Židov

Gradnja Inke u Jafi

Palestinska vlada dat će 115.000 funti (oko 40 i po milijuna dinara) zd izgradnju Inke u JafL J eru sol im, 16. augusta (JTA). Obavještajni biro Palestinske Telegrafske Agencije saznaje, da je palestinska vlada odlučila, da investira 115.000 funti u izgradnju i proširenje luke u Jafi. Radovi bi trebali da započnu za kratko vrijente. Gradske uprave u Jafi i Tel Avivu uložit če takodjer veće iznose u izgradnju luke. Poznato je da su gradske uprave u Tel Avivu i Jafi odaslale god, 1924, u London delegaciju, sastavljenu od Arapa i Židova, neka bi kod vlade intervenirali, da se u Jafi izgradi moderna luka. Bivši direktor odjeljenja za trgovinu i industriju kod palestinske vlade, Colonel Solomon naglašavao je u toj stvari, da je okolina Jate sada najnapučeniji i najzdraviji kraj Palestine i da je Jafa podjednako luka za Jerusolim. (Ova vijest JTA nije službeno prorvferena. Po našem je mišljenu veoma vjerojatno da će doći do izgradnje toliko potrebne, moderne luke u Jafi. Ali ovom ise izgradnjom ne rješava pitanje jedne velike palestinske luke, koja bi ujedno bila centar prometa sa velikim arapskim zaledjem. Veliki troškdvi oko izgradnje ovakove luke ne dopuštaju da se u doskorašnje vrijeme pristupi dijelu. Z’boig toga je /najvjerojatnije da je palestinska vlada odlučila da u Jafi, koja ima dobro zaledje izgradi luku, koja bi svladavala sadašnji promet, što sada zapinje, jer je palestinska obala nepristupačna brodovima).

OSTVARUJU SE PLANOVI HAJFA BAY DEVELOPMENT COMPANY

London, 17. augusta (JTA). Direktorima gornjega poduzeća uspjelo je, da u zajednici s uglednim licima londonskoga trgovačkoga svijeta, mediju kojima imade i prominentnih nežidova, stvore sindikat, koji će podupirati i financirati planove oko izgradnje Hajfe. Pri tome treba da se napose zaštite Interesi radnika. Kako je poznato,, gornje je poduzeće kupilo tlo iamedjju Hajfe i Ako, pa imade zamašne planove za razvitak sjeverne Palestine, naročito u vezi sa stvaranjem velike luke u Hiajfi. Već su sklopljeni ugovori s radhičkom kooperativom Solel Bone, po kojima će preko 400 radnika naći zaposlenja kroz najmanje 6 mjeseci. Pripravi! će se zemljoradničke kolonije po Soskinovom sistemu intenzivne obrade, a osim toga inata da se izgradi radničko predgradje kraij Hajfe. U svemu ugovoreni rad predstavlja vrijednost od 30,000 funti.

KONFERENCIJE O ŽIDOVSKOM NARODNOM ZAJMU

Jerusolim, 16, augusta (JTA). »Palestine Bulletin« doznaje u vezi s planom o židovskm narodnom zajmu za izgradnju Palestine, da su u posljednje vrijeme u toj stvari održane konfenrencije između financijalnih stručnjaka, prominentnih bankira i članova komisije, koju je izabrao 14. cijonistički kongres, a kojoj je na čelu dr. Artur Rupp i n. Jednako su se vodili neslužbeni razgovori s mjerodavnim ličnostima u Savezu Naroda, da se ustanovi, hoće li Savez Naroda moralno poduprijeti akciju za zajam. Predstavnici Cionističke Organizacije stekli sui dojam, da će Savez Naroda poduprijeti akciju, bude li stav britanskoga zastupnika u Ligi povoljan planu. Sačinjen je delajirani popis židovske svojine u Palestini, pa je raspravljeno pitanje ukoliko bi ta svojina mogla da bude osnovom za zaijam. Zajam bi imao iznositi 12 milijuna egipatskih funti. (Oko 3 milijarde i trista milijuna dinara). Doskora će jedna grupa bankira posjetiti Palestinu da u vezi s planom o zajmu prouči ekonomske prilike i mogućnosti u Zemlji.

ŽIDOVSKA MUZIKA

Zemirot šel Erev Sabat. Pjesme za Erev Sabat u sinagozi i za židovski dom od S. R o s e n b a u m a, natkantora u Fiu'mi. Ove kompozicije predstavljaju obogaćenje sinagogalnih pjesama za Erev Sabat. Odlikuju se time što «u stari židovski motivi obradjeni u modernoj muzikalnoj formi. Odavaju duboko muzikalno shvatanje, a iz svake pjesme odzvanja snažni muzički osjećaj. Veoma su vrijedne pjesme za dom i cijonističke pjesme, koje su dodane toj zbirci. Djelo se naručuje kod autora uz cijenu od 1 dolara.

