Židov

Uz obnovu rada nikon pet godina trebao bi KeresC Hajesod da opet izda parolu o stvaranju velikoga nacionaJ*Wga kolonizacionoga fonda. Keren Hajespd morao bi opet da‘ SS>stane »temeljim fond«, da me bude samo izvorom ograničenoga, godišnjega budžeta. Teško je doduše prosuditi, hoće li se sume potrebne za veliku kolonizaciju mjoći namaknuti isključivo dobrovoljnim prinosima. Jewish Agency, trebala bi udariti novim putevima fimancijalne politike i potruditi se, da št,o je prije moguće ostvari i projekt o nacionalnom zaijmu. Uspije li >o;i t;o uvećat će se dakako odgovornost koja leži na Keren Hajescdu jer će biti terečen nutarnjom garancijom za zajam. Za naredne godine nema nađe da bi naše narodno gospodarstvo u Palestini inog!o samo snositi terete zajma. Preduvjet* za našu financijaniu politiku mora da bude dakle uvećanje nacionalnih fondova i postignuće maksimuma njihovih prihodaZbog tpga se energi;a cijomizma u naredno vrijeme mora da posveti ovome cilju. Pet godina Keren Hajesoda su zapravo kratak period; u tom će vremenu jedva da uzrasite jedno drvp. Pa i trideset godina od objelodanjenja »Judcnslaal-a« projurilo jc vrlo brzo. Nijcsmo postigli majo; nije sve, što smo učinili, svršiloi razočaranjem, a i najveće razočaranje može samo da bude opomenom a ne razlogom očaju. U povijesti teško se je ikada, stvorilo toliko mnogo u takp kratko vrijeme. Ali to ne tnba da bude pusta utjeha. Naš put je pred nama, ne smijemo da. gledamo unatrag, nego moramo da skratimo put, jer bez toga ne ćemo da stignemo na cilj. »Vjetar šušta lanjskim lišćem, a ja mpram da podvostrućim svoj korak«, tako reče Herzl. (»Hapoel Hacair«) J. Lof.b'an.

Iz štampe

U Zagrebu je opet počeo izlaziti jedan obskumi antisemitski listić s providnom svrhom. List nastavlja smjer uginuloga »Otpora« i ugasle »Vatre« i ne će se jamačno kratiti da primi dobro plaćenu anonsu i od Židova. List hoće da se »bori za čistoću« hrvatskog jezika, a članak p toj temi vrvi od stilističkih i gramaličnih pognješaka. U svojoj j.idnosti list djeluje smiješno, pa ne držimo potrebnim, da mu posvetimo, više prostora. ♦ Nekoji članovi grupe »nacionalnih muzičara« u Zagrebu rade i dalje po stalnom receptu antisemite s naopakim predrasudama. Jednome se učinilo važnim, da statistički pokaže (statistika je objavljena u jednom zagrebačkom listu), koliko je u Zagrebu izvedeno komponista »izradila«,, a koliko*' neizraelita. Sad ije iznio za razvitak nacionalne muzike, po njegovom mišljenju jamačno presudan i epohalan), materijal o tome, koliko je prvi dirigent zagrebačke opere g. Milan Sachs, dirigent »izraelita« iznio inostranih kompozitora »izraelita«, a koliko neizraelita, koliko domaćih »izraelita«, a koliko domaćih neizraelita. Gospodin je »nacionalni« statističar napustio rasni kriterij, pa uzeo konfesionalni. Svakom će mirne inteligentnijem čovjeku biti jasno, da $e riječ »izraelifta« upotrebljava za oznaku konfesijske vrste, ane kao oznaka nečije nacionalnosti ili čak rasne pripadnosti. Ali možda to gospođinu statističaru, koji hoda ulicama tako umišljeno, nije poznato. Eto mu prilike, da nauči. A ako tcr znadej, onda je smiješan u tome, što je već zašao dptle, da ga se može nazvati taksira,čem za dijeljenje muzike i muzičkoga rada pojedinaca prema njihovoj konfesijskoj pripadnosti. Kome je poznata seriozna muzička ličnost g. S a c h s a shvatit Če ovu statistiku kao viku malog dječarca, što na ulici jer se ne umije pristojno ponašati viče koješta za nekim gospodinom. ♦ Od nedjelje 15. maja p. g. obustavila su oba'njemačka dnevnika u Zagrebu »Zagreber Tagblatt« i »Morgen« sporazumno svoje izlaženje i nastavljaju da izlaze kao jedan jutarnji dnevni list na njemačkom jeziku pod imenom »Morgenblatt«. List »Morgenblat« izlazi u povećanom izdanju, a nastavit će tradiciju oba prestala lista, t. j. da s jedne strane informira njemačku i njemački čitajuću publiku Jugoslavije i Balkana objektivno o prilikama u zemlji i u inostranslvo, (da pored toga naročito voda brigu o privrednim prilikama), a s druge strane, da za veliku evropsku javnost koja čila njemački bude informativno vrelo o Jugoslaviji i čitavom Balkanu. ♦ Na početku ijar-akcije izdala je ugledna i najbolje uredjivana djonistička novina na njemačkom jeziku »J ii dis c h e Runđscha u«, Berlin, \arsk‘ broj namijenjen cijonistima, posvećen internim cijoikstićkiikn pitanjima. Broj od 7. o. mi. posvećen je čitav cijonist ćko: propagandi madju neci j oni s t i m a. Taj broj donosi članke Kn rt BJumenfeld: Zionijst. Orientierung; Hugo Bergmann; Licbt nach dem Osten; dr. R. VVeltsch: Z’on. PoJIBk; Sch. Gore lik; Das nationale Gedachtniss; Moses Waldmann; Unser ist die Aufgabe i dr Taj broj Ima i poseban prilog za agitaciju medjn ortodoksima, koj je redigirao zemaljski savez cijonist. crtodcks. frakcije Misrah a u njemu pišu; nadrabn dr. Brody ('Praha) i rabin Amtiel (Antvvcrpen). Budući da se za koji tjedan održavaju izbori za berlinsku bogoslovnu općinu, to je Hans Gosfar napisao interesantan članak o cionist, programu u vodjenju bogoštovne općine. Taj je broj »J. R.« razaslan velikom broju ne cijonist a u svim krajevima Niemačke, a imade zadaću, da privede što veći broj necijonista u cljonističku organizaciju, koju svrhu imade i veliki broj propagandnih skupština po čitavoj Njemačkoj. »J. R.« donosi u tom broju i popis ijarskih skupština, imena irresta i govornika. Prema tom popisu izlazi, da su se već održale, odnosno da će se držati skupšt ine u 119 mjesta Njemačke.

