Židov
Židovi u Čehoslovačkoj
LUDVIK SINGER PRAG:
Gosp. dar Ludvik Singer, predsjednik Narodnoga Vijeća Židova u Čehoslovačkoj Republici i predsjednik Židovske Stranke odazvao se s mnogo susrertljivosti zamolbi našega uredništva, da za ovaj, blagdanski br.oj »Židova« napiše članak o Židovima u Čehoslovačkoj. Dr. Singer spada u krug najjačih ličnosti imeđju Židovima u Čehoslovačkoj. On je stari prokušani nacionalni borac, veoma popularan nesamo. kod .svojih zemljaka nego mnogo štovan i u Cijonističkaj Organizaciji, jer je i tu u čeonim redovima. Prošle je godine proslavio đir. Singer pedesetgođsšnjicu svoga nacionalnoga rada. U Čehoslovačkoj republici imade u svemu 345 isuća Židova. Od toga se u t. zv. historičkim zemjauia Češkoj, Moravskoj i Šleskoj nalazi 135.000, u > vačkoj 136.000, a u Karpatskoj Rusiji 83.000. >1 varanje naše države a time prisajedmjenje s dru[ira dvim zemljama, donijelo je Židovima u histori:k m zemljama, koji su orijentirani sasvim zapadijački, teško pitanje saradnje sa Židovima, koji u svom pretežitom dijelu čine ogranak istočnih Židova, Polazeći od zapada naše republike prema istoku mijenja se znatno slika židovskoga života. Na zaoadii žive Židovi osim u nekim gradovima sporadkki a na istoku zemlje naseljeni su Židovi u gušćim masama. U religioznom pogledu prevladava što dalje na istok to jači ortodoksni karakter. U pitanju zv nja raste prema istoku procenat manuelnih židovskih radnika. U istočnoj Slovačkoj i Karpatskoj Rusiji imade regularnih židovskih seljaka. Na zapadu vlada očita asimilacija izvanjskih životnih oblika, a ua istoku naše države naprotiv prilično žilava kv izervativna naročitost židovskog načina života. Vidimo prema tome, da Židovi u Čehoslovačkoj republici ne čine jedinstvenu skupinu, n razlike i te koće pojačava općenito pitanje naše države: jezični problem. U čehoslovačkih Židova ima 4 materinja jezika: češki, njemački, slovački, madjarski i jidiš. Dosada , je jedina cijonistička organizacija mogla da svlada ove razlike. Njena egzek,, kojoj je na | čelu dr. J. Rufeisen, nalazi se u Moravskoj Ostravi, a političko vodstvo kojemu je na čelu dr. Ludvik Singer, u Pragu. Cijonistička organizacija razvija sa sve više uspjeha svoju djelatnost na svim područjima židovskoga života, pa je već danas presudan faktor u židovskoj javnosti Ona de faclo reprezentuje ži-
dovstvo prema vlastima i nežidovskoj javnosti. Imade pet novina, koje su sve tjednici. Naročitog spomena vrijedno je njeno djelo na kulturnom pođručju, Izuzevši nekoliko osnovnih i srednjih škola u historičkim zemljama, ona je u Karpatskoj Rusiji inaugurirala hebrejsko školstvo. Danas ima.de ui Karpatskoj Rusiji 8 hebrejskih osnovnih škola i 1 hebrejska gimnazija, U čitavoj Čehoslovačkoj imade 91 židovska škola, koje su dakako većim dijelom zavodi židovskih vjeroispovjednih općina. Djelatnost financijalnih instituta oijonističke organizacije veoma zadovoljava. Ha lučki pokret napredno se razvija pod egidom cijonističke organizacije. Prošle je godine uredjena blizu moravskoga grada Novy Jičin farma za izobrazbu haluca. Omladinski pokreti okupio je u svojim udruženjima oko 5000 članova. Ovo bi, u krupnim crtama, bila naša cijonistička organizacija. Ekonomske prilike čehoslovačkih Židova kreću se u okviru općih prilika u našoj državi. Ali tu vlada velika razlika izmedju zapada i istoka. U Karpatskoj Rusiji ima židovskih proleterskih masa, koje su po svojoj bijedi jednake nežidovskoj proleterskoj masi. Ovdje može da da konačno rješenje samo produktivacija masa