Novo izdanje najstarijega grčkoga prijevoda biblije. Virtemberški biblijski zavod u Stuttgartu započeo je da izdaje najstariji grčki prijevod biblije, tako zvanu septuaglntu.

Zagrebački »Hrva t«, glasilo hrvatske federaHstičke stranke, donio je u svom broju od subote, 14. augusta članak o, Tel Avivu, preštampan iz »Prager Presse«. Članak je pisan s ponešto simpatija za cijonističku stvar, i govori s razumijevanjem o kulturnom problemu. VePk je dio članaka posvećen interesantnoj pojavi medju palestinskim židovskim radništvom, da neki darovita;]} radnici gaje s uspjehom kazališnu umjetnost i pored svakidašnjega napornoga rada. »Hrvat« je počesto znao da donosii članke protiv cijonizma, a naročito je u svojoj nekadanjoj rubridi u tora listu »Na vršku pera« g. Slavko. Cihlar nastojao da bude duhovit, praveći viceve o Palestini i židovskim bankirima. »Hrvatu« je kao i mno.g'm drugntan listovima u nas najmjerodavnije što se piše vani. Od svoje inicijative ne bi lako mogao da Vidi ima li što u Palestini i u tom ciijonizmu. Ali kad p še »Prager Presse« lak je posao i čista savjest.

Povodom desetgođišnjice smrti židovskoga humoriste Šolem Aiehetna odlučio je komesarijat za prosvjetu, kao odio vlade sovjeta u Bijeloj Rusiji, da ustanovi mjesečni štipendij od 100 rubalja za talentovane jidiš književnike u Rusiji. Štipendij nosi ime »Štipendij Šolem Alehema«. Za godinu 1926. 1927. dobio je tu potporu mladi židovski pjesnik Izi Harik u Minsku,

PITANJA PALESTINSKE ŽELJEZNICE PRED DONJOM KUĆOM

Londo a, 16. augusta {JTA). U sjednici Donje Koće od 3. augusta stavio (je Mr. S. Bro m l e y, genesalni sekretar saveza vlakovodja i ložača pitanje na ministra kolonija, da li mu je poznato, da direkcija državnih željeznica u Palestini ne daje namještenicima i radnicima dopuste koji im pripadaju. Osim toga pita, koliki je neto-dobitak palestinske željeznice. Državni podsekretar za kolonije Mr. Ormsby Gore odgovara, da će se informirati o uskrati dopusta. Dobitak državnih željeznica iznosio je u poslovnoj godini 1925.—26. 104.000 funti, t. |j. nešto manje nego 5 posto kapitalne vrijednosti. Na jedan drugi upit, kome pripada palestinska željeznica, odgovara Mr. Onmsby Gore, da je ona postala vlasništvom palestinske vlade.

SAVJET ZA OBRANU ŽIDOVSKIH PRAVA

Lond:on, 17. augusta (JTA). U Londonu se vode pregovori izmedju zastupnika Komiteja židovskih delegacija u Parizu i reprezcntanata američko-židovskoga kongresa. Svrha je tih pregovora saradnja evropskih i američkih Židova na području socijalne skrbi i obrane židovskih prava. Značajni su govori g. Leona Motzkina predsjednika Komiteja židovskih delegacija i dr. Stephen S. W ise-a, predsjednika američkožidovskoga kongresa. Prvi je naglasio, kako se još uvijek moraju da brane židovska prava, što pokazuje i sluča* Schwartzbartha, gdje će biti prilike, da se pokaže čitava tragedija ukrajinskoga židovstva. Na kongresu evropskih narodnih manjina, koji će biti održan 25. augusta u Ženevi, bit će oko 20 židovskih zastupnika, koji će neposredno prije kongresa održati poseban sastanak. Dr. Stephen Wise ukazuje na potrebu, da se Komitej židovskih delegacija izgradi u Židovski Savjet čitavoga svijeta, u kojem će biti zastupani svi dijelovi židovskoga naroda. Takav bi savjet podupiralo američko židovstvo s punim povjerenjem, a to je važno, jer je sticajem prilika odlučno mišljenje i držanje američkih Židova. Osnivanjem toga Savjeta mogla bi da se brane židovska prava uz pretpostavu, da prestanu nutarnje razmirice. Još nikad nije židovstvo toliko trebalo mira, koliko danas.

