Židov

cijonizmu. Normalizovanje naroda kao takovog ima da se izvrši prije svega povratkom k vlastitoj grudi u židovskoj zemlji. A zemlja treba da je u sikupnosti vlasništvo svega naroda, 'čitave zajednice podjednako, a ne samo nekih pojedinaca. Nažalost nije ni Keren Kajemet mogao da se razvije do opsega, kakav bi bio potreban da se dokraja provede misao, koju on predstavlja. Poljoprivredna je kolonizacija glavna točka izgradnje židovske narodne domaje. Prije svega valja stvoriti osnovu u zdravom zemljoradništvu, što je potpunoma sraslo s grudom, koju obradjuje. Ne može nam biti stalo do toga, da posto poto stvorimo u Palestini židovsku većinu. Palestinsko židovsko pučanstvo mora ekonomski biti ukorijenjeno u tu zemlju. Zbog toga valja forsirati one elemente, koji čine osnovku normalnoga i socijalno zdravoga gospodarskoga organizma. Načelo čiste nacionalne kolonizacije, gdje zemljište nije vlasništvo pojedinaca, pa zbog toga ne može da bude predmetom svakojake trgovine, mora da afirmiramo posvema, kad smo imali zdoge da se uvjerimo, što može da bude, kad se razmaše spekulativna trgovina privatnika sa zemljištem. Keren Kajtemet je institucija, koja ima to da spriječi. Ali su njemu i tu sputane ruke, jer ne raspolaže ni s približno toliko sredstava, te bi mogao da onemogući spekulaciju unaprijed ili kad se pojavi. Najbolji ljudski malterijal za kolonizaciju halucim dolaze u Zemlju bez sredstava; oni sasvime računaju na oba fonda i naseIJuju se na zemljištu Keren Kajemeta. Ovi su pijoniri graditelji pravih osnovaka buduće Palestine, pa valja svim snagama pomagati, da ih što više može da udje u Zemlju i da postanu ratari. Akcioni Komitej pozvao je sve cijoniste, da u jubilarnoj godini Keren Kajemeta porade za taj nacionalni institut tako, te bi rezultat rada bio dostojan ove slave. Lane je gosp. U s i š k i n, pred-* sjednik Keren Kajemeta, svojom turnejom kroz evropske zemlje pridonio veoma mnogo uvećavanju prihoda Zid. Narodnoga Fonda. Imali smo čast, da ga pozdravimo u našoj sredini, u koju je takodjer unio jake impulse. Želimo, da i ovej godine potpomogne naš rad za Keren po koja ličnost sa vodstva, da ojača kontakt naših redova sa središnji' vCora rada i uprave cijonističke. ♦ Pred tri godine, ljeti 1923., odlučilo je Savezno Viječe Saveza Cijonistta, nakon »to se Radni Odbor bio sporaznmio s kompetentnim cijonistiokim instl- . tuci jama, da se jugoslavenski cljonisti angažuju zx osnutak naselja naših halucim u PaTiestini. U augustu iste godine, na 13. cilonističkom j kongresu u Karlovim Varima sklopljeno je izmedju | Hanhale Keren Kajemeta i vodstva Saveza Cijeni" sta naročito utanačenje o osnutku toga naselja za deset porodica na zemljištu fonda. 1 sad, nakon tri godine rada i mnogih teškoća, zaoraše -laši halucim prvu brazdu na njivi naselja. Još nemaju kuća sa njem, nego privremene barake, jednostavna skloništa. Sedmorica su tuđe, puni pojačanoga elana, da ponovo oplode zapušteno tlo i da si, nakon godine tegoba svladanih s radošću a i stisnutim bima, osnuju skromni dom kao židovski seljaci. Kad su ovi naši odlazili u Palestinu, tek je uži krug njihovih znanaca i cijonističkih radenika naših osjetio znatno jačanje veza s Palestinom. A sad, kad je započelo da se gradi i uredjuje samo naselje osjetit će svi, što su pridonijeli svoj obol, koencidenciju s onim, što biva ondje. Tuk pred novom godinom započeše radom na terenu tako, te početak nove godine označuje novu eru u njihovom životu u Palestini. Nakon tumaranja s jednoga mjesta na drugo koncentrovali su se na jedno mjesto, da ga obradivši što bolje i ljepše, u živom vezu s nama ovdje, učine vrijednom jedinicom nacionalnog židovskog imutka u Erecu. Obogaćeni još doduše ne posvemašnjim postignućem cilja, za koji se u nas radilo već tri godine, želimo da ova nova, prva godina jugoslavenskog halučkog naselja bude blagoslovna, pa da se zajednički uzmognemo veseliti, kad zazore prvi plodovi. ♦ Prošla godina donijela je, što se tiče rada u Jugoslaviji, lijepo napredovanje Keren Kajemeta i intenziviranje sustaloga rada za Keren 11 a j e s o d. U ijarskoj akciji osnovane, su neke nove Mjesne Cijonističke Organizacije, ali je broj šekela, koliko se sada vidi, spao prema i onako lošem

