Židov

A 0 medju sefardima. S. V. s punim shvatanjem prati nastojanje vodećih lica sefardskoga elementa u našemu narodu oko nacionalnoga i politički cijon. osvještavanja Sefarada, uvjereno, da će oni, imajući u vidu jedinstvo naroda, privesti cijonističkpj misli i cijonističkome stvaranju ovaj dragocjeni, a dojako organizatorno nedovo'jno obuhvaćeni dio našega naroda. Pri tome se samo sobom razumije, da Savez Cijonista kao sastavni dio Svjetske Cijonističke Organizacije u cijcnističko-organizatornom pogledu kao i dosad ima da ostane zajednička cijonistička organizacija svih Jevreja naše Kraljevine. JUGOSLAVENSKO HALUCKO NASELJE. S. V. daje oduška svojoj velikoj radosti, što su najzad naši halucim smješteni na jugoslavenskoj farmi. Time se izvrši’a vruća želja, nesamo njihova, već i Jevreja Jugoslavije, jer ie tim mošavora dat trajan zalog veze srdaca izmedju jugoslavenskoga Jevrejstva i Erec Jisraeia. Ša'jući našim sinovima, p/onirima obnove Erec Jisraeia, pozdrave svih Jevreja Jugoslavije, S. V. pouzdano očekuje, đa će se u najkraće vrijeme nasmoći sredstva, što su još potrebna za potpunu opremu farme, za napredak i za evjet; nje njeno. S. V. je uvjereno, da će značajna činjenica osnivanja našega mošava dat] podslreka halučkome pokretu u nas. CIJONISTIČKA ODGOJA. 1. Imajući u vidu, da samo intenzivno nacionalno i cijonističko vaspitanje može da stvara stalan kađer ustrajnih radenika za Erec Jisrael i za galut, S. V. ponova ukazuje na potrebu, da se pored organizacionih i financijskih dužnosti svaka cijonistička stanica u uskoj saradnji s omladinom posveti u jednakoj mjeri kulturnome radu. 2. S. V. poziva cijoniste, neka u mjestima, gdje ima jevrejskih škola, porade o tom, da se na njima namjesti uč.te'j hebrejskoga jezika, a gdje tih škoia nema, da vjeroispovjedne opšline podržavaju stalne kurzeve za hebrejski jezik. Pozivaju se M. C. O,, neka i same organizuju osnivanje i podržavanje hebrejskih kurzeva. 3. S. V. nalaže sVlma M. C. O., da u svom mjestu osnuju jevrejsku biblioteku. jŠEKEL. 1. S. V. poziva sve ,eke!ske povjerenike, neka u cilju udvostručenja broja šekalim ulože najveći trud u sabiranje šekelskoga prinosa, kako bi broj šekalim bio zaista vjerna slika brojčane jakosti cionističke organizacije u našoj Kraljevini, te kako bi Savez bio dostojno zastupljen na Kongresu Svj. C:j. Org. i mogao uzeti učešća u svim odborima, u koje je preloženo težište kongresnoga rada. 2. Vršeći nalog Egzekutive Svjetske Cijonist čke Organizacije odredjuje S. V., da se u B a 1 f u r o v o j nedjelji, od 2. —9. novembra ove godine, sprovede najžvv ja šeke'ska propaganda i akcija. 3. S. V. s J .avl>a u dužnost svim imućnijim sumišjenicima, da omoguće namicanje propisanoga kontigenta od 300 zlatnih šekela, računajući z’atni šekel po jednu funtu. DISCIPLINA U ORGANIZACIJI. S. V. žali nedostatak discipline kod velikoga dijela M. C. O. Uspjeh cijonističkoga rada organizatorno je zavisan o priznanju i poštivanju autoriteta, postavljenih po statutu Svj. Cijon. Org. Hotično ignorisanje toga autoriteta dokazom je nedovoljne cionističke svijesti. Saslušavši diskusiju o tim pojavama, naročito o prilikama u Sarajevu, i proučivši pređlog Sav. Odbora po tome pitanju, S. V. odlučuje: 1, Nalaže se Saveznome Odboru, da pozove vodstvo M. C. O. u Sarajevu, neka do kraja mjeseca oktobra ove godine preda ostavku i neka o tome izvijesti R. O. 2. Poslije toga će u svakom slučaju R. O. postupiti shodno točci 14. § 18. ORGANIZACIJA CIJOMSTICKIH ŽENA. S. V. pozdravlja osnivanje zemaljske federacije Hisjadrut Olamit Lenašim Cijonijoti stavlja u dužnost cionističkoj javnosti, da medju jevrejskim ženama i djevojkama populariše ideju ove organizacije i da stvarno podupire organizovanje mjeIsnih grupa. Kad se ta organizacija stvori. Savez Cijonista podupirat će je po potrebi i novčanim sredstvima prema primjeru drugih zemaljskih organizacija. OMLADINA. S. V. konstatirajući, da se u omladini javljam različite struje i skupine, koje žele, đa na svom putu dodju do ostvarenja cionističkih ciljeva, poziva sve te dja'ove, neka zajedničkim radom očuvaju jedinstvo Saveza Žid. Omi. Udruženja, kako ne bi došao u opasnost skladan i bratski cijonistički rad omladine. PROMJENA PRAVILA Paragraf 18. Pravila Saveza Cijonista u Kraljevini SHS nadopunjuju se ovom alinejom; 14. Savezni Odbor može u onim mjestima, gdje ne postoji MCO postaviti svoje povjereništvo od 3 lica, koje će vršiti funkcije M.C.O. Tako isto Sav. Odbor može u onim mjestima, gdje postojeća M.C.O. ne pokazuje dovoljno aktivnosti u svom radu ili radi protivu in-