Poljske legije protiv antisemitizma

Va rša v a, 18. augusta, (JTA), U nedjelju, 8. augusta otvoren je u gradu Kielce u prisustvu maršala Pilsudskoga kongres poljskih legionara, na kome je učestvovalo kojih 5000 delegata iz svih dijelova Poljske. U jednom od svojih zaključaka izjavio se kopgres u svečanoj formi protivnim antisemitskom pokretu u Poljjcoj. Urednik novina »Glos PravvdU Stipczynski, koji je održao glavni referat, govorio je velikim gnušanjem o nedjelima poljskih antisemita i predbacio je poljskoj socijatno-demokratskoj stranci, da se nije mogla uzdržati od antisemitizma. Novine »Moment* zabilježile su slijedeću epizodu; Za. vrijeme vojne parade, koja je održana podf vodstvom Pilsudskoga, približio se maršal jednom židovskom mladiću u civilnom odijelu, kojli je u prvim bojevima legije bio teško ranjen, tako da mu se morala jedna noga amputirati. Pilsudski je odmah prepoznao svoga bivšega legionara, pa ga; je poljubio u glavu. Židovskom invalidu došle su suze na oči od ganuća. Ova je epizoda snažno djelovala na prisutne.

HENRV FORD - ADVOKAT RUSKIH MONARHISTA

Moskva, 16. augusta. (JTA) Ruska štampa javlja, da se Brazol, koji je po nalogu Henry Forda preveo na engleski! »Dokumetne cijonskih mudraca« pred neko vrijeme obratio opet po Fordovom nalogu Drušelovskom, neka bi ovaj nabavio dokumenta. Hz kojih bi se vidjelo, da ruski monarhisti mjesu nTkako krivi za pogrome u Rusiji nego da su žrtva boliševisričke klevete. Dmšelovski je autor mnogih protuboljševičkih dokumenata ii pisac onoga čuvenog Z'novjevljevoga pisma, kojim je Balđwin rušio Mac Donalda.

LORD PLUMER PUTUJE U ITALIJU

Vijesti 6> promjenama n Vrhovnom Komesarijatu. Jerusolim, 16. augusta (JTA). Vrhovni Komesar Palestine maršal lord Plumer otputovat će 3. septembra u Italiju, gdje će proboraviti dvije nedjelje. U nekim židovskim listovima pronijele su se vijesti, da «e lord Plumer ne će sa torga dopusta više vratiti u Palestinu i da će na mjesto Vrhovnoga Komesara doći maršal AUenby, poznati prijatelj cijonizma. | Ove vijesti treba dakako primiti s veoma mnogo rezerve, jer nam se čini nevjerojatnim, da bi do toga obrata moglo đa dodje budući da je mar. AHenby odstupio sva svoga vojničkoga položaja u Egiptu zbog razmimoilaženja s londonskom vladom. (Ured. »Židova«).

POVIŠENJE PRIHODA KEREN KAJEMETA ZA 10 POSTOTAKA

Jeru s o I im, 16. augusita. (P. C.) Ukupni; primici Keren Kajemet Leisraela u mjesecu julu ove godine iznose 23.556 funt : . Veći su nešto od prihoda u lastom mjesecu prošle godine, kad su iznosili 23.209 funti. Primici u deset mjeseci, od oktobra prošle godine do konca jula ove godine fen ose ukupno 226.538 funti ili prosječno 22.653 u svakom, mjesecu. U Bstom periodu prošle godine : znosili su primici 205.884 funti, što čin! prosječno 20.588 u svakom mjesecu. Porast iznosi dakle deset procenata. Udružene Države daje su najv.še (79.386 funti). Od oktobra 1925. do konca jula 1925. dala je Poljska 31.615 funti. Velika Briitanija 16.506 funti. Južna Afrika 12.541 funti, a Njemačka 10.701.

Broj Židova u Palestini

Palestinski privredni tjednik na Hebrejskom !e . ziku »MisJbar V*taasija« donosi u svom broju od 25 jula podatke odjela za zdravstvo kod vlade o broju židovskoga pučanstva u Palestini Godine 1922. bilo je u Palestini 83.794 Židovj, t. j, 11.5 posto od svega pučanstva. 1. januara 1924., 91.000 Židova, t. j. 11.7 post 4 1, januara 1925., 104.000 Židova, t. j, 12.9 post 0 1, januara 1926., 138.000 Židova, t. j. 16.2 posto 1. januara 1926., 147.000 Židova, t. j. 17 posto. Prema procjeni židovskih statističara u Pak stini imao bi broj Židbva u Palestini da iznosi na prvi juna 1926. 175.000 ili 19,6 postotaka svega palestinskoga pučanstva.