Govor dr. Weizmanna u Jerusolimu

' 7' Dne 21. aprila održao je predsjednik Svjetske Cijonisličke Organizacije ovaj značajan govor na velikom mitingu Keren Hajesoda na Skopusovom Brdu blizu Hebrejskoga Univerziteta Velika je odgovornost ovaj puta na meni, dvostruka i trostruka; upravo s .ovoga m,esta govoriti o stanju našega pokreta. Svi se vi sjećate sjajnih prizora prošle godine, kad je naš odlični, sijedi prijatelj bio medju nama (Balfour). Jedna je godina prošla, i naš se položaj po svoj prilici u mnogočemu promijenio. U teškim sam vremenima došao u Zemlju, u vrijeme, kad u galutu vlada velika kriza. Kriza je jaku struju, što se slijevala u Zemlju, gotovo sasvim zabrvnila, a budući da je naša mlada nacionalna domaja ovisna o zemljama galuta, mi smo ovdje poput nekog barometra, koji se diže i pada prema pokretima u galutu. Treba diferencirati razloge krizi, koji su uvjetovani samom Zemljom od razloga, kojima je iskon u galutu. Mi smo vični đa mnogo takovih momenata naprćujemo na ledja Palestini i ako nijesu s njome nikako vezani. Mi, što smo na straži pa se trudimo, da stanje razmotrimo posvema jasno, ne smijemo da se zanesemo pretjeranim .optimizmom, ali još manje smijemo đa gubimo srčanosti i odvažnosti, kad jednom uzmoramo' đa preživimo koju tešku epohu. Palestina se ne će izgraditi u jednom danu. Erec će se Jisrael stvoriti samo mukom i pregaranjem, pa ako hoćemo da ostanemo vjerni udesu, kakav je naš, ne smijemo da se tužimo. Moramo da se složimo s .onim, što je dobro i da znamo, koje zlo nužno treba podnijeti. Tuže se ovdje i u inostranšlvu na naš politički položaj pa budući da ja i moji kolege snosimo odgovornost, neka mi bude dopušteno, da kažem nekoliko riječi o tome. Sjećam se da je Lloyd G e o r g e (on je, mimogred rečeno, obećao đa će doći u Palestinu; ove godine nije mogao na put, ali će do godine zasigurno dpći) kad smo jednom razgovarali s njime 0 rezultatima politike Balfourove deklaracije, rekao: »Čitav se svijet ukočuje. Reakcija je velika. Mnoge nade, koje smo snili, nijesu se ispunile, ali će se nakraju ostvariti. Nijesu uzalud u ratu milijuni izginuli za taj san. Uz .ostale snove ositvarit će se i Vaš san«. Mnogi od nas misle, da na našem putu moramo naglo jurišati. Drugi, medju koje se i ja brojim, drže, te je bolje polagano napredovati. Političko je stanje puno teškoća. Jedina je osnovica naše politike: Povjerenje mandatarnoj vladi i naopako, povjerenje mandatarnc vlade u našu stvaralačku snag u. Konstantno mislimo isključivo na težnju i potisak, što uzibibavaju naš život pa u našoj naivnosti tražimo, da i Englezi, ovi staloženi ljudi, koji umiju čekati (možda je upravo to tajna njihova uspjeha) jednako osjete tu težnju kao i mi. Prema tim lje našim željama Engleska trebala u ovo 8 godina naučiti razumijevati našu nervoznost, našu težnju, našu žurbu 1 naš mar. Doći će dan, kad ćemo jedni druge đa razumijemo. Ne govorim o malim činovnicima, koji možda ne razumiju stvar u svoj njenoj dubini. Oni ne reprezentttjn pravu Englesku. Govorim o Engleskoj parlamenta, o Engleskoj Balfaura i njemu sličnih. Oni su faktori, 'što utječu na historiju. Ali da nas uzmognu shvatiti, ne smijete rh uvjeravati protestnim skupštinama, nego činima, što energičnijim radom i djelovanjem. Znam. koji je bio stav sadašnjega Vrhovnoga Komesara u Siriji prema cijoniznra, kad je još boravio u Francuskoj, i kako sada sudi, kad je na svoje oči vidio naš stvaralački rad u Zemlji. Ne znam zaista što Je za nas važnije: ovakova činjenica, t. j. povoljan obrat tt nafciranfu pvakove ugledne ličnosti, ili pitanje, da li će četiri židovska stražara biti primljena u vojne jedinice. Pomislimo li na to, koji je utjecaj zadobila naša narodna domaja na engleska vladu u Londonu i na Savez Naroda, moći ćemo konstatovati, da smo uznapredovali. čitati. Sto se danas piše u Evropi o Pa-