teresa Cijonisjičke Organizacije, razriješiti upravu M.C.O. od dužnosti j postaviti svoje povereniš vo. Povereništvo će u sag'.asnosti sa R. O. provesti konstituiranje M.C.O. * Budući da se dugogodižnjd član i bivši potpredsjednik Radnoga Odbora g, David Spitzer iz naročitih razloga nije dao birati u S 0., primilo je S. V. ovu rezolluciju: S. V. cijeneći neobično predani cijonistički rad g. Davida Spitzer a u R. O. Saveza Cijonista, žali. alo mu nije, moguće da nastavi radom u vodstvu S a veza. Svijesno, da mu duguje veliku biagodarnos. za njegov rad, nada se, da će se iza potrebnoga odmora vratiti u vodjstvo Saveza Cijonista. REZOLUCIJE KOMISIJE ZA KEREN HAJESOD odobrene po permanentnom odboru Saveznog Vijeća od 17, 18, i 19. X. 1926, 1. Komisija KH pregledala je knjige Kuratorija KH i pronašla ih je u potpunome redu, te predlaže SV, da izvješće toga Kuratorija, koje je pročitano na sjednici SV od 18. o‘. m. uzme na znanje, a Kuratorija podijeli ođrešnicui uz izraz biagodarnos ti. 2. SV izriče svoju zahvalnost Kuratoriju KH u Beogradu, kojemu je uspjelo, da položi valjane temelje za reorganizaciju rada KH u našoj državi, i da je taj Kuratorij već prve godine postigao .razmjerno lijepih uspjeha. 3. Naročitu zaslugu ,bko postignuća (Uspjeha ima izaslanik Direktorija KH g. prof. Salem Pazi-Goldmann, koji se nekoliko, mjeseci posvetio radu kod nas, pa komisija KH predlaže, da mu SV izrekne svoju zahvalnost. 4. Komisija KH, nakon što se detaljnim uvidom u knjige i spise Kuratorija KH uvjerila o velikom opsegu ličnoga rada i predanosti glavnoga Kurat,ora. g. Laže Avramovilća, smatra svojom ugodnom djižnožću, da predloži SV, da se g. Laži Avramoviću izrazi zahvalnost za ovaj uzoran i požrtvovan rad, i da ga se zamoli j da i dalje posveti svoju dragocjenu saradnju našemu fondu. 5. Skreće se ponovno pažnja, da lje minimum doprinosa KH za našu državu ustanovljen po Direktoriju KH temeljem zaključka XIV, Cij. Kongresa sa Din 500. po licu godišnje. 6. Predlaže se SV, da kontingent KH za našu državu za god. 1926.—27. (5687) saglasno sa zaključkom Direktorija KH u Londonu ustanovi sa L 5,000.—. Neka Centralni Kuratorij KH u Beogradu taj kontigent razmjerno podijeli nai pojedina, mjesta i neka se pobrine, da se sistematskim radom taj kontingent u svakom mjestu pribavi u što pravilnijim i jednakim razmacima i obrocima, jer samo takav rad daje garancije, da će se kontingent doista postići. 7. Komisija KH konstatuje rado, da su ove godine prvi puta dale svoje doprinose KH u doličnoj mjeri vjerske općine, od kojih ističe Novi Sad, Suboticu i Zagreb, a napose Veliku Kikindu, koja se općina, obvezala, da će svake godine dati maaser (10%) od iznosa svoga god. budžeta. 8. Stavlja se u zadatak Centralnoga Kuratprija KH, da se obrati preko Saveza Jevr. Veroisp. OpŠtina i svakim drugim mogućim putem na sve verske opštine u našoj državi ) da bi se sve one obvezale, da doprinose iz svoga budžeta stalno svake godine srazmjernu, a što ugledniju sumu u korist KH. 9. Obzirom na .različite cijon, novčane akcije treba nastojati, da one u pojedinim mjestima vremenski ne dodju u koliziju, 10. Neka SV u Centralni Kuratorij KH za našu državu povrh dosadašnjih lica iz Beograda izabere a nekoliko lica izvan Beograda. Bila bi naročita dužnost tih lica, da od vremena do vremena pomognu rad Kuratorija u takvim mjestima, u kojim bi njihova saradnja bila poželjna i obećavala uspjeh. Razumije se samo po sebi, da su svi članovi Kuratorija punovažni i imadu jednaka prava i dužnosti, ali članovi Kuratorija izvan Beograda ne mogu poduzimati nikakove ristem. akcije niti donositi bilo kakovih odluka bez prethodnog sporazuma sa Centralnim Kuratorijem KH u Beogradu. 11. Neka se uvede ustanova Velikog Vijeća KH za našu državu. Predsjednik svakog mjesnog Kuratorija je samim tim član Velikog Vijeća. Ti. članovi imadu prava i dužnosti, dai se obavještavaju o stanju, i radu KH uopće, a u našoj državi napose. Oni će primati periodički pismene ili' štampane izvještaje od Centr. Uprave iz Beograda. Poželjno je, da se Veliko Vijeće poslije 6 mjeseci pozove na sjednicu, da. se konstatuju dosadašnji rezultati i da se stvore zaključci o daljnjem radu. Svakako treba uoči ili tokom svakog Saveznoga Vijeća, da se održi konferencija Velikoga Vijeća. Komisija konstatuje sa žaljenjem, da još uvijek ima veliki broj cijonista, koji nijesu ispunili svoju dužnost prema KH f pa SV poriva sve naše cijoniste, da svoju dužnost odmah i u punoj mjeri izvrše.

