Židov

Razmatranja o K. K. L-u.

DR. SIGMUND HANDLER. Novi Sad:

Keren Kajemeit jest utjelovljenje onoga nagona židovskog naroda, što djeluje u smjeru po.ovnog sticanja palestinske grude. * Povezanost naroda sa majkom zemljom rodila je pojam domaje. Tlo domaje svakoga naroda bitna je sastavina njegove životne pojave. Domovinska gruda pripada narodnom životu kao srce ljudskom. Tek posjed te grude omogućuje narodni ž vot. Pojedinac može da živi bez vlastite domovinske zemlje, rasijani Židov može privremeno mu pripuštenu zemlju drugih naroda nazvati zav.čajem rasijani pojedinci i skupine naroda, kome su domaju oteli, mogu živjeti fiz.čk m ž votom, a'i taj život ne nosi obilježja čistog narodnog života, Opstanak židovskog naroda klasičan je primjer za ovu pojavu. Njegovi razasuti dijelovi provode djelomičan, ali i u tom obliku transponiran narodni život, u kojemu trajno raste nagon za narodnom cjelinom. Narodna cjelina glasi: Ijud i zemlja. Nerazriješiva povezanost zemlje s čovjekom u č stom pojmui naroda čini nagon za zemljom životnom funkcijom svakog pa i židovskog naroda. Ovo umovanje otvara galujcskom Židovu kapiju onoga visokog zida, što ga okružuje. Taj je zid podigao u tužnoj želji za mirom, da bijednu istinu svoje sudbine zaboravi. U okviru života, što ga Židov provodi među tuđim narodima, misl'i on, da je riješio pitanje svoje sudbine, ako si prisvoji koebciente narodnog života naroda gostoprimaca. Pri tome zaboravlja, da je ovo prisvajanje nešto nepravedno: sticanje tuđih dobara, koje se trpi samo privremeno. Tuđi narodi ,‘zraduju zakone, prema kojima posuđuju Židovima posvemašnju jednakovrijednost. Kružni zid izaziva u Židovu vjeru, da će ovi zakoni vječno vrijedit l . On zaboravlja, da su samo Božji zakoni vječni. Ova zaborav daje mu željeni lažni mir. I taj je mir neistinit, on je transponiran, jer su pred trpjeli, a današnji ga potomci moraju tražiti. Ova je zaborav moguća samo onda. kada se ograđuje kružinm zidom, koji zatvara pogled u istiniti, jedinstveni život. Svjetski je život okrutan, ali istinit svjetski život ismjehava privremenu trpeljivost naroda prema Židovima. Naše razmišljanje raskida kružni zid i kroz nastalu pukotinu vidimo naše kukavno stanje: naše različite narodne nošnje, što smo ih posudili u raznim zemljama od tolikih naroda, pretvaraju se u bijedne krpe, koje nas čine prosjacima u moralnom pogledu prosjacima, koji mole malo časti, malo mira, trpeljivosti i milosti. Kako i nebi? Ima nas više milijuna, a nismo narod. Imamo jezik, a nismo narod. Imamo zemlju, a ne težimo za njom. Treba da smo narod, a ne ćemo. Zar ne opažamo, da smo izgubili lice mi, koje je Bog stvorio u svom obličju. Po cijelom svijetu hodamo licem, koje za ostali svijet nema očiju, ušiju, ustiju, već je samo jedinstveni, svagda i svagdje isti židovski upitnik bilo to na ledenom sjeveru, na tropskom jugu ili u umjerenom pojasu. Kako ne bi? Mi smo narod bez korijena, bez tla, bez zemlje. Ali u nama je nagon, da izliječimo bolesno, da iz odlomaka sastavimo narodnu cjelinu, da židovskog čovjeka privežemo uz židovsku zemlju, da privedemo novom životu židovski narod. Ovaj je nagon naslijeđen, on leži u nama i pripada nam kao meso i krv; on je u nama upravo zato, jer stno razlomIjene česti jedne cjeline, kojul je Bog odredio. Morao je doći prorok, da ostvari ovaj nagon, da potjera mladice iz klica, da stvori Keren Kajemet, kojemu je svrha da oslobodi i otkupi tlo otaca za djecu i potomke; da plodno, čudesno i mirisavo tlo Palestine vrati židovskim ljudima, kako bi opet postali Božjim narodom.