ŽIDOVI U TURSKOJ ODRIČU SE PRAVA NARODNE MANJINE

Carigrad, 16. augusta (JTA) Ovih je dana zas'iedalj ovdje narodna skupština turskih Židova, u kojoj je učestv> valo 30 delegata iz čitave Turske. Skupština je prihvatila rezolucije, kojima se Židovi u Turskoj odriču prava nand« manjine, koja su im zagarantovana mirom u Lausanneu.

REUBEN BRAJNIN GOVORI U RUSIJI U PRILOG PALESTINSKE KOLONIZACIJE

Moskva, 16. augusta. (JTA) Moskovski Zidovi prirediš© u čast nek'Vn vidjebVim Hitnostima n kruga Jo'nta, koje borave u Moskvi svečani doček, kojemu je predsjedao predsjednik židovske općine u Moskvi. Nakon pozdravnoga govora pređsjedate’jevoga uzeo je riječ poznati. Sijedi hehrei<y književnik Reuben Bra jniin za odulji govor, u kojem je tzrtto svoje dojmove sa puta po židovskim kolonijama u Rusiji. Govorio je o produktivnosti kolonizacije 5. svojoj konstataciji, da izmedju kolonizacije u Rusiji i kolonizacije u Palestini ne može i ne sm je da vlada konkurencija. Nakon toga govorio je Brajnin 0 svojim dojmovima iz Palestine. Rad u Palesfni odgaja čovjeka za više forme života. Ni u jednoj zemlji na svijetu nema boljega ljudskoga materijala nego a Palestini Rad je u toj zemlji neko bogoslužje. Palestina ne može sada nažalost da primi veću struju imigranata, ali ipak ne smije rad za Palestinu da se ukoči. U radu u Rusiji ne smije se zaboraviti Palestina!

RABI KOOK I KEREN HAJESOD

Jerusolim, 16, augusta. (P. C.) Jedan od vodja protucijorističke ortodoksne organizacije Agudas Jisroel raširio je, kad se vratio iz Palestine, vijest, da je nadrabin Kook u Jerusolimu govorio protiv,’ Keren Hajesoda. Kad je nadrabti Kook dcčuo za te glasine, izjavio! je: »N’kada nije i jedna riječ protiv Keren Hafesoda prešli moje usne. Ja sam naprotiv ogorčen protv svakoga, k i išta govori protfv' Keren Hajesoda.« Lažne glasine 0 rabi Kooku raširile su se brzo medi« širokim krugovima u galutu, a naročito medju ortodoksima, koji znadu inače rabi Kooka kao prijatelja izgradnje Palestine. Demanti nadrabina Kooka razbit će te glasine, što sa se tolikh brzo raširile naročitom zaslugom Agude.

SJEDNICA PALESTINSKE CENTRALE AGUDAS JISROEL

Frankfurt, 10. augusta (JTA). U prisustvu rabi Mi Blaua iz Jerusolima zasijedala je ovih diana Palestina-o trala Agudas Jisroel. Raspravljalo se o uzdržanju ortodoksi školstva. Odlučeno je, da se provede intenzivna propagac za školstvo Agudas Jisroel.

NADRABIN IZ RIMA POZVAN U ALEKSANDRU

Aleksan d r i ja, 18. augusta (JTA). Židovska općina Aleksandriji pozvala je nadrabina iz Rima, prof. Sacerdoti-'da kao nasljednik rabina de la Pergola preuzme rabinsi 1 mjesto u Aleksandriji. Prof. Sacerdoti je odgovorio, da će s ovom časnom pozivu odazvati.

BOKSERSKI MAJSTOR DEMPSEY - ŽIDOV

Berlinska »Vossische Zeitung« .prenosi iz američkih tw rl ' na »Examiner< članak Jack Kearnsa bivšeg trenera i me® e ' djera svjetskoga majstora u boksu Jack Dempsey-a o njegovi® pustolovinama i iskustvima s tim majstorom. U tom članku ® a ' vodi Kearns i raagovor s ocem Jaeka Dempseya, u koje® je Kearns saznao da je Jack Dempsey Židov.

4

_»2IDQY<

BROJ 34

primaju se na slan i atskili u dobru židovsku kuću u Zagrebu. Poduka u njemačkom jeziku i pripomoć za Školsku pripravu. Dobra hrana. Cijene umjerene. Ponude na upravu lis!a, gdje se ujedno može da sazna adresa.

JEHIS rohete kao i igraUšlj popravljam i novo uredjujem uz garanciju liOdvig ToplaU Zagreb Telefon br. 4-05, Fraakopanska br. 1 (dvoriš^)