Budžet

IZVJEŠTAJ BUDŽETSKE KOMISIJE. Budžetna komisija imenovana je po plenumu Saveznog Vijeća kako slijedi: David Spitzer, Lav Stem, Avram M. Koen, Egan Pollak, Hugo Adler, David Mevorah, Rudoif Fuchs, Ivo AlmuK. Na 19. o. mj. u 9 sati prije podne započela je komisija vijećanje uz sudjelovanje slijedećih članova; David Spitzer, Lav Stern, Avram M. Koen, Fgon Pollak, David Mevorah, Rudolf Fuchs, a prisustvovao je bez prava glasa organizacioni referent ing. Oto Rechnftzer, te podnosli svoj referat kako slijedi: 1. Budžetna komisija pretresajući sve predložene mu osnove budžeta za godinu 5687. došla je većinom glasova do zaključka, da preporuči plenumu Saveznog Vijeća na prihvat buđžetnu osnovu beogradske delegacije, imajući kod toga u vidu da ova namiruje sve potrebe predviidjene i predložene budžetnom osnovom Radnog Odbora uz podiedno povišenje stavke za agitaciju i propagandu od dinara 10.000 na 20.000 kao veoma važan momenat za popularizaciju cijonistiokog pokreta, a da kraj toga ne iziskuje povišenje administrativnih' troškova te na taj način plaćaocima šekela ušitedjuje neproduktivni izdatak od dinara 52.000. — prema budžetu Radnoga Odbora. 2. Osobito je govorila u prilog prihvatu oivoga načiha za pokriće administrativnih troškova potrebnih sredstava činjenica, da se Egzekutiva u Londonu konačno prilagodila opravdanim zahtjevima različitih zemaljskih organizacija, da u buduće provodi šekelsku akciju na početku budžetarne godine, a ne kao što je to bio do sada uvijek slučaj svršetkom dotične godine. Time će Savezu Cijonista t. j. Radnom Odboru biti osigurana sredstva za vodienje frnancijalnog gospodarstva Saveza, već od početka nove budžetarne godine, te ne će biti potrebno, da se čine pozajmice. 3. Da unatoč tome ne bi došlo opet do vrlo nezgodnog i za Radni Odbor neugodnog i nepriličnog stanja osobito u prvoj godini nove provedbe šekeiske akcije, t. 3. da ne mora opet čekati eventualno dulje vremena đo stignuća prvih prihoda šekeiske akcije, ffmade se staviti u dužnost MCO, da doznači odmah stanovitu svotu na račun saveznih doprinosa na osnovu đosadanjih kontlingentiranja. 4. Dosadan!! manjak Saveza Cijonista prouzročen dobrim dijelom nepovoljnim finansijskim stanjem službenog glasila »Židov« imade se stoga aktivnom saradnjom svih MCO namiriti posebnom akcijom za »Židov«, a prvenstveno od svih njegoviih pretplatnika i čitaoca 3 1 od dobrovoljnih prinosa. 