Židov

ŽIDOV

Keren Kajemet

Djetetova ruka, upravljana materinom, spusta rilog u modru kutijicu. »Za Palestinu Kaže ia G, »za haluclm«... ili tako šta. Misli li ona | ama mnogo više, no što se može da kaže dietetu, | 0 što dijete može da dokuči? Jedva lek, mati j i na; ili bolje: ona osjeća, da vod', jednu sitnu ruku t ; prvome činu za narodno djelo, naivno dobrano: inu, nesloženome, i neopterećenoihe misaonim brc- * rienom; da ta sitna ruka, ne znajući zato, prilazi ka , ( a ednici građenja zelenoga doma narodnoga života. ( dati to osjeća: i kucaji toga osjećaja struje u bilo i Ijcčije, kad mu ruka spušta prilog u modru kutiji- I ai. Na lišcu se odražava vedrina, što mu se rada u luši. Drukčije je to od svakidašnjeg davanja. Druk- j t •jje se bar čini nama, koji to gledamo i znamo stvaima odrediti uzroke i funkcije. I do djetešca je doprla zamisao učenog heideljerškog matematičara Hermana Schapire, ido ma- . tera židovskih. Toliko je ušla u narod! Jedini nje- j gov naučnički rad koji se. pun mladih i svježih so- , kova, zeleni i daje rezultate na pustnem nekad tlu nego što je matematičko. Rezultate, koji su, puni | pogrješaka, daleko od matematičke tačnost, ali životonosni: koji izbavljaju jedan narod. Ne mari mnogo, ako ko ne zna misaone i ctske ( osnove Keren Kajemeta. I pored toga dinar koji se j spusta u modm kutiju naći će svoj put k njihovu ostvarivanju. * Osnovan kao Narodni Fond koji raste iz malih priloga širokih narodnih masa. Keren Kajemet je više nego fond za kupovinu zemljišta u Erec Jisraeln. On izba Vi ja zemlju. To će reći prije svega: on se vraća k biblijskim zakonima o zemljišnom posjedul. po kojima zemlja ne smije da bude svojina pojedinaca, nego neodsvojiva svojina narodova. Uživa .je ko je obrađuje i dek je obrađuje, kao nasljedni zakupac. Židovski seljak nesamo da je prihvatio ovaj zahtjev jednog od najćudorednijih zakona, nego je u mošavu, kvuci i gdudu našao formu zajedničarskog, zadrugarskog rada na narodovoj zemlji. Keren Kajemet izbavlja zemlju. To će reći jos 1 to , da iz pijeska stvara čvrstu zemlju; da na kamenje nanosi zemlju i učvršćuje je šumama; da iz močvara odvađa vodu u eukaliptovo drveće i drenažne cijevi i obraća ih tako, oslobođene od tropske groznice, u oranice i bašte; da gasi mnogovijekovnu žeđ iscrpenoga tla kopanjem bunara i dovođenjem vode. Keren Kajemet izbavlja zemlju. To će, najzad, redit i to, da se naporima ljudi, čija je ljubav zemlji tek probuđena a ipak davna koliko je naš narod star, uistinu jača od smrti, stvara jedna cvatuća židovska oaza do druge. I dok mreža tih židovskih naselja ne prekrije sav Erec Jisrael, dotle će zadivljeni putnik poređujući ih sa felaškim posjedima, moći da vidi. što je u nekoliko godina umio da stvori židovski pijonir—seljak svojom ljubavi iz zemlje, što ju je Keren Kajemet izbavio iz ruku, koje su je kroz vijekove, bez duše, iscrple do obnemoglosti. Ima li igdje i ikad, u životu čovječanstva, primjera da jedan narod v dvije tisuće godina otkinut od prirode, tako duboko i jako hvata korijenje u zemlji, te se iz njezinih sokova obnavlja tijelom i dušom? U dvadesetipet godina svega opstanka Keren Kajemet može da ukaže na živa djela koja, mjerena sa sredstvima kojima ih je izveo, graniče na čudo. Dvijetisuće godina galuta nas je naučilo, da čekamo Ali trideset godina cijonizma učinilo nas je nestrpljivima. I ta se nestrpljivost oličava u našem djela u Erec Jisraeln, pa i u pogreškama, što smo ih Počinjali. Ne može se utišava,! naša savjest rečenicom koja se često čuje: »Što znači dvadesetipet godina u životu jednoga naroda?« To može da važi za narode, koji mirno i sigurno posjeduju svoju

zemlju i ne treba da je tek nađu. Ali mi, narod na putu, gubivamo svakim danom čekama po jednu poziciju koju još i nemamo. Samo dvjestatisuća dunuma narodne zemlje u Erec Jisraelu u dvadesetipet godina, prema tri milijona dunuma, to znači u životu našega naroda krizu radne Palestine koja se ne može ukloniti bez nove zemlje; to može da znači poremećaj u ekonomsko-socijalnoj strukturi Erec .lisraela koja može da bude zdrava samo, ako je prvenstveno i pretežno seljačka; to može da znači, da će sutra trebati umnogostručenih žrtava, da se uopće dođe do novih zemljišta; znači, najzad, očajno čekanje haluca pred pragom Erec .lisraela.

zastoj ,u useljavanju i pojačano iseljavanje. Da ne govorimo o teškoj moralnoj depresiji koju ovakovo stanje može da vrši na ljude čija volja i optimizam nijesu dosta otporni. , • Ne gubimo dane, da bismo imali budućnost! ♦ * ♦ Keren Kajemet ušao je u jubilarnu god nu. Otjerajmo oblake, koji nam zamračuju svečano raspoloženje !

Aleksandar E i c h t

JEVREJI!

Po cijelom se jevrejskom svijetu svetkuje rijedak jubilej, Keren Kayemeth Leisrael, jevrejski Narodni Fond, slavi 25 godina svoga uspješnoga rada, kojim je u Svetoj Zemlji otkupio 200.000 dunuma tla iz tudjih ruku, te se na njemu dižu 43 ratarske naseobine sa 4.000 duša, a osim njih narodne, odgojne, školske, zdravstvene i općinske institucije. Ta je zemlja postala vječnom i neotudjivom svojinom jevrejske zajednice, pa se time opet privode u život drevni zakoni naše Tore. Ali je malen postotak površine dosad otkupljen. Treba da se uvećaju napori, kako bi se nabavilo zeml|ište, potrebno za naseljenje tisuća naše braće, koja čekaju da započnu nov život na staroj grudi. Nije sad čas za krzmanje i oklijevanje. Nema sad mjesta cijepanju i dijeljenju snaga. Ujedinimo se u djelu, koje će biti na čast čitavome Jevrcjstvu ove Kraljevine. Stvorimo u jubilarnoj godini Keren Kayemetha šumu od 1.0000 drveta, da se zazelenc kršni bregovi Erec lisraela. Nastavit ćemo time da stvaramo ime jugoslavenskome Jevrejstvu, kako smo započeli svojom farmom u Džedi, najljepšemu kraju Emek jezreela, a na zemljištu Keren Kaycmctha.

oštarina plaćena u gotovom RHTPLATA NA „ŽIDOV* STOJI odišnjed 100.-, polugodišnje 50 - , ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. GL ASI SE RAČUNAJU PO ŠTALOM CIENIKU. - PLATIVO I UTUIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. A ČUNA UPRAVE „ŽIDOV* JE 33.83

godina X.

ZAGREB, dne 29. novembra 1926. 24. kisleva 5687.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA* NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38. I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11

BROJ 49.—50.