j podizanje niskog stupnja prosvjete. U tom se pogledu vodi na našem istoku politika, koju je inaugurirala cijonistička organizacija. Socijalna skrb koncentrovala se u Židovskoj Centrali za Socijalnu Pripomoć, u kojoj su okupljene sve židovske organizacije u zemlji, što rade u ovakovom smjeru a imadu svoj budžet. U istočnom dijelu republike razvija svoju pripomoćnu djelatnost američki Joint. U stvari gradjanske ravnopravnosti položaj Židova zadovoljava; antisemitizma kao režimskog sistema, kakav smo vidjali a djelomično i vidjamo u Poljskoj i Rumunjskoj, u nas nema. Židovi u Čehoslovačkoj republici priznati su u »ustava kao nacija (etnička manjina); to je politička baza za naš rad, kojemu je svrha da osigurava židovske interese na svim područjima. Židovi nastupaju kao samostalan faktor. Na području komunalne politike smo Uspjeli i u većini gradova, gdje ima dovoljan broj židovskih stanovnika, zastupani su ovi u općinskim upravama svojim židovskim predstavnicima. U centralno predstavništvo glavnoga građa Praga ušla su dva židovska predstavnika. Od
toga je jedan i u gradskom vijeću. Naša nastojanja da židovske interese osiguramo svojim poslanicima u parlamentu, nijesu uspjela. Samo u jednom izbor, kotaru mogli bi bili Židovi postići izbor jednoga poslanika, a time i izbor nekolicine daljnjih poslanika u drugom skrutiniju, u Karpatskoj Rusiji, Vladinim agrarnim vlastima uspjelo je za posljednjih izbora da rascjepkaju židovske redove u tom kotaru time, što se nekolicina politički ambicioznih ortodoksnih rabina dala nažalost na to, da u sporazumu sa spomenutim vlastima postavi konkurentnu kandidaturu. Prijetnjama o prokletsvu i izopćenju strašili su ortodoksne Židove da ne biraju listinu Židovske Stranke. Uslijed ovog cijepanja nije postignut količnik. Unatoč tome okupila je židovska stranka za izbora u novembru 1925. u čitavoj državi 99.000 glasova, dok je protivnička lista agudističke separatističke ortodoksije (t. zv. Gospodarska Stranka), dobila svega 16.000 glasova. Ove brdjke govore mnogo, Medjutim se u ortodoksnim i neortodoksnim redovima javlja sve više glasova, koji zabacuju žalostan i nedostojan postupak inicijatora Gospodarske Stranke, a naročito je medju ortodoksima u Slovačkoj uznapredovao proces, koji će na kralju onemogućiti elemente, što rade protiv općih interesa židovskoga naroda.
POČETAK DRENAŽNIH RADOVA NA ZEMLJIŠTU HAIFA BAY DEVELOPMENT COMPANY.
Je ruso lim, 30. augusta. (P. C.) Ovih dana započeli su drenažni radovi i radovi oko izgradnje cesta na prostranom zemljištu Haifa Bay Developmcnt Company-e. Prema obavijestima vodstva ovoga društva zaposleno je kod tih radova već sada 600—700 radnika. Ponajprije je započeta gradnja ceste, koja će vezati Hajfu i Ako. To će biti prvi dio cestovne mreže, što će se izgraditi na terenu kompanije. Cesta će biti dugačka 4 i po kilometra i nakon prelaza željeznice voditi neko dva kilometra uz more. Gradnja ceste započeta je 22. augusta. Cesta bi trebala da bude gotova do januara naredne godine. Kao prvi dio radova za asanaciju močvarnoga područja načinjen je nasip pred Fuara izvorom, pa je voda svedena u poželjni pravac. Ovo će posvema sanirati močvarni kompleks, koji je opasno gnijezdo malarije. Radove izvodi Sole! Bone, upotrebljujući najmodernije strojeve. Doskora će radovi šeći u područje četvrte zone društva, gdje će se uz potporu Keren Hajesoda izgraditi kolonije za intenzivno gospodarstvo po planu Soskina. Već od marta obavljaju se radovi oko regulacije bara, koje primalju vodu iz Kišona.
