Židov

zetak dakako ovdje čini članak nadrabina dr, Levija iz Sarajeva, Ni tisak ni oprema ne mogu da zadovolje. Ne znam jesu li prilike toliko nesretne, te se redakcija almanaha mora da. nalazi u mjestu, gdje na desetke kilometara uokrug nema mladjih židovskih intelektualaca, što znadu dobro jezik, pa bi mogli da pomažu redaktoru. Ekavica je provedena nedosljedno. 1 suviše se opaža, sa kojega su jezika prevedeni pojedini članci Bilo bi obzirom na sve to veoma korisno, da se redakcija premjesti u koji veći grad, gdje bi se ovo pitanje jezika i korektura riješilo lagljc i bolje, jer ti se vazda moglo da nadje nekoliko akademičara, koji bi veoma rado pomogli redakciji u tom poslu, ako ga ona samai ne bi mogla obaviti A podjednako moglo bi se tim premještajem riješiti i pitanje tiska u kojem zavodu, koji bi dao garancije za dostojnu opremu i valjan tisak. I pored ovakove ocjene ovogodišnjega »Jevrajskcga Almanaha« ističemo, da valja j da se u svakoj jevrejskoj kući nad e to izdanje, jer donosi razne zanimive podatke i jer treba honorirati plemeniti trud izdavača, koji u ovako teško doba s mnogo energija ustraju u nastojanju da obogate živ.ot naše .jevrejske sredine. J. R.

»HAAVTV« Prvi broj petoga godišta. Željno iščekivaia upravo je izašao prvi broj pete godine toga Lista jevrejske djece i mladeži. Sadržaj mu (je nadasve raznolik i pirilagodjen dječjemu interesu, a ukrašen trima slikama. Na prvome mjestu umilnim riječima pozdravlja djecu pjesmica Ruže Lerincove. Slijede vijesti iz jevrejskoga svijeta, fco(je objavljuju jubilej Ahad Haamov, smrt Israela Zangwilla, osnivanje naše kolonije (is koje su donesene dvije slike) i jubilej Keran Kaijemeta. Iz knjige g_ rabina Šlanga »Jevreji u Beogradu« izvadjen je naročito zanimljiv i lagodno pisan odlomak o Josifu Šlczingeru, kapelniku kraljevske garde. Od 1 Zangvvilla ima u Mkjaminom prevodu ganutljiva pripovijest »Obeščastila subotu«. Šalom je počeo obradjivati ciklus izraelskih kraljeva đ/onijevši lijepim načinom susret Saulov sa Smuleom i izbor njegov za kralja. Isto |jc tako pohvalan i zahvalan pokušaj da Se prema ideji Klotzlovoga dječjega romana »Moses Pipen-

brink«, stvari naš dječji roman »Motjsija Jalžabetić«, kojega je radnja. lokalizovana u Zagrebu. Prvi je odlomak u obradbi Salovoj posve uspijO. Poučni i popularni »zapisci jcvrejskoga inaseljenika« Jehude Leviatova, prenesem i obradjeni prema »Židovu«, vrlo lijepo mogu da odgajaju djecu. Osim uvodne pjesme ima još tri pjesmice, jedna u đlobroro stilu »Davidov vranac« od Dragutina Engla iz Vukovara, a druge dvije nježna i zamišljena »Jedina priča« i popršna »Simhat Tona u nebu« iz neiscrpive Cvijeve zalihe. Uveden je u razbibrizi nov 'pokušaj; mjesto dosadašnjih uputa u igre donose se pokusi i vještine, koje su vrlo interesantne, pa će zacijelo zadovoljiti djecu. Zagonetkama kao obično svršava sadržaj^ Tome valja pripomenuti: još uvi ek nisu naši »odgovorni« shvatili važnost »Haaviva«. Ima istom nekoliko općina, koje djelotvorno pomažu list subvencijama i pretplaćivanjem svoje siromašne djece. Ima isto maio rabina i vjeroučitelja, koji propagiraju list medju mladeži. »Haaviv« ima još uvijek premalo pretplatnika! eaz.