, 10.000 FUNTI ZA KEREN HAJESOD. J eru sol im, 26. novembra 1926. Glavni Ured Keren Hajesoda primio je od gosp. Benensona, šefa londonske tvrtke Q. i A. Benenson Ltd ček na iznos od 10 hiljada engl. funti (dva i tričetvrt milijuna dinara). Gosp. Benenson, koji sada boravi u Udruženim Državama predao je ovaj ček predsjedniku Svjetske Cijon. Organizacije dr. Weizmannu, koji ga je odmah odaslao u Jerusolim.

ENGLESKI ZAJAM PALESTINI. »Times« javlja, da će Donja Kuća doskora potvrditi odluku financijalne komisije, da londonska vlada garantuje zajam od 4 i pol milijuna lunti za, Palestinu.

ŽIDOVSKOJ BRAĆI U EREC JISRAELU I U ZEMLJAMA RASULA

Godina 5687 jest blagdanska godina. Dvadeset je i pet godina prošlo od dana, kad je dr. Teodor Herzl, na petome kongresu cjjonista iz svega svijeta, objavio osnutak institucije, koja će imati zadaću da tlo otaca oslobodi za djecu i lumučad Keren Kajemet Lejisraela. Sjećam se dobro velikoga ovoga dana, kad se delegat za delegatom gotovo iz svih krajeva i kuSeva svijeta javljao na govornici i davao prve male pridonose velikoj svrsi Keren Kajemeta. Početak bijaše malen, ali velika bija-še vjera, da će iz ovoga malenoga vrela poteći mnogo vode, i da će se Zemlja posvema da oslobodi. Keren Kajemet počeo je svoj rad u Palestini prvim skromnim kupnjama tla u Kineretu, Ben Šemenu i Hii'di, kupnjom neko! ko hiljada dunuma; a za odulje smo vrijeme doprli i do kupovanja desetaka hiljada dunuma, do oslobodjenja pretežitoga dijela Emeku Jezree'a. Primici započeše sa iznosom cd 15 000 funti godišnje a porasli su dotle, te su u posljednjoj godini iznosili 300.000 funti. U posjedu Keren Kajemeta, a to će reći židovskoga naroda jest više od dvjesta hiljada dunuma. Mnoštvo je kolonizacionih točaka stvoreno na tome tlu, a u svima je naseljima uredjeno dovodjenje vode. Zasadjeno je nekoliko stot.na hiljada stabala popravljene su kl.matičke prilike a sve to požrtvovnošću, krajcarama, što ih je dobivao Keren Kajemet. Jer one hiljade funti nijesmo primali od bogatih pojedinaca. nego od desetaka, stotina i tisuća braće i sestara u zemljama rasula. A ovo upravo i daje pučkoj narodnoj našoj instituciji njezin naročit značaj. Jubilarna godina Kerenova zgoda je, da u ime svojih drugova u Direktoriju, u ime svih saradnika u Glavnome Uredu i u svemu svijetu, a prije svega u ime svih onih, što su naseljeni na našemu! tlu i grade Zemlju u znoju lica svojega isporučim srdačan pozdrav svima, što site u tečaju navršenoga četvrtsitoljeća stvaranju i razviću našega narodnoga fonda bili pomagači, novcem ili radom. A jednu bih riječ još da dodam; sav rad u tih dvadesetipet godina tek je uvod u veliko djelo, koje treba da izvršimo. Stotine tisuća dunuma oslobodismo već. Milijune treba još da otkupimo! A jednako je tako i sa činom, koji ima da izvrši sva nacija, svaki od naših saradnika; da nam dade sredstva za naše veliko, golemo djelo. A ne će li sada pa kada će?

Menahem M. U si š k in.

IZGREDI PROTIV ŽIDOVA KOD ZIDINE NARICANJA U JERUSOLIMU

Jerusolim, 25. novembra. (JTA) Palestinska vlada saopćila je upravo izveštaj, koji se bavi sa inzultima Arapa izgredima protiv Židlova kod! Zidine Naricanja. U izvještaju se konstatira, da su se takovi izgredi od 11. septembra četiri puta ponovili. Uslijed toga poduzete su mjere i krivci su bili kažnjeni. Izgredi su se sastojali u tome, da se kamenjem nabacivalo na one Židove, koji su kod Zidine Naricanja molii Uslijed opetovanih ovakovih izgreda upravio je nadrabin palestinski, rabi Kook, protest na vladu u kom je zatražio da vlada zaštiti .one, koji mole kod zidina.

