Židov

Keren Kayemeth Leisrael Dvadesetipet godina rada K jubileju KKL

Stojimo na pragu jubilarne godine Keren Kajemet Leisraela. 18. teveta 5687, (23. decembra 1926.) navršit će se 25 godina otkako je na petome cijonističkom kongresu u Bazelu zaključen osnutak Keren Kajemet Leisraela. I od onda do danas, u razmjerno kratko vrijeme, uspjelo je KKL-u da iz neznatnog početka svoga rađa postane jedan od najpresudnijih faktora u kolonizaciji Erec Jisraela. Nije zadaća ovih redaka da daju pregled rađa KKL, već jedino da daju lozinku za naš rad u narednoj godini za ovu našu najpopularniju instituciju. Danas hoćemo da prekinuvši u blagdanskoj pauzi za čas naš rad vidimo, koliko smo prevalili na putu k ostvarenju cilja, da ogledamo rezultate našega dosadašnjega nastojanja, da razmotrimo uspjeh, što smo ga postigli. A ako mognemo da se povcselimo s onim, što je uradjeno, moramo nasmoći i snagu da sebi kažemo, da nismo dovoljno uradili u promicanju interesa KKL, da nismo ni izdaleka iskoristili mogućnosti, koje su nam se pružile. Mi, i samo mi smo krivi, što KKL nije postigao još zamašnijih rezultata, KKL kupio je do danas 200.000 dunama (ca 40.000 jutara) a od toga gotovo dviije trećine u zadnje četiri godine. Bez sumnje lijep kompleks za pojedinca, ali još uvijek malo za KKL, koji ima da bude »instrumentom naše zemljišne politike« u izgradnji Erec Jisraela. Na zemljištu KKL nastale su 34 cvatuće kolonije (sad se na zemljištu KKL osniva kolonija jugoslavenskih halucim), a koliko li židovskih radnika čeka! nestrpljivo čas, kad će i oni moći da dobiju od KKL zemljišta, na kojem će sebi sagraditi svoje domove i time povećati broj židovskih naselja. Mi danas nemamo slobodnog, za kolonizaciju .aspoloživog zemljišta KKL, pa je zahtjev zemljišne rezerve, koji je s gledišta narodne naše kolonizacije tako nuždan, još dobrano pium desiđerium. Nemamo sredstava da vršimo u nužnom opsegu pripravni rad za amclioraciju kupljenog zemljišta, za isušivanje močvarnih krajeva, za natapanje predjela, koji oskudijevaju vodom. Ne stoje nam na raspolaganju veliki fondovi, iz kojih bismo mogli vršiti u bržem tempu i velikom stilu za razvoj zemlje tako potrebno pošumljivanje. Mnogi važni zadaci nisu još izvršeni, mnogi pokušaji još uvijek ne mogu pokazati uspjeha, jer nemamo dovoljno sredstava, koja bi nam omogućila, đa udovoljimo brojnim zahtjevima narodne kolonizacije. Sve te činjenice jasno i rječito govore. One nam kazuju, gdje valja započeti radom i u kojem opsegu i tempu ga treba provoditi. Prije svega treba da razvijemo živu propagandu. U novoj godini ne smije biti nijedne židovske institucije, nijednoga društva, nijednoga Židova i

Židovke, do kojih ne bi dopro naš apel, koje ne bi zahvalili velikom jednom sabirnom akcijom. Naše novine treba da opširno prikazuju rad KKL j da upute židovsku javnost u veliku zadaću, što je KKL vrši u izgradnji Palestine. Jubilej KKL treba da ije povod i podstrek za svakoga Židova da požrtvovnije radi i daruje za

želimo svim povjerenicima i sarađnicima, te prijateljima Keren Kayemeth Leisraela. Na završetku sabirne godine i ovim putem izrazujemo marnim našim povjerenicima našu najljepšu hvalu za njihov rad Znademo, da samo njihovom zauzimanju i trudu imademo da zahvalimo rezultat, što smo ga postigli. Na početku jubilarne godine upravljamo ponovno *aš apel na sve naše saradnike i prijatelje, da podvostručenim silama porade na prikupljanju doprinosa za KKL, kako bismo ispunili svoju dužnost i namaknull naš kontingent. Neka nam ova godina donese ispunjenje naših nada! Neka bude dobra godina za Erec Jlsrael' Oprava KKL za Kraljevinu S.H.S.