lestiai,- pa će se zamiitšiti, koliko se oaieniti. stav premj našoj stvari popravio. U inpstrar.stvu se drži, da je moguće pretvoriti Palestinu u kultiviranu zemlju, koja će svijetu biti uzorom. Ne govorim, da koga tješim. Tek konstatujem, da se mora diferencirati izmcdju nevažnih, efemernih stvari i izmedju onih, kojih je vrijednost i značaj velik i neprolazan. Mi ćemo naše žalbe iznijeti pred Savez Naroda i to sa znanjem palestinske vlade. Imamo da se žalimo u pitanju budžeta za školstvo, u pitanu zemljišta, zdravstva i ui drugim pitanjima,. O sviin pitanjinu raspravljat ćemo javno- i vladoim. ali nemojte nikad zaboraviti jednostavnu istinu; ne laćajte se posljednjih sredstava s kojima raspolažemo;. Jer akc» ovakovri krajnji napori ne uspiju, sav nam tje trudi utrošeni zaludu. Još nije čas, da se laćam,o takovih sredstava, a možda i. ne će nikada doći. Uzmimo na primjer da danas istupimo, s našim opravdanim zahtjevima pred engleski parlamenat, pa pretpostavimo, da naše zahtjeve iznose naši najbolji i nacjvještiji reprezentan!; Doći ćemo pred parlamenat, reći ćemo sve Ito nanj je na srcu, i veoma ćemo žestoko protestirati- Parlamenat će pitat; vladp, a odgovor ća biti Jasant Možda ste vit u pravu, ali i mi imamo da se žalimo. Ne znam, tko će u takovoj siluacin pobjediti. Govorahu mi, da se u Jerusoliraa planira velika skupština. koja bi svoje žalbe imala dostavili Savezu. Nareda Ali .jeste li toliko sigurni, da ćemo pobjediti, jeste li toliko sigurni, da će nas se razumjeti? Ako me zapitate, kad će doći vrijeme, u kojem o« se poipraviti naše stanje, teško bi mi bilo na to pitanje odgovoriti.. Tek diržim, da će svaki k,orak napredovanja u realaom ru? d u učvrstiti naša političku situaicjus. Engleska vlada možda ima krivice, što n« izvodimo naše velike planove, jer nas ite pomaže, ali poglavito smo mi krivi. Imade još. mnogo zemljišta, što čeki kupca. Imade radnih mogućnosti na ju-gus u Emeku i u Judeji. Prošle smo godin« očekivali, da ae i imgracijoni val četvrte alije donijeti u Zemlju velike sume za kupnju zemljišta. Naša se nada nije ispunila i tp zhog faktora kojinu je razlog u inozemstvu, Na nama je da oso što ja već stvorene koasolidujemo i učvrstimo. Sa ovoga mjesta i na svoju vlastitu odgovornost velim, da Palestina ove godine ne moh primiti tpliku struju useljenika kao lane. Nijesmo dolgli p> itrcbna sredstva. Bila, bi vaša zadaća,, da se molbom obratite milijunima Židova u Americi koji mogu dl izgrade zemlju i da zatražite od njih da dodju i- da nn shvate. Radujem se, šlp je Koren Hajosod sazvao ovu skupš'.iu i htio bih da se? odavle protestu}« ne protiv vlade, nej: protiv onih, koji bi mogli ali se a« javljaju da izgrade ZesIju. Kako smijemo da od! engleske vlade tražimo duboko razumijevanje, kad nas vla-stita naša braća ne razumiju! Nisoj* nema, tko nam uskraćuje zemlju. Mi aemo je steći našo* snagom i našim imutkom, ali je- nužno Ja se narod odgo za svoju zadaću. Htio bih da mogu hebrejski govori! tako kao druge jezike. Nažalost je moje bogatstvo znar‘ hebrejskih riječi maleno. Znadete U drugi, koji put, vjerujeK li. da se na našem putu može napredovati u skokovima, br de. eto vara štap i torba. A ja ću vam zaista zaželila uspjeh. Ali ja znam, da se ne ćele latiti štapa. Možda ima r f kih, koji' mi bacaju klipove pred noge. Ali nem-' ;i zaboravili da svi idemo jednim putem, i svaki, koji po&‘ ruku, da rad još više otešća, navaljuje grijeh na svoju <W* Bit će još dana radosti i bola, ali onaj koji hoće da P ra 'M ocijeni ono, što Je već učinjeno, mora priznati, da se pf** osam godina nijesmo usudili sanjati, što je danas već naše-. Ne silile i nemojte da se tužite na teškoću puta! Hvala i moj pozdrav čitavoj skupštini. Radite vjerna s Keren Hajesod. To je tajna čitave naše politike!

