoga vijeća radničkih aVidikata nadjena je doskora podesna baza.« »Berliner Tageblatt« piše; »Muž, kojemu Engleska duguje zahvalnost, što ie opozvana parola generalnoga štrajka; je siri Herbert Samuel. Slično piše i organ njemačkih socijalnih demokrata »V o r w a r t s«. ♦ U vezi s pitanjem, reorganizacije ugljenokopne industrije govori se i o reorganizaciji komisije za pitanje industr'Se. Sad su se pronijele vijesti', da će predsjednikom l te konrsiie nakon sir Herberta Samuela postati bivši potkralj u Indiji lord Rea d i n g. PANISLAMSKI KONGRES U KAIRU ZA PITANJE KALIFATA Delegacija iz Palestine Jerusolim 16. maja (JTA). Za 13. majai bio je u Kaiiro sazvan panislamski kongres, koji ima riješiti prtanje popunjenja kalifata. Poznato je, da je kalifatsko mjesto prazno, otkako je Kemal-paša izagnao bivšeg sultana, koji je ujedno bio i kalif (vjerski poglavica muslimana), a koji ie nedavno, kako se javlja, preminuo. Kad lile ovako bio ispražnjen katftfat Husein, bivši kralj od Hedžasa, proglasio se, dok je bio ria vrhuncu svoje moći, kalifom, aB gai veliki' d'O islamskoga svikla nije priznao. Kongres u Kairu sazvala je čuvena arapska Al-Azar un 1 Ve rza u Kairu. Vrhovno vijeće palestinskih muslimana odaslalo !e u Kairo delegaciju od četiri člana. Pozivi za učešće na kongresu odaslanu su muslimanima u Palestirt 1 , Siriji, Arapskoj, Indiji, Afganistanu, Tunkestanu, Beludžusrtanu, Perziji, Turskoj, Tripolisu, Tunfsu, Alžiru, Maroku, na otocima malajskog arhipelaga itd. Muslimani iz mnogih od tih zemalja otklonili su “češće na tom kongresu. Arapi iz Sirije naročito su tražili od-B°du kongresa, jer »je Egipat pod britanskom vlasti, a ( krali Fuad, koga predlažu za kaKfa, kao kralj zemlje, koja je pod bidjinskom vlasti, ne hi mogao da vodi opću muslimansku po• *jku.« Medjutim se je kongres ipak sastao i započeo svoja vijećanja. Prema dosadašnjim vijestima nije pouzdano, da će kongres urodfti odlučnim uspjehom. * Agencra Reuter javlja fe Kaira, da je na kongresu došlo dn sukoba izmediu delegata Paiestfne Huselnia d Egfpćanina Mimiainla. Do sukoba jeidoš’o, jer se Mimiani protiV| ° tkanju brzojavke, koja govori o hombardovanju Damaska f 3 strane Francuza. Mimiani se protivio tome ističući, da se ~*PKres ima baviti vjerskbn, a ne političkim pitanjima. Rfje***>)« pitanja) predano je naročitom odboru. Naredna sjednica cijon. akcionoga komiteja. Predsjedništvo Akcionoga Komiteja javlja, da će se nar«d*a sjednica, za kpm se mislilo da će se moći održati ljetos u Palestini, zbog prigovora Amerikanaca i zbog aekih drut’l’ važnih razloga održati polovicom jula u Londonu.

ŽIDOVSKA RADNIČKA BANKA U EREC JISRAELLI ISPLAĆUJE 50% DIVIDENDE Jerusolim 14. maja (C). Židovska Radnička Banka u Tel Avivu postigla je u Kodtai 1925. čisti dobitak od 5300 hiniti. Direktorij banke je zaključio isplaćivali dividende od 50% na akdje, koje su potpuno uplaćene do 1. januara, 1925. Dionička gluvuiica banke iznosi sada 100.000 funti. Od toga je Cijonistička Organizadia preko Židovske Kolonijalne Banke u posjedu dionica za, 40.000 funti. PRIMICI KEREN HAJESODA U APRILU. Glavni Ured Kercn Hajesoda u Londonu saopčuje da je u mjesecu aprilu ušlo svoga 43.088 funti, dakle 12.208 funti manje nego u martu iste godine. Glavni Ured Keren Hajesoda popraćuje taj izvještaj napomenama, da je ovaj nazadak u doprinosima presudan, jer sav rad u Palestini ovisi od prihoda Keren Hajesoda. Taj nazadak loše utječe i na financiranje emigracije u Palestinu. Izgradnja Palestine ne smije da bude izvrgnuta ovakovim nazacima, pa je potrebno angažovanje svih snaga i energija, da se namakne što više novaca za izgradnju Palestine. U mjesecu aprilu pridonijele su Udružene Države 29.770 funti, Kanada 2055 funti, Engleska 1490, Rumunjska 1365, Njemačka 1254. U aprilu godine 1925. iznosili su primici Keren Hajesoda 40.861. VELIKI USPJEH KAMPANJE KEREN HAJESODA U JUŽNOJ AFRICI. Na banketu priredjenom u čast Sokolovu i dr. M. Hindesu sabrano je u roku od 30 minuta 10,500 funti. Ovu je svotu dalo 50 doprinosnika. Četvorica od njih dali su svaki po 1000 funti. UPLAĆENO DVA 1 POL MILIJUNA DOLARA U DRAJVU UDRUŽENIH PALESTINSKIH FONDOVA. Ne \v York, 11. maja (JTA), Na sjednici direktorija kampanje Udruženih Palestinskih