Židov

zaradilo je lako novce. Židovski narodi nije imao koristi od toga, nego puste štete. Jer pored židovskih spelkulanata zaradili su na porastu imigracije i arapski veleposjednici. A KKL stajao je postrance i nije mogao da zahvati, da regulira cijene, jer nije imao novaca, jer ga židovska javnost nije u dostatnoj mjeri podupirala. KKL nije nikad ! a bio dovoljno bogat, da izvrši zadatak, što) mu ga je stavio l Teodor Herzl u jasnoj spoznaji ekonomskih potreba Palestine o čemu i kaže u »Atneulandu«; Već prije useljivanja u Palestinu sakupio je Židovski Narodni Fond imetak od više m lijuna funti, koji je služ o za kupnju zemljišta. Na taj je način bilo omogućeno, da se isključe spekulanti i zapriječi porast cijena zemljištu«. Daleko smo još od toga cilja, koji je Herzl stavio Keren Kajemetu. U 25 godina sakupili smo tek jedan i po m lijuna funti, a izdali 20 po sto cd te svote za troškove a i tom svotom nije KKL odjednom raspolagao tako, te bi se njome bile mogle provesti u jedan mah u najpovoljniji čas velike kupnje zemljišta. Desilo se upravo obratno: najprije nadošla imigracija, a trećinu svoga imetka dcb’o je Keren Kajemet tek u posljednjim godinama, unatrag dakle a ne unapred. A umjesto da je mogao kupovati' oveće komplekse, morao se koristiti svim mogućim računsk m umjećem da dobije cd Arapa, jer Židov® nisu dali dovoljno novaca zajmova, za koje morade plaćati kamate, Sto mu ođuzeše mogućnost, da radi po svojoj vol'j.; ove ga okolnosti sile d'a kupuje zemljišta, koja su skuplja i slabije kvalitete iofd drugih, ali za koja je arapski veleposjednik pristao na obročno otplaćivanje. Ali dok je tako KKL sa svojih 200—260.000 funti godišnje a to je bilo u zadnjoj godini, koja je rekordna— pregovarao s Arapima, dodjoše drugi Židovi, čestiti, pošteni spekulanti i ponudiš e Arap'ma više, pa natjerahu cijene u vis. Evo primjera: Istočno cd Nurisa trebalo je da se kupi 30.000 dunuma zemljišta, vanredno važnih s kolomizatornoga gledišta. Tyibe Tamra i druga sela zemljišni bi posjed Nurisa, Afule i Merhavje priključ la na južnogalilejske kolonije baruna R'otschilda, koje danas vegetiraju daleko od 1 novoga mladoga života u Palestini Stvorile bi štaviše moćnu barikadu židovskoga posjeda južno od Tiberijasa sve do gorja Gilboe, kojim se Nazaret dijeli od Jordana, a ujedno i Palestina od Istočno-Jordanske zemlje. KKL se bio već gotovo složio s Arapima glede cijene 2 funte po đunumu i eto ti grupe spekulanata, koja je ponudila tri' funte. Do kupnje nije došlo. Arapin sad uopće ne će da prodaje tu zemlju i tako je s nacijonalnog gledišta važno zemljište ostalo u arapskim rukama. Hi drugi primjer Abu Kišeka. Spekulanti jedne ortođosne agudističke grupe platili su arapskom prodavaocu umjesto 4 funti po dunumu, kolju je kupovninu ,s njime bila ugovorila jedna cijonistička institucija za kupovanje zemljišta, 8 funti! Arapin je s veseljem platio cijonist’ma konvencionalnu globu od 5000 funti, jer je j pored tolga bio zaradio 10.000 funti. Ali gore nego sve to, gore nego svi novčani gubici na roda u ovim posebnim slučajevima, jest Činjenica, da je svaka ovakova spekulacijlona kupnja tjerala ni vis cijene zemljištu u cijeloj Zemlji. Poznat je slučaj, gdje je neki arapski spekulant nudio jednome cijonističdruštvu, koje kupuje zemljište za KKL, kompleks kraj Jafe za 20.000 funti. Cijena je bila previsoka i on ie odbijen. Nakon nekoliko mjeseci nadjoše se ljudi, koji mui platiše 80.000 funti za ono zemljište, za koje cijonisti nisu htjeli dati 20.000 funti. Arapin kupio je za te novce zemljišta u Gazi i rekao: »nakon 15 godina dat će mi cijoniste trostruko, a ja mogu čekati«. I kupci onoga zemljišta, koji su time povisili cijene ne samo u okolici Jafe, već, kakio vMitmo, i na jugu zemlje, gdje gotovo i ne žive Židovi, ostavili su zemlju, tuže se sad, da Palestina nije kraj, u kome se može živjeti i trgovati, a sve je, što cijoniste pišu u svoji n nlov’nama, dakako laž. Oni to najbolje znadu,, jer su s mnogo novaca! došli u zemlju, pa ga izgubiše. Morao je doći slom: cijena zemljišta je rasla time i stanarina. Povišenjem stanarina poskup ; o ;e sav život. Uslijed toga rasle su nadnice radnika. To je opet poskupilo industrijsku produkciju, pa je postala nerentabilna; tvornice reducirale su produkciju ili sasvim obustavile rad. Novi val 'migracije nije više navirao u Tel Aviv, nego je skrenuo u H a j f u, pa A k o. A kriza traje dalje. Medjutim je Keren sve pomalo dobio opet prevlast u Palestini i u židovskome svijetu, koji ne mari za teorije, nego) uvažuje samo vidljivi uspjeh. Židovi, koji su bili opojeni naglim razvitkom Tel Aviva, te se bacili na spekulaciju s kućama, najednom se sjetiše, da su kolonisti odi Petah Tikve i drugih kolonija bez prevare, bez izrabljivanja, bez spekulacije polagano postali bogati, da su od malih početaka došli! do imetka od h ljade funti. I stadoše, da kupuju zemljišta u kolonijama, prihvatiše se r atarskoga rađa. Još nisu dovoljno naučili, te bi znali, da je bolje i sigurnije, da ne kupuju u kolonijama privatno zemljište, nego da investiraju vlastiti, novac i ostave zemlju pod vrhovništvom KKL, koji bi njihove Potomke mogao priječiti, da prodaju zemlju