tvornica cementa i veliki Rotschildov mlin u Hajfi. Opasnost za zeml u predstavlja spekulacija sa zemljištem, Ovo je kapitalistička 'opasnost iza Palestinu. Tel Aviv, grad, na koji je židovstvo do pred kratko vrijeme bilo toliko ponosno, jest sramota Palestine. Strašna je lihva sa stanovima u tom gradu i neugledno mi je kulturno lice. Tel Aviv lje po mišljenju prof. Oppeinheimera izgubljen. Od gradova najviše izgleda imade Ha fa kao buduće izlazišite velike petroleumske Bnije iz Mostila na Sredozemno More i kao buduća ratna luka Engleza, Najvažnije (je pitanjje poljoprivredne.; jonizam stoji i pada s uspjehom poljoprivrednih naselja. Tko zna svojj posao može kao seljak da živi u Palestini' veoma dobro' i imat će više uspjeha nego u Evropi. U Palestini imade veoma malen broj savršenih židovskih seljaka. U zadružnim naseljima nema prosperiteta, jer naseljenim ne će da najme radnike bojeći se da bi uzmogli postati jednostavni gazde za koje drugi rade. Rade sami, pa ne mogu toliko da napreduju. Malene grupe | takozvane male kv.ucot uspijevaju, ali još nemaju pomoćnih sredstava, koja su im potrebna. Naprotiv nije u velikoj komunističkoj zadruzi' sve u redu, jednako kao i u Sovjetskoj Rusiji. »Vidio sam loše izorana polja, zgrade u kojima zijevaju goleme rupe, groblja strojeva i jedva koji čitavi prozor. Tako zvani' vodje tih zadruga nemaju pojma o zemljoradnji.« U Palestini potrebna je gvozdena disciplina. Ne znam čovjeka u Palestini, koji bi imao potrebnu gvozdenu ruku. Možda bi mogao da se stvori religijozni savez i da se u vremenu od pet godina obuzdava radništvo u apsolutnoj disciplini. Ne uspije li ito, budućnost (je djela tužna. Sud 1 prof. Franca Oppenheimera o pojavama u Palestini i skupna njegova kritika tamošnjega rada, pobudiše, kako veli naš dopisnik g. đr. Kadiš, žive komentare i proteste. Hebrejski književnik, starina Ruben Brajinin odgovorio ja javnim govorom na konstatacije prof. Franca Oppenheimera, Pored ostaloga rekao je: »Oppenheimer ne bi bio' mogao da nam dolazi sa svojom junkerskom ideologijom željezne discipline, da nije previdio mnogo važniju, nulta ruju, psihičku disciplinu oiijonistićkih graddlaca u Erec Jisraelu. Svrha političkoga cijpnizma može se postići samo židovskom većinom u Palestini, pa bi vajjalo, da se Herzlova riječ » Judenstaata« stavi u pročelje.« Dalje veH Braijniri, da se ga bolno dojmilo, što je Oppenheimer naročito pot crtao* zahtjev ravnopravnosti Arapa li Židova, koja je za bas, ne iz oportunizma, nego iz višeg načela stvar, razumljiva sa ma po sebi, i što je Oppenheimer kritikova©, da Židovi sami i sušu ju močvare umjeIs t o da uposle arapskoga fel ah a za taj pogubni posao. Brajnin je istaknuo, što Oppenheimer krirtikuije veliku kvucu. Ima stručnjaka koji tvrde, da sistem Oppenheimera, kioji se okušao i koji nije uspio u Merhaviji krije u sebi iste bedoslatke i teškoće. Nijedan recept nije savršen. Oppenheimerov recept u Merhaviji uspio, a kvuca u Daganijd pokazuje odlične uspjehe. »Ja putujem već petnaest mjeseci«, rekao je Brajnin, »Vidio sam mnoge ljude i mnoge Židove na radu i u drugim ko>- j loni jama, ma Krintu, ali nigdje nije Sam vidio sreću stvaralačkoga naselje nika, nigdje van u Erec Jisraelu. Nepravedno i netačnp je Oppenheimerovo potejenjivanje Tel Aviva, Već su i drugi konstatovali da je grad u mnogome neukusno izgradjen. Ali, Oppenheimer, taj sociolog