Narodni Fond, imajući vazda u vidh, dla ne možemo Više nadoknaditi ono, što smo propustili i da ,e pitanje, da U ćemo sutra imati iste šanse za »izbavljenje zemljišta« koje nam se danas pružaju, I zato

neka je lozinka našega rada u jubilarnoj godini podvostručefrije prihoda KKL, Da se udovolji ovoj važnoj akciji stvorio je Akcioni Odbor na svojoj sjednici u Londonu ovaj zaključak; »U godini 5687. slavi KKL jubilej svoga 25-godišnjeg opstanka. Akcijoni Odbor Cijonističke Organizacije očekuje, da će se cijoniste cijeloga svijeta ujediniti u nastojanju, da jubilarna godina postane medjašnim kamenom u razvoju KKL, Poziva Egzekutivu i sve instancije Cijonističke Organizacije da svoje snage koncentriraju na jubilarnu akciju KKL, koju treba provoditi u cijelome svijetu u vrijeme izmedju Hanuke i Hamiša asar bišvata«. Već siad se čine svagdje velike priprave za proslavu jubilarne godine KKL. Svi zemaljski Savezi i povjereništva ozbiljno se spremaju, da dostojno proslave ovu godišnjicu osnutka KKL. I Židovi naše Kraljevine ne će zaostati za drugim zemljama, te će radosna srca pridonijeti svoj obol. Savezno Vijeće, koje će se održati narednog mjeseca, dat će svoju parolu za proslavu jubileja KKL. Srdačno pozdravljamo početak jubilarne godine KKL, dragocjenoga činioca za Geulat Haarec i obnovu našega naroda, sa željom, da ova slava okupi u čvrstu falangu sve one, kojima je do stvaranja nove zajednice u Erec Jisraelu.

Dr, Alfred S i n g e r.

Prof, Hermann Schapira

Keren Kayemeth Leisrael

CILJ. Osnutak Keren Kayemetha, potaknut već na prvome kongresu od prof. Hermanna S c h a p i r e iz Heidelberga, zaključen je na petome cijonistič' kome kongresu u Bazelu godine 1901. Cilj je Keren Kayemetha, koji stoji pod kontrolom Cijonističke Organizacije, da kupuje zemlji' šta u Palestini kao neotudjivo vlasništvo židovskoga naroda. S ovom formulacijom označen je u prvome redu nacijonalni zadatak, koji taj fond ima da izvrši u cijonističkoj kolonizaciji u Palestini, t. j. priprava zemljišta. Time, što se ovo zemljište ne daje privatnim licima, već ostaje narodno vlasništvo, igra KKL u židovskom narodnom gospodarstvu, koje nastaje u Palestini, važnu socijalnu ulogu, a koju je godišnja konferencija u Londonu u godini 1920. formulirala onamo, da KKL ima da služi kao »instrumenat židovske zemljišne politike u Palestini na selu i u gradu«. Uistinu je koncentracija znatnog kompleksa zemljišta u rukama jedne nacijonalne institucije, jedno od najmoćnijih sredstava u borbi protiv spekulacije. Keren Kayemeth može utjecati kao regulator na opseg i način privatnih kupnja kao i na dizanje i opadanje cijena zemljištu, naravno uz pretpostavku, da mu time, što su u njegovoj ruci koncentrirani veliki areali, bude garantovan uticaj na tržištu zemljišta. Zemljište KKL daje se kolonisti u nasljedni zakup uz zakupninu od dva postotaka, radi koje se zemljište svakih 5 godina iznova procjenjuje. U ugovorima s kolonistima ustanovljuje se naročito obveza na vlastiti rad ili ako je bezuvjetno potreban najamni rad. da isti vrše židovski radnici tako, te bi bilo osigurano održavanje sasvim židovskih seljačkih gospodarstava i zapriječeno uposlivanje jeftinih tudjih nadničara. Činjenica, koja je isto tako važna s nacijonalnog kao i sa socijalnoga gledišta. SABIRNE METODE I ORGANIZACIJA. Keren Kayemeth je narodni fond u pravom smislu riječi, koji radi s malim i najsitnijim darovima, što ih prima iz svih dijelova i krugova židovskoga naroda. Najvažnija i najpopularnija su sa-

birna sredstva, škrabica (kašica) narodnoga fonda, Zlatna knjiga i darovanje maslina. Potonja ima da doprinese pošuraljivanju Palestine, što je za ovu zemlju bez šume i sjene veoma važno, pa se iz doprinosa ove sabirne grane sade u Palestini voćnjaci i šumsko drveće. Dosad je KKL zasadio oko 400.000 drveća. KKL je u dugogodišnjemu svome radu izgradio opsežan aparat, kojim upravlja glavni ured u Jerusolimu. On radi raznim metodama, koje su prilagodjene specifičnim metodama pojedinih zemalja. U svim zemljama podupire velik broj svojevoljnih suradnika rad fondovih funkcijonara. DJELOVANJE KEREN KAYEMETH LEISRAEL. U radu KKL ima da se razlikuju dva perijoda, koji su odijeljeni jedan od drugoga početkom rada Keren Hajesoda u Palestini. Prije osnutka Keren Hajesoda kao pravoga kolonizacijonoga fonda, vr-

Menahem M. Usiškin, sadašnji predsjednik direktorija KKL.

BROJ 37—38.

»ŽIDOV«