ili da njome spekuliraju. Ali' su već naučili, da je najsigurniji posjed l zemljišta, koje sami obradjuju i koje nije übačeno u riziko spekulacije. A javnost? Židovski Narodni Fond 1 , koji je u velikoj novčano; neprilici (ima u ovoj godini da plati za dospjele obroke kupljenoga zemljišta 120.000 funti), ipak je imao smjelosti, da kupi 6000 dunuma zemljišta sjeverno cd Tel Aviva za 30.000 funti gdje će naseliti 1500 radničkih obitelji u vrtnom pređg r a d ju, što ga stvara. Time će Keren u budućnosti spriječiti spekulaciju i u izvjesnoj mjeri djelovati i na regulisanje stanarine u Tel Avivu. Slično se radi u Hajf i, I ondje je kupi;eno zemljište za vrtni grad, u kojem će se naselitj 1000 obitelji. A ako Bog pomogne, te KKL dob ije više sredstava, ostvarit će se slično naselje i u zapadnom dijelu Jerusolim a, KKL započeo je drugi dilo svoga rađa: Ne izbavlja samo zemlju iz nežidoivskilhi ruku, već izbavlja i narod iz ruku zemljišnih spekulanata i iz uskih soba velikih kuća, kao što ih ima nažalost već u Tel Avivu. Ali sve je to' tek jedan dio ornih problema, koje je pokrenula kriza u Palestini, Okvir jednoga članka ne dlcpušta mi, dal se bavim i tim, da dokazujem, te je kriza u zemlji morala nastati već s toga razloga, jer su Židovi stisnuti' u tri velika grada Palestine, u kojima ih ima 150.000, dok u malim mjest ma stanuje jedva 40.000. S time u savezu nabacuje se pitanje, da li