morao je da vidi oduševljeni rad. i kulturne vrednote, a ako ništa drugo, a to onu značajku života ondje: »kad iza podneva ispava starac, majstor Ahad Haam, obješen je nad ulazom u ulioi, gdje Ahad Ham stanuje, transparan; Ahad Haam spava«, što znači da je ovuda zabranjen (promet u to vrijeme. A izmaklo mu ije i tio, da neuposlenost u Palestini ne uradija kao u ostalom svijetu a ma ni jednim zločinom ili prestupkom«. Klub radikalnih cjjomsta u Beču održao ,fe u utorak 5. ov. mlj. brojno posjećenu skupštinu u kojoj su inž. Stricker i djak prof. Oppenheimera dr. Izrael W allmann polemizirali protiv Oppenfaeimerovih izjava. Predavanje prof. Oppenheimera naišlo je na ‘komentare u svoj cijonističkoj štampi u Evropi. Nežidovska štampa a naročito ona, oko koje se vrte asimdlan'tski, pritajeni Židovi udarila ,je u sve diple o propasti cijonlizma. I u nas dakako nadjoše se po koje novine, što prenescše i onako već iznakažene izvještaje o predavanju prof. Oppenheimera. Provincijom proniješe lokalni, listovi i listići senzaoljonalinu vijest O »propasti čijom i zrna«. Jer, nakraju, radi se ipak o senzaciji! Da cjjonizam nije ništa, nikakov golem i kako je nedavno pisao Ijedan od najuglednijih dnevnika u nas silan po,jav, ne hi kritika o velikim rupama, razbijenim prozorima kod velikih zadruga i o »kičig« Tel Avivu bila tako obilato zabilježena. Dopisnik zagrebačkoga »Morgenblatta« podvukao je same negativne konstatacije prof Oppenheimera i ako je pnof. Oppenheimer rekao i koju pozitivnu. I na koncu konca; imali smo opet prilike da se uvjerimo, kako listovi od bečke »Neue Freie Presse« pa preko »Miorgenblattta« do »Hrvatskog Lista« u Osijeku umiju da budu nelojalni u svom izvještavanju, Karakteristično je, što ni'edna ođ toga royora novina nije upitala: odakle biva, da sud Oppenheimera .diferira od mišljenja praktičnog kalif orni jskog kapaciteta prof. Elwooda Meada, prof. Rapparđa, raznih komisija Lige američkih stručnjaka iitd. Ud.? Prof. Oppenheimer pokazao se suhim skolastikom na području nacionalne ekonomije. On ima svoj recept o sistematlizovanju gospodarstva posredstvom reforama u zemljoradnji i općem raspolagao'u izemljištem. Protivnik ije marksizma i komunizma. Više od deset godina stajao je podaleko od cijonizma, za koji se ranije bi ; o oduševljavao, o čemu svjedoči njegov govor na VI. cionističkom kongresu. Za nij je mnogo važnije je li koje naselje rentabilno ili ne pd osnovnih psiholoških momenata, kolji u djelu, kakova je izgradnja Palestine, stoje .pred ekonomskim računima. Vjerujeroo i da je prof, Oppenheimer vidio razbijene prpzore i oštećene zidove. A je li .pokušao da kaže, zašto se ti prozori ne popravljaju? Ništa nije govorio o novcu, koga nema u 1 dovoljnoj mjeri, i ako je održao predavanje na poziv Keren Hajesoda! Prof. Oppenheimer razilazi se u osnovi s našom koncepcijom o izgradnji, naše narodne domaje. Za nas je bitna odgoja Židova u potpuni i zdravi sčljački tip. Za nas ije bitno., da Židovi sami suše močvare i obradiuju tlo, da sami l snose žrtve, a da ne daju da drugi, plačem jadno i bijedno, vrše za njih sve teške radove, Prof. Oppenheimeru dovoljna je stručna izobrazba a mi tražimo nutarnju odgoju, duhovno i fizičko preobraženje u novoga čovjeka prirode, Prof. Oppenheimer pohvalio je uvodno nutarnju predanost i odgovornost židovskih radenika u Palestini. A na kraju je govorio o potrebi (discipline pruskoga tipa. Kao da je gosp. profesoru ipak izmakla jedna jača disciplinovanost duha i srca u onim broljnim jedinicama, baš u tim kudjcnim socijalističkim skupinama. Ima li igdje skupova, u kojima se neuposlenost uklanja s toliko tri-