Fondova saopćeno je službeno da je unišlo 2 i po miijuna dolara u gotovom. Prema obavezama ima da u mjesecu maju udje još jedan milijun dolara u gotovom. ANTISEMITSKI KONGRES U DANSKOJ Kopenhagen 18. maja (JTA). Danski listovi javljaju, da je komite, izabran na posljednjem antiisemiitskom kongresu u Budimpešti, a ikojii imade sjedište u Beču, započeo s pripremama za jedan sveopći antisemitski kongres, koji bi, se imao održati ove godine u Danskoj i to ,u mjestu Springforbi kraj Kopenhagena. Za kongres već se prijavilo mnogo delegata iz 28 država. Na tom kongresu tatari bi se stvoriti jedinstvenu svjetski krščansko-arijski fronti SITUACIJA U POLJSKOJ Pogreb židovskih žrtava posljednjih nemira. Nije bilo protužidovskib izgreda Službeno se javlja, da za nemira nije nigdje došlo do izričitih protužidovskih izgreda. Poginulo je doduše više židovskih osoba. Sto vojnika a što civilnih lica, ali kao žrtve općih nemira, koji su pokosili i iz raniti veliki broj nežidovskog pučanstva. Dne 17. maja sahranjene su na židovskom groblju u Varšavi žrtve nemira. Tih je žrtava 31. 70 ŽIDOVA U PALESTINSKIM POGRANIČNIM ČETAMA Jerusolm 17. maja (JTA). 70 Židova primljeno je u vojne čete za čuvanje palestinskih granica. Poznato je. da je vlada ranije namjeravala da uopće ne primi Zidove u te čete, koje imadu svoje glavno sjedište u Transjordaniji. Protesti židovskoga pučanstva u Palestini protiv ovoga pokušaja nagnali su palestinsku vladu, da revidira svoju neformalnu odluku, pa je vlada bila, kako smo već izvijestili, objavila kotnunike, u kome kaže, da će se u vojne jedinice za čuvanje .palestinske granice uzimati palestinski I transjordanskf gradjani bez obzira na narodnost. Dosada je u te jedinice primljeno 70 Židova. O UGOVORU IZMEDJU BRITANSKE VLADE I TRANSJORDANSKOGA EMIRA ABDULAHA J e ruso I i m 18. maja (JTA). JerusoHmski Izvjestitelj Palestinske Telegrafske Agenc'je doznaje iz službenoga vrela, da su netačne vijesti o tom, da je lord Plumer pošao u Aman, da potpiše ugovor femedj.u transjordanskoga emira Abdulaha i britanske vlade. Put lorda Plumena u Aman je obična službena posjeta. Ukinuta carina na izvoz duhana iz Palestine. Službeni list palestinske vlade donosi naredbu, kojom se od dana objavljenja te naredbe ukidaju carine na izvoz duhana iz Palestine. Godišnje vijeće njemačkih djonista Dvadeset f prvo godišnje ntjjeće njemačkih djonista, koje je- zbog I jar akcjie bilo odgodijeno, održat će se 22., 23. i 24. augusta u Erfurtu.

Nakon godina

U ,ovc dane kad Keren Hajesod, jedan od glavnih instrumenata za ostvarenje cijonizma slavi svoj petgodišnji jubilej, navršilo se upravo trideset godina otkako je izašao HerzJov »Judcnstaat«, jedna od osnovica ciijonistićke ideje. U početku bijaše ideja. Kolikogod se činilo naročitim da se upravo danas, kad nas tlače brige o budućnosti našega rada, bavimo unatraške skrenutim razmišljanjem i naziramjima koja doduše sadržaju .obećanja i predskazivanrja, ali ne daju odgovora na pitanja, koja nas danas tište ipak moramo, da se i ako ukratko, spomenemo ovoga čudesnog pojava, koji je u neku ruku bio uzrokom svih kasnijih nastojanja i želja na našem tešk,om putu. U perspektivi izgleda kao da stojimo pred neprodornom stijenom, a u retrospektivi postali smo neizmjerno bogati. Gledajući u prošlost vidjamo čitava brda teškoća, pa se moram.) čad-.ti. koliko su veliki bili napori da ih se svlada. Ali i ovi dani, za kojih držimo da se nalazimo pred neprebrodivim teškoćama, u kojima živimo »od šake u ustima« i svakoga mjeseca sa zebnjom očekujemo podatke o primicima Keren Hajesoda, nanizat če se u budućnosti dostojno uz sve našo napore hranjene našim oduševljenjem; i u njilma dolazimo koji korak naprijed. Na ppčetku bijaše ideja. Zar je zaista prošlo samo trideset godina. Katkada se čini da ono malo stranica »Judenstaata« ko;i su tečaj židovske povijesti skrenuli prema prošlosti, ne bijahu tek knjiga, tek jedan u budućnost skrenuti pr.ojekt, koji je Herzl vidio nejasno pred sobom, nego smjela definicija koja je mogla da se rodi samo u svjetlom duhu u bogodanom času. Ova je činjenica probudila nastojanje, s .ostvarenjem kojega se mi još i danas rvemo. Židovsku državu »Judcnstaat« još nijesmo postigli. A i ne treba da se lažemo, da