BROJ ŽIDOVA U BAGDADU

Bagdadski dopisnik »Egyptian Gazette« u Kairu napominje u jednome od svojih članaka o prilikama u Iraku, da u Bagdadu, glavnome gradit Iraka, živi oko 55.000 Židova, što bi imalo da znači, da Židovj čme otprilike jednu trećinu bagdadskoga pučanstva. Podjednako javlja taj dopisnik da medju Židovima u Iraku vlada jak pokret za naseljivanje u Palestinu,

Otvorenje palestinske kampanje u Americi

New-York, 26. novembra. (JTA) 0 konferenciji udru. ženih palestinskih fondova. (United Palestine Appeal), koja s, održala u Bostonu saznajemo: Konferenciji je prisustvovalo oko 150 delegata iz svj| krajeva Amerike. Iza otvorena konferencije, uzeo je riječ -(predsjednik Svjetske Cijon. Organizacije, dr. Hajim Wei ; . m a nn, Weizmann lje izjavio u svom govoru, dta će se prosi, rena Jewish Agency ostvariti još prie buduće zime. »Ne boja se nastavio e dr. Weizmann da bismo time odstupili od cijon. principa. Na našem se putu gomilaju teškoće, a ni n kojem sluičhiju opasnosti. Ne očekujem ja od necijonista, da it odmah donijeti sa sobom i miraza, ma da bi se moglo pomisli;; i na to, da bi čast tako velikog pokreta diktirala da se traij određjeni miraz. No i sam njihov pristup u jedno predstavci Uvi, koje treba da pomaže ostvarenje žid. narodne domaje, zn ,či prihvat programa palestinske izgradnje, koji predviđ a povt-a-nu imigraciju u Palestinu i proširenu žid, kolonizaciju u Zemlji,. Dr. Stephen S. Wis e, počasni predsjednik Udruženi! palestinskih fondova, izjaVio je, da nepokolebivo stoji iza dr. Weizraanna, koi si je svijestan svoje odgovornosti pa radi i govori u najboljoj nakani. Dr. Wise jamči, da necijonisti prijedlcg dr. Weizmanna iskreno, i sasvim dobronamjerno prilivičaju, pa da nema ni govora » kakovom napuštanju ci omstićkih princilpa. Zatim je primljena rezolucija, koju je u odužem govoru zagovarao predsjednik cijon. organizacije u Americi gosp. Louis Lips k y. Rezolucija glasi: »Konferencija je potpuno svijesna koliko je nužna zajednička akcija svih grupa i klasa židovstva za obnovu žid. narodne doma e u Palestini. Konferencija je sa zadovoljstvom saslušala poruke dr. Weizmanna, koji je referirao o svojim nastojanjima za ostvarenje takove zajedničke akcije čitavoga židovstva u Americi. Konferencija izražava nadu, da će ti nipori uroditi uspjehom«. JTA saznaje, da će se naskoro sastati naročita konferencija van partijskih žid. vodja u Americi, koja treba da donese zaključak o zastupstvu necijonista u proširenoj Jewish Agencv. Veliko je odobravanje izazvala na konferenciji vijest, di je predsjednik Jointa, g, Feliks M. Wa.rburj dao svotu od 50.000 dolara za Udružene Palcsl. F o nd!o v e. Konferenciji prisustvovao je medju ostalima i guverner od Massachusettsa, Alvan Fu 11 er, koji je prije konferencije priredio veliku zakusku u čast predsjedniku Weizmanmi.

2

»ŽIDOV«

BROJ 49— 511,

Engleski Zagreb StroimayeroTt ul. IO Magazin Beograd Prvorazredna modna kuća za gospođu. Vlastiti krojački aielier za odijela ' i rublje po mjeri.

Tlo Erec Jisraela može da se oslobodi samo prinosima Židov, naroda Sam židovski narod treba da nasmogne snagu, da izgradi svoju domaju u Erec Jisraelu. Budite svijesni velike, presudne zadaće današnje generacije naše!