Eli i Samuel
ŠALOM AŠ:
-Na vratima svojeg šatora sjedjaše Eli i grijaše se na ž -rkome suncu. Slijepe su mu oči bile zaklopijene kao u snu. Tek do ušiju dopiraše mu od vremena do vremena hihot žena i svadija muževa. Onda bi rasklopio svoje stare mekane bezube čeljusti i doviknuo obim sinovima: »Jao, jao, djec.o, zašto obeščašćujete žrtvu?« Gdljekada bi mu odgovorio jedan iE drugi: »Ali starce, ta to su samo pluća i bubrezi. Mi uzimamo tak ono, što nas ide«. Često su mu riječi bile tako tihe, da nisu dopirale do sinova. Onda bi zaključio da su mu sinovi, riječima njegovima posramljeni, zašutio bi i grijao dalje svoje kosti na suncu. Ležao ba zatvorenih očiju, njišući glavom i ovako razmišljao; t tako proživio svoj živst do konca. Bio je svećenik božji, Polagao mu je najbolje komade mesa na oltar. Ostario je i oslijepio. Ostavlja dva sina . . . Ali što mu se Bog već tako dugo ne javlja ni u snu ni na javi? Zar nije vrijeme podesno Za to, ta sad neona ratova . . . Iza zadnjeg dana pomirbe ja značno će mu se javiti. Dok je stari takjO razmišljao, stajala su njegova obadva *in* u crvenim košuljama s velikim trozubim viljuškama pred za ' l jetnim šatorom, i čekali na one, koji će da žrtvuju Bogu. Dolazi žena iz Betlehema i vodi za ruku dječaka, svoga Pzvorođjenca. Pred sobom tjera tele ovjenčano vijencem. »Recite ini dobri ljudi, gdje je .ovdje zavjetni Šator i gdje stanuje svećenik EU?« »Što tražiš u zavjetnom šatoru i Sto će ti svećenik Eli?« u PHaju mladi muževi pred šatorom, naslonjeni o »vpje viijuske. »Donijela sam Bogu žrtvu, jer mi je poklonio prvorodjenoa«. »Tako, žrtva Bogu. , .? Eto, ovo je zavjetni šaitor i ovdje stanuje prorok EHja, reče stariji i prihvati se 'čvrsto viljuške, dajući, da mu žena dotjera tele. »Dragi svećenice, prinesi moju žrtvu Bogu za prvorodje°°g mi siaa«. »Žrtva, žrtva«, mrmljao je svećenik opipavajući i pr,Omaha juči tele sa svih strana, »mogla bi donijeti bolje tele, teže ‘ deblje. Bog je i tebi dao debelo i jako dijete«. I uzdigne hvotinju u vis.
primi je za ruku i pogJeda joj smješeči se a oči: »Da si meni poklonila prvorordjenče, ja bih, vijere mi, bolje tele za žrtvu izabrao, ne bi Škrtario kao tvoj muže. »Tako neka ne radi i ne govori svećenik«, reče žena, <ođlgurnuvši iga jednom rukom, dok 'je drugom pritiskivala o. sebe dijete, što je plakale. »No, žrtvovat se može«, na to će stariji. »Tek znaj,, bubreg ćemo si mi odmah zadržali, pluća *i uzmi li . . . oh, kakvo si bijedno tele Bogu donijela. Žrtva je ijpak trebala biti veća«. »Bog te za to usrećiol« I preda mu tele. Svećenici ga odnesu u dvorište zavjetnog šatora, zakolju ga, oderu, razrezu u komade i polože u posudu. Ali bubreg izvadi jedan od njih i povikne svojoj ženi: »Evo uzmi i skuihaj za ručak«. Onda pobaca komade na oltar pred zavjetnim Škrinjom, zapali drva, sklopi ruke pokazujući na ženu. iz Betlehema. Ali žena upozori na svoje dijete i zaplače. Kad je vatra svjetlo plamsala, mast počela da se topi a dim napunio šator, izvade si .obadva svećenika viljuškama najmasniji komad i zagrizu u nj. Žena prekine molitvu: »Svećeniče, nije dostojno svećenika, da