rezultatu iz kongresne godine 5685. Idejno bivanje U pokretu nije se razvilo, i ako je bilo pokušaja. Heterogenost naše židovske zajednice priječi još uvijek pravi, puni razvitak pokreta. Ova je činjenica, u tek nešto slabijoj mjeri, bila teškoćom i u omladine. Bilo je počešće znakova, kao da su neki, do čijeg nam je rada stalo, gubili vjeru u to, da se u nas dade išta učiniti u nacijonalno-kulturnom odgojnom) smjeru. Ova se skepsa uvriježila u krugovima omladine, i to baš u onima, u kojima se svaka sitnica uzima i suviše ideološki. Primjer Bugarske upućuje nas, da bi trebalo uraditi mnogošta, što se u nas ili uopće nije predu' zimalo ili tek veoma površno. Naš Savez Je' vrdjskih Veroispove’dnih Opština trebao bi preko općina, jer on to nailaglje može, oživjeti kulturno odgojni rad naročito na području hebraizacije. Savez Cijonista trudio se, da u grani' čama mogućnosti pomogne nastojanje omladine, ali bi u buduće trebao da utječe na Savez Jevrejskih Veroispovednih Opština, da po nekom programu prione intenziviranju kulturno'odgOjnoga rada. Sporost naših prilika učinila je, da je u nas tek nedavno počelo diferenciranje međju cionističkom omladinom. Uslijed velike šarolikosti omladine nije omladinski Savez nikako mogao da dodje do jedinstva , a naročito ne na jednom radikalnom programu. A nije bilo odlučnosti, da se provede jedna zdrava idejna diferencijacija. Prvi korak u tome bilo je stvaranje, »Ahdut bacofim-a«, koji kao pozi' tivum našega omladinskoga pokreta radi intenzivno odgajajući svoje članove u smjeru priprave za Palestinu i opće socijalnosti. Idejno diferenciranje je zdravo i ne mora da znači cijepanje. Omladina mora da živi u iskrenom kontinuitetu i da bude okupljena u skupnoj omladinskoj cijonističkoj organizaciji. Unutar te organizacije može da se dijeli ne po hirovima, nego po slobodnoj orijentaciji prema nastojanjima i idejama, što traže opredjeljenje a ne indiferentno kimanje glavom. Revija naše omladine »O ide on« morala je da likvidira nakon što se bila toliko lijepo razvila. Teško finaucijalno stanje i nehaj širih krugova, za koje govore da nisu prijemljivl za produkte »Gideonovoga« nivoa u zadnjoj godini, ne dadoše, da list i dalje izlazi. »Uaaviv«, list za našu mladež, ulazi u petu godinu. Borj se, dakako, s materijalnim teškoćama, ali u glavnom ga drži požrtvovnost nekolicine ljudi. List po svojoj kvaliteti i važnosti zaista zavredjuje veću pažnju, no što mu je dosad ukazivana. U oktobru prošle godine osnovan je jugoslavenski okrug svjetskoga židovskog sportskoga saveza »M’akkabi«. Nije, u kratko vrijeme, dospio da se potpuno afirmira i pored svega nastojanja vodstva, jer mnoga naša društva po raznim mjestima nijesu dovoljno poučena o važnosti okruga i njegovim zadaćama. Vodstvo je okruga odlučilo, da prione življoj agitaciji u židovskim športskim krugovima, pa da okrug što reprezentativnije mogne da istupi na narednom sletu, koji se ovoga ljeta nije mogao održati, i da što sigurnije i uspješnije provodi svoje važne zadatke u narodnoj obrani. O relacijama cijonizma u javnom životu u našoj zemlji izbijale su počesto u glavnom u krajevima s ove strane Drine kojekakove objede, već prema stadiju i potrebama raznih agitacija. Predrasude, hotične i nehotične, o židovstvu a naročito o cijonizmu, teško je ukloniti odjednom. Proces objašnjenja u toj stvari kroči polagano svagdje, nesamo u nas. Ali možemo s radošću konstatovati, da je interes za cijonizam u našoj zemlji znatno porasao i da novine u Kraljevini informiraju javnost o Palestini mnogo ispravnije nego prije. Jačanju interesa veoma je mnogo pridonio g. Usiškin, koji je na pr. u Zagrebu i Beogradu u'direktnim razgovorima s predstavnicima štampe razložio okosnicu problema Palestine i objasnio mnoga pitanja. Boravak g. Usiškina u Jugoslaviji i njegova posjeta ministru inostranih djela g. dr. Momčilu N i č i ć u dali su tadašnjoj našoj vladi, kojoj je bio na čelu gosp. Pašić, zgodu, da ponovno izrekne, na usta g. Ninčića, svoje simpatije za cijonističku stvar. Ova izjava odjeknula je veoma nesamo u našim redovima ovdje, nego u'svemu cionističkom svijetu. Kraljevina je Srbija prva nakon Balfourove