POBJEDA HAKOAHA U ST. LOUISU.

Hakoah reprezentacija St. Louisa 4:2 (4:1). U nedjelju dne 15. maja odigrala je Hakoah u St. Louisu utakmicu protiv tamošnje reprezentacije. Publike, koja je živo aklamirala židovske igrače, bilo je oko 10.000. Prisutne su bile mnoge službene ličnosti grada St. Louisa. U prvom poluvremenu polučile Hausler, Neufeld, Schonfeld i Grunvvald svaki po jedan goai. Potkraj prvoga poluvremena zabio je Barry prvi goal za reprezentaciju St. Louisa. Nakon odmora borila se domaća momčad s mnogo elana i žilavosti pa joj je unatoč vanrednoj igri obrane Hakoaha uspjelo postići i drugi goal.

JOINT POVISUJE DEFINITIVNO KVOTU SVOJE SABIRNE AKCIJE NA 25. MILIJUNA DOLARA

New-York 16. maja (JTA). Komite udružene kampanje Jointa, kbja imade u tri godine namaknu« 15 m'lijuna dolara za pripomoć Zidovima poglavito na istoku Evrope, objavio je službeno, da je ta kvota povišena na 25 milijuna. Akcija Jointa lijepo naprdeuife. U klomunikeju se kaže, da je u samom NewVorku sabrano 5 milijuna dolara.

KAI FUNG FOO ŽIDOVSKO NASELJE U KINI

Ne w York 12. maja OTA). U Ne\v-jorškoj pučkoj b' oteci izloženi su po prvi puta dokumenti o jednoj drevnoj '■ dovskoj koloniji u Kini, Kai Fung Foo, koja je propala P ri odulje vrijeme. Kolekcija sadržaje molitvenike tora svi* rukopise i nadgrobne ploče Iz Kai Fung Foo. Ovo Židovi naselje u Kini nastalo je prema podacima nekih historik otprilike 950 godina prije Krista. O počecima toga naselja > zna se ništa tačno, ali se iz činjenice, da u rukopisima t£5z Kai Fung Foo imade elemenata staro perzijskoga zaključuje, da su ovi Židovi došli u Kinu preko Perzije i F' kestana. Stari Kinesk : rukopisi iz pretkršćanskoga doba milju ovo židovsko naselje. Dokumente o ovoj koloniji donijelo je Sz Kine društvo za širenje kršćanstva medju Zidovima. Godine našli su misionari ovoga društva u sinagozi u Kai Funf P 12 svitaka tore I 63 rukopisa, koji su sada vlasništvo He v; Union College kupio je 9 drveni ormar u kojem su se zfli svitkovi tore. Od čitavoga naselja ostadoše u Ka: F 1 Foo Samo nekoliko nadgrobnih kamena.

2

»z.

BHOJf 21

S AliOm ~E HM J9L” češjaonlca *s* dame Zagreb. Ilica 12.

O židovskoj kulturi i civilizaciji govorit ćc u srijedu, dne 26. maja u v.9 sati uveče gospodir ALBERT W £ 1 i i (Predavanje će biti u vijećnici bogoštovne općine, Palmotićeva 16):