2 noće baš u tim kudjenfrn socijalističkim skupinama. I ma igdje toliko etosa u svakoj česti rada kao ondje. Ako se velika zadruga na komunističkoj osnovici, nije 'još sasvim afirmirao, nije li stvorio plemenitu 5 snažnu oduševljenih ■pionira. Prol Oppenheimcr zaboravlja, da su sB jocniste u Palestini morali svojim radom i novcem obaviti nu i skupu okupaciju zapuštenog močvarnog, bolesnog i suloß tla, što drugima inače obavljaju kažnjenici i jadni urodjeniß uz investicije državnoga novca. I Prof. Oppenheimer ne vjeruje da u nas ima drugačiji -■ B cionalizam nego u evrOpljana. Drži, da bi opasnost u ■ ropskom pitanju nastupila, kad bi Arapi bili potisnuti -I manjinu. Znači da hi žestoko reagirali na ti učiteljsko gospoji stvo Židova. Židovi bijesu nikada imali pretenzija da budu ; B čiteljima, Kraj židovske većine arapska manijina ne bi zasigarß no osjećala jade evropskih minoriteta. Ali .prof. OppenheimJ pokazao ,je tuđe da je više okorjeli Prus nego Židov. I Spekulacija sa zemljištem nemila (je pojava. Bila je pj sljedica velike imigracije, koja je u zemlju ušla kao četvrj aldja. Zaveo ju je clemenat komercijalnoga nažiranja, k O :J ■prol. Oppenheimer nakraiju preporuča pijonirima palestinski nacijoinalne zemljoradnje, Palestinu grade oni f kop se discipli.l mjjitju odozdo, a ne silom, odozgo. One koje treba disciplino-l vati željeznom rukom, regulišu i same teškoće u Palestini ii svajesna aktivna većina židovskih gradilaca sve i bez upuiJ ■prof. Oppenhoimera. Špekulanti bježe iz Palestine .. _ i Tel Aviv je neukusno sagradjen. Tačno! Ali je važni t da su ga izgradile židovske ruke. A osim toga: ima veliki broj židovskih četvrti sagradjenih ukusno, s mnogo stila. Svojim govorom prof. Oppenheimer nije poslužio instituciji Keren Haljesoda u okviru kojega je bilo priredjeno njegovo predavalačko veče, ali je, jamačno (protiv svoje volje, natjerao vodu na mlin onih mnogih, kojima golica svaki sui, o Palestini i cijeni zrnu, ma s-e samo i pričinio negativnim. Neki se raspisaše čak o »propasti cijonzma«. Kao za onih famoznih članaka vlasnika antisemitskoga »Morningposta«, pokojnogi lorda Northcliffa_ Dao im je usud da se malo radnju. Ali naša stvar kroči dale i unatoč svemu tomu. Dcmantovala je ona i druge kritike nego što je za protucijonističku agitaciju tako živo upotrebljeno predavanje prof, OppenheiJnera. Bilten Povereništva K. K. L. u Beogradu br. 15.

Ovaj broj sadržaje dosta bogat i zandmiv materijal ya lijepo upućuje u najnovije dogodjaije u cijonizmu i u nas i donosi podatke o radu beogradskoga povereništva za KKL. Iz biltena saznajemo, da se u Beogradu sprema izdavanje vaspitno-iniormativnoga popularnog mjesečnog lista. Bilten donosi medju domaćim vestima ovu interesantnu bilješku: Položaj Sefarda u Erecu. U krugovima o vd. naših Sefarda vlada ogorčenje usled dohijenih privatnih informacija, da se od strane Aškcnaza koji upravljaju cionist, institucijama čine mnoge teškoće, kao da su i prema njima vrlo nepredusretljivi. Uputili smo na nadležnom mestu predstavku i dobili odgovor j da je isključeno, da se taj prekor može učiniti zvaničnim i 'odgovornim ustanovama u E. J. već da je to stvar pojedinih neodgovornih elemenata. Pošto roomentano u Palestini vldaa kriza i velika besposlica, to od toga trpe ne samo useljenici Sefardi već i Aškenazi, koji dolaze u mnogo većem broju. Otuda čini se neprav.o i ide na štetu opšteg Jevrejstva, ako se pojedinim prolaznim slučajevima želi pridavati veće važnosti.