deklaracije u pokret. Ovaj gest übilježen je za uvijek u an% židovstva; a izjava* vlade, data preko dr. Ninčića decembru prošle godine g. Usiškinu, dokaz j e , j na vrhovima naše države vlada potpuno vanje za sudbinu židovskoga naroda, jednako š'to u) svakog Židova ima iskreni patriotski osjeća prema ovoj zemlji i državi. ♦ Uporedo s 14. cijonističkim kongresom održa se u) Beču Svjetska Konferencija Sefarada, na Q je osnovana Svjetska Sefardska O r g aid zaci j a. Češće je već u našem listu ina o\J uvodnom, mjestu bilo govora o radu i ciljevima 0 J nadasve važne organizacije. Ona predstavlja J sama o sebi jedan pozitivum, koji, ako se jo§ na a ono će jamačno doskora da se razvije do P J aktivnosti toliko nužne u današnjoj situaciji. ZadJ su organizacije veoma važni, veliki i tešk pl trebno je mnogo energije i pregalaštva, da se i] vrše. U nas nije nažalost učinjeno u pogledu eiari skoga pokreta, čemu smo se bili nadali. Jemuoj u Beogradu osnovana Mjesna Organizac ja sJ farada s agilnim dr. Solomonom Alka-ajeJ na Čelu radila do punih granica sadašnjih iogJ nosti a po programu sastavljenom u duhu S jetJ Sefardske Organizacije. Ona je s mnogo bri> jivol radila da se izlože radovi talentovanoga beo radi nina i Sefarda Leona Koena, od kojih je neki api jetila opasnost da propadnu. I u »ekelskoj jc akl učestvovala organizacija, zalažući se za njen 9 bolji uspjeh. Stojeći u kontaktu sa Svjetsk m 9 fardskom Organizacijom mogli srao se uvje itll beogradska Mjesna Organizacija uživa ug! d kl najzdušnija i revna saradnica za sefardski st\l Naprotiv je Sarajevo u tom pogledu zataji!- ćel se je slabo tko; nadao. Sefarski studentski dril Zagrebu bio je započeo da pripravlja teren z sal konferencije sefardskih intelektualaca u Jug slail Stvar je zbog ljetnih praznika ođgođjena, p bi I imala da se iznovice preduzme. Ali sama '.sa® zadacima kongresa nije još dovoljno proć ćcnfl omedjašena. I Neka bi nova godina donijela potrebu žbfl smišljenoga rada u onim dijelovima našega- seiaH skoga življa, gdje je taj rad ut dubu progra® Svjatske Sefardske Organizacije toliko p ore® # I Historija ne dijeli razdoblja oštrim rezon P® kalendara. I sve bivanje ne luči se datumom ■ djelištem: kalendarskom se diobom tek bilieži® menaki tok. Prclaz iz jedne godine u drugu* skok, nego je postepeno ođmicanje u dal e ® Tek u praktičnom radu lučimo računarski noj® razdoblja. Pa kad eto prelazimo u godinu '■-■'n® ostavljamo zastrt tečaj prošloga ljeta nego bijem kontinuitetu želimo da nastavimo, što ni® vršeno, a valja da se radi, i da svrativši pog® u prošle dane skupimo sve, što je vrijedi; . ® ponese. I Budućnost nam donosi mnoge i teške za® prošlost neka nas pouči. A u te dane spoznani® 'trašnjosti svoje valja da se ispitamo, pa da T® i odlučni, sa snažnom vjerom podjemo ope' n®

Joel Rosenbe -fl

BERNARD BARON NAJVEĆI AKCIONER RUTHENBERGOVOG DRUŠTVA.

London, 29, augusta (JTA). Javili smo već, <hj znati filantrop i šef velike londonske tvrtke za pronio radbu duhana Carreras, gosp. Bernard Baron kupio i hiljada funti akcije Ruthenbergovog društva za elcktaj Palestine. Ovo društvo, Palestine Electric Corporation. ! izadaću, da ostvari plan inžinjera Ruthenberga o isKonsj vodopada Jordana i Jannuka i njihovih pritoka za “i električne energije, kojom bi se koristila čitava provedbi ove elektrifikacije stvoreno je utanačen a 1 Ruthenberga i vlasti u Londonu 21. septembra 19-' I tom utanačenjiu kpncesija stupa na snagu od dana, ka I racija bude imala uplaćeni kapital od najmanje Ovaj uvjet već je izvršen, Autorizovani kapital J rUS ] novljen je sa milijun funti. Iz izvještaja Cijonistjckc ■čije Savezu Naroda proizlazi, da kapital uložen u ■ Electric Corporation d,o konca 1925, iznosi 270.000 i« 3 ® trana u Jafi, protokolirana kao zasebno društvo ■ Velike Palestine Electric Corporation) imala je taju palestinske vlade Savezu Naroda god. 1925. <’ ■ čistoga dobitka, pa je isplaćivala dividendu ođ f ’ ■■ Bernard Baron je, kako je poznato, prošloga 33 godom banketa priredjenoga u čast lordu donu, dao Kcren Hajesodu 25.000 funti. Prije toga Bernard Baron 10.000 funti Hebrejskom Unviere lt '- t 'fl Bernard Bnron najveći akcionar Palestine Electric