ćemo jc. suira ili prekosutra postići. »Još je dugačak put pred nama«. To nije puka formula, danas je put ciljem.. Definiciju smp Hertolovu izvadili iz svakidašnje upotrebe da nam ne zamrsi put i da nas ne skrene sa svakidašnjega djela. Jer onaj, koji vazda gleda samo na cilj, ne će ga nikada poslići. Može li danas tko dali konačnu formu Židovskoj Državi, odrediti joj tačne granice i reći, koju će formu imati u budućnosti? Imade doduše cijonista, koji io smatraju organičnom greškom naše vidne snage, pa sami sebe drže dalekovidnima, a da ne znadui ni ono, što se zbiva u njihovoj neposrednoj blizini. Time što uvlače ideju u svakidašnjicu, srmlćuju samo naše svakidašnje zadaće i put do postignuća našega cilja. Drže, da je židovska država kompleks prava, ali je ona uistinu k.ompleks činjenica. Židovska će se država u Palestini rasprostirati do-nle dokle i židovsko naselje, židovski rad i hebrejski jezik. Granice židovske države ne dadu se jednostavno .odrediti crnim i crvenim crtama na karti, nego samo našom energijom i našom gospodarskom i duhovnom stvaralačkom snagom. Danas je put ciljem. Keren Hajesod je jedna od najvažnijih stanica na putu do židovske države. I svaki komad zemlje, koji se kupuje i naseljuje, jest židovska država sama. Pet godina, što su prošle od ;Osnutka Keren Hajesoda nijesu doduše ispunile sve nade, koje smo ulagali u taij fond. Veliki Narodni Fond, koji bi imao da .omogućuje konstantnu veliku koloriizaci.u, nije još stvoren. Keren Hajesod se suzio i zaosta.o za svojim ciljem za, otprilike, četrdesetipet godina, umjesto dvadesetipet milijuna funti u pet godina, dao je židovski narod u ,to vrijeme samo dva i po milijuna, što ne samo nije maaser, nego ni »ma-aser min ha teveu«, Šir.oka konstruktivna ideja ovoga fonda, ograničila se na skučeno namicanje pokrića za budžet. Usprkos tome bilo bi nepravedno potejenjivati značenje rada Keren Hajesoda u cijonističkoj povijesti i njegovu važnost u izgradnji Palestine. Parola je uistinu bila dobra. Kao što Keren Kayemeth predstavlja statičku snagu cijonizma koja stiče zemljište zauvijek, tako je Keren Hajesodi dinamička snaga, koja na tom tlu stvara naselje. Što Keren Hajesodu dosada nije uspjelo da postigne sv.oj cilj, nije zaista njegova krivnja. Kriv jc židovski narod, koji u svom oduševljenju, nakon Balfourove deklaracije i nakon svake cijonističke parade nije znao za mjeru, ali koji podjednako nije umjeren ni u uskraćivanju, i neraspoloženju da daje, kad se radi o ostvarenju nacionalne ideje. Unatoč tome je sve, što je u Palestini stvoreno, svaka nova stanica u gradu i na selu, neposredno ili posredno djelo Kercn Hajes.od'a. Gdje Keren Hajesod nije mogao da pomogne sredstvima iz svojih malih financiajlnih rezerva, pomogao je barem svojim moralnim rezervama. Keren Hajesod je u granicama svojih mogućnosti izvršio potpunoma svoju dužnost; jedino mu nije uspjelo da prikupi snage koje traži naš rad. I tako stojimo danas nakon pet godina, pred gotovo istim problemima kao i prije osnutka Keren Hajesoda. Imademo još uvijek osjećaj da to ne .odgovara objektivnim mogućnostima, koje su nam dane, pa nas tišti bojazan da ćemo izgubiti ove mogućnost i da smo kraj ovako polaganoga tempa osudjeni na ukočenje. Svaki dan, na koji nije stvoreno novo cjjonistićko djelo, jest za cijonizam po jedna Izgubljena šansa, pa ako nam doskora ne uspije, da cijomstički rad postavimo na široku bazu i da omogućimo veći rad i veću imigraciju bit će sudbina cijonizma opet problematična. Nema razloga, da se ozblijna situacija uljepšava. Sa sadašnjim »normalnim« cijonistićkim budžetom ne ćemo izgraditi Palestinu. Ne snujemo da se suviše uadajemo ti u »vječnost židovskoga aarpda« ni u vječnost židovske zemlje.

Poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV* STOJI: GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. - PLATIVO I UTUŽIVO U ZAGREBU. BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE „ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 21. maja 1926. 8. sirana 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV L ‘ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVANALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI.*— RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 21.