5. U sm slu izvoda referenta za ha/učku farmu g. đra. A. Lichta budžetna komisija našla je ispravnim ii nužnim, da nadalje predloži plenumu Saveznog Vijeća na prihvat izvanredni prinos od dinara 200.000 za namirenje neophodnih potreba naše jugoslavenske halučke farme, ostvarene vel'kim trudom (i naporom svih kod toga sudjelujućih faktora, a namaknuče ove svote bit će ponovni i najrječitiji dokaz iskrene Uubavi i odanosti za uzvišenu i svetu našu stvar za obnovu naše narodne domaje Erec Jisraela.

Komentar budžetu SaTeza Cijonista u Kraljevini SHS za godinu 5687. 1. Savezni budžet bazira na Saveznim priniOsima, koje ima dai plati svaki cijonista u zemlji uz šekel i to po skali ođ Din. 35, i dinara 5 plus dinara 15, za sam šekel. Taj Savezni prinos plaćaju glave porodice i imućnija lica po dinara 35, a svi ostali po dinara 5. Ukupan iznos Saveznoga) prinosa ima se kontingentirati MCO u granicama njihove jačine, po njihovoj djonističkoj svijesti i ekonomskoj snazi. 2. »Židov« se imadc popularisati svim sredstvima u mnogo većem stilu nego do sada a naročito u krajevima gdje se čita hrvatski. Dok se financijsko stanje ne popravi, »Židov« ima da izlazi u dosadanjem smanjenom obujmu. Iznosom od Dio. 30.000 Savez će subvencijonirati »Židov« u ovoj godini, a za

BUDŽET,

Broj 43.

»ŽIDOV«

9

Predloženi budžet na osnovu gornjih izvoda prema tome glasi; I. Prihodi; 1. Savezni prinosi uz šekel 3000X 35 dinara 105.000 2. Savezni prinosi uz šekel 5000X5 »» 25.000.3. Posebne akcije •» 65.680 4. Prinos Egzekutive za šekelsku akciju „ 12.000 5. Prinos Keren Hajesoda za Hahšaru 99 27.000.Dinara 234.680 2. Rashodi: !. Činovnici Dinara 52.000.2. Služitelji „ 6.500 3. Poštarina 99 3.000 4. Štampane stvari 99 5.000 5. Telefon 99 400.6. Tecivarina IV. razreda 400.Okružna blagajna i Merkur 1.200 99 1.600.7. Stanarima 99 24.180.8. Ogrjev i osvjetljenje !» 2.000 9. Agitacija i propaganda »» 20.000.10. Subvencije: Haaviv 4.000 Hanoar 5.000 SŽOU 6.600.»Žlidov« 30.000 »» 45.600.11. Kulturne potrebe Čitanka 3.000 Arhiv 1.000 Različito 1.000.99 5.000 12. Palestinski ured 7.000.-* Hahšara 20.000.99 27.000 13. Trošak šekelske akcije 99 12.000 14. Zlatni šekeli 100. — L ** 27.500.15. Nepredvidivo *♦ 2.900.Dinara 234.680. —

GJURO DETEL, ZAGREB SLIKAR NAPISA I GRBOVA Prije Marovska 7. Sada Marr vska 18.