tezima sebi ono što je odredjeno Bogu«. »Ma štogodl Imat će on i onako dosta«, odvrati svećenik punim ustima. »Ne čini to ništa. Bog je dobar i zadovoljava se malenim, samo ako je od srca dalo«. I nastavio svećenik nesmetano jesti. Žena nije htjela da popusti, nego je sv.om ženskom upornošću zahtijevala dio Bogu. Nije uspjelo ni mladjem svećeniku da odvrati njenu pažnju . . , svadja budne tako živa i bučna, 8a se i u starom Eliji probudila radoznalost. Naprezani se da čuje. »He, he, djec,o! Djeco) Stariji podje k njemu punih ustiju i s debelim komadom mesa na viljušci, otrgne kus i pruži mu. Stari uze da ga melje po ustima, žvakao lje i žvakao, davio se i nije ga mogao progutati. Na koncu se naljuti, ispljune meso i povikne; »Griješnici vi! . . . božja žrtva, božja žrtva!« Stariji jedjaše mirno dalje. Medjutim je Hana pristupila sa sinom Samuelom, kojega je posvetila Bogu. Ona pridjje Eliji i reče mu; »Eli, ja sam ona žena, koja se onda Bogu moljaiše. Bog
»Što?«, upita Eli ljutilo, ne razumjevši potpupo njene riječi, »žrtvu hoćeš da doprinos eš«, »Ja sam ona žena, koja se onda molila Bogu. Ta sjeti se, ■ti si mislio, da sam pijana. 1 eto vidiš, Bog mi je uslišao molitvu, ppkloaio mi sina, i evo ga sada donosim«. »On te je uslišao! Da, kad ga moliš, uslišat ćete, valja samo da se moli«. , •Ostavit ću ga kod tebe u Šilu, neka kod zavjetne 'škrinje služi Boga«. »Tako, Boga služiti«, reče stari Eli, gladeći Samuelovu ruku, »Boga služiti, meso iz lonca uzimati, B.ogu najbolje komade oduzimati)« Majka i dijete pocrvene. »Ne, svećenice Eli«, reče majka konačno, »ostavit ću moje dijete, da pali vječno svijetlo pred Bogom. Ja sam se zavjetovala i hoću da taj zavjet iskupim«. »šta će nam novi žderavci«, umiješa se sada stariji sin Elijin, Tek sada su mu se ispraznila usta pa je mogao da progovori, »Dobro, dobro«, reče stari »idi u šator i drži uljeni vrč!« Mati odvede dijete u šator obuče mu bijelu košuljicu, koju mu je priredila, odvede ga pred zavjetnu Škrinju i postavi ga pred Boga, »Donesoh ti' tvoj dar, o gospode svijeta! Uzmi ga, on pripada tebi!« Poljubi Samuela, ostavi ga Bogu i podje svojim putem. Ostavljeno je dijete shvatilo ozbiljno svoju zadaću. Svakog je jutra lijevalo ulje u vječnu svjetiljku, pazilo, da žrtvovano meso dokraja izgori i sipalo mirodije na žrtvenik, I štogod je Samuel činio, Činio je svim srcem i bićem 'svojim. Nije išao putevima Elijinih sinova. Vidio je njihove prestupke, nije ih .oponašao, nego ih prezirao. Svake su godine na Pesah dolazili roditelji da žrtvuju Bogu. Sinu su donosili košulju, gledali njegovu okretnost i sposobnost u službi B,oga, posmatrali ga gdje pali Bogu vjcjSno svijetlo, kako mu prinosi žrtvu i veselili se. Tek su se potajno radovali, ali veselja nisu pokazivali. I sinovi Elijevi volili su Samuela, jer je bio tih i dobar. Činio je što bi mu naložili. A bio je spretan u radu, pa su mogli da se potpuno pouzdaju u nj. Kad bi doprinosili žrtvu, uzeli bi svoj dio izvadili još neke komade iz lonca ali posao su ostavili Samuelu. On ga je rado vršio i bio je zadovoljan. Često su mu pružali mesa:
BROJ 37.-38.
»ŽIDOV.
3