Uvodničarski antisemitizam „Narodnog Djela"

U Zagrebu izlazi ni punu godinu dana tjednik»Narodno Djelo«. Neslužbeno iza ovoga lista stoji patriotska organizacija »Narodna Odbrana. U političkom smjeru list kudi naše političke prilike, upozorava na nemoć i iskvarenost parlamentarizma u Jugoslaviji, pa omjeruje vanjske neprijatelje i stanje u Jugoslaviji. Zagovara jaku ruku, koja bi bila to potrebnija, što je Jugoslavija okružena vanjskim neprijateljima i puna nutrašnjih neprijatelja. Kvintesenca glavnih političkih članaka u tome listu je potreba diktature. Ranije se dešavalo, da je u »Narodnom Djelu izašao, u muzičkoj rubrici, po ikoji člančić zasoljen antisemitizmom. Znajući tko ih piše i kako dolazi do publikacija tih članaka, nijesmo iz toga htjeli da izvodimo kakove zaključke i o samoj redakciji i općeno, o čitavom listu. Medjutim je u »Narodnom Djelu« od nedjelje dne 3. oktobra osvanuo uvodnik, koji nastavljajući seriju prikaza neprijatelja Jugoslavije govori o stranom kapitalu. Novac je zamijenio barut. Ranije se tražila municija, da se zarobi narod u ovoj zemlji, a sad se inostrani neprijatelji služe novcem da prodru amo i da narod ekonomski uhvate u svoje šape. Strani je kapital htijući silom ovamo u velikoj mjeri učestvovao u zavodjenju korupcije u naš život. Članak nosi natpis: »Neprijatelji i tudjini zarobljujui našu narodnu privredu«. U debelom nizu podnaslova nalaze se jedan do drugoga i ovi: »Posrednici tudjinskoga kapitala, rada i duha u našoj državi Židovski tercet: BečPešta —Zagreb*. I dosljedno tome u članku uvodničar tvrdi da je strani kapital našao dobre i agilne posrednitke u nama Židovima. Veli doslovce: ... »Tudjinsko i neprijateljsko zarobljivanje naše narodne privrede može da se divno odvija i zbog toga, što je našlo sjajne posrednike u samoj našoj državi. A to su naši Židovi koji rade u poznatome tercetu: Beč —Pešta —Zagreb. Oni su posredovali u našoj državi podmitljivost i na opću izaratnu pokvarenost. Njihova je glavna osobina poznata: Vrijednost čovjeka mjere samo po novcu. Tako i njegovo poštenje. I odatle upravo razaraju upravo naš, starinski, moral. K prirodnim poteškoćama naše privrede i našega državnog života pridošli su. dakle, i oni. Naš je list odlučio, da u narodu i društvu počne radom, kojim će se udesiti otpor protiv" njihova presizanja ...« U nastavku članka nagoviješta se pokret lista protiv tudjinaca i dakako tih zločinskih posrednika, ukratko Židova. Članak, sam o sebi, tako je naivan i otrcan u svojoj demagogiji to nije vrijedno da polemišemo protiv svih tih toliko već puta napisanih i razvikanih insinuacija i nabacanih halucinacija. Tko je pročitao cijeli članak, dat će nam pravo. Pisca, slaboga tia peru i na invenciji teme jamačno je inspirisala neka vijest, da se u Engleskoj zamislite, u EngleskojV— stvara protužidovska stranka. Ovu slutnju o inspi'

8

«ŽIDOV»

Broj 4i