i ti ljudi dragovoljno živo u gradovima ili je' tome n zlog,, što Keren Kajemet zbog nedovoljnih prihoda n može da udovolji molbama hiljada i hilj, da ob i t e 1 j i i r a d n i k a, š t o b i htjeli da s nasele kao koloniste. Samo se po sebi razj mije, da bi odlazak tih ljudi iz gradova na sela, poj« tinio život u Palestini, povećao produkciju i poboljš-, trgovačku bilancu. To je najbolji i upravo jedini ptj da se trajno onemogući neuposlenost, koja ne vlaci samo u Palestini nego i u svemu svijetu. Kriza u Palestini, nije mogla nikoga iznenadit kcjj je ozbiljno vjerovao u ispravnost načela, koja KKL kroz 25 godina propovijedao. Židovski svijet nj htio da vjeruje, da se u cijelom svijeta može da spi kul ra sa zemljištem, a da bi to baš najopasnije bilo Palestini. Prepustio je KKL časnu zadaću, da ka neki dobročinitelj (u koliko mu to doprina ccpuštaju) naseljava zemljoradnike! Taj je sistem doživio slom. I krize će biti, dokli god cijeli narod Israela ne nauči ono, što je Bibli; već prije 3500 godina objavila: »Ne prodajte z i miju zauvijek, jer Moja je zemlja, a v ste samo užit n i c i moj i, veli Gospod Doklegod se ne usjekne duboko u svijest naroda sp: znanje, da zemlju moramo sticati samo zanaroi A onda ćemo moći da kažemo i za ovu krizu: gara i letova..

Oblici naselja na tlu Zid. Narodnog Fonda

ARNO DALBERG.

MALA ZADRUGA (Kvuca ktana). Prvi oblik socijalističkog zemljoradničkog gospodarstva, koji ćemo danas razmotrit;, Kvuca, počiva na načelu zajedničke proizvodnje i potrošnje, jedna, radnička skupina preuzima solidarno tlo od narodnog fonda. Svi članovi zajedno preuz.mlju ž.vi i mrtvi inventar, dakle: staje, barake, kuće, stoku, perad, poljoprivredne strojeve, oruđe Ltd. Cijelo se zemljište obrađuje zajednički. Pri tome se paz, da bude promjene u raznim granama zanimanja, kako bi svaki član imao prilike da upozna gospodarstvo a tančine i da se skrbi za pravednu razdiobu.. To vrijedi samo onda, ako interesi preduzeča dbpuštaju promjenu. Obično se svi članovi Kvuce nastane u zajedničkoj kaci, gdje svaka porodica dobiva jednu sobu. U nekim Kvucama postoji tendencija, da se članstvo porazdijeli u nekoliko manjih zgrada Jelo se priredjuje u velikoj kuhinji, a i jede se u zajedničkoj blagovaoni. Ova je prostorija obično ujedno soba za sastanke, gdje se članovi zadržavaju poslije rada, da vijećaju ili da se zabavljaju. Tu je, moglo bi se reći, društveno središte zadruge. Zajednički uzgoj djece u zemljoradničkim zadrugama ima veliko značenje za život u naseljima, naročito za ženske članove. Već unaprijed se znalo, da će u poljoprivredi" žena morati da radi kao i muškarac. Naravno, s vremenom je došlo do diferenciranja rada na način, da žena manje sudjeluje pri radu na polju,, a više u unutarnjem gospodarstvu: rasadniku, staji, peradarstvu i šivanju. Nastala ie takodjer potreba da se dječja njega i obuka bolje organizuju l . Radi toga se neke žene u Kvuci bave isključivo dječjom njegom, dok su ostale žene slobodne i mogu raditi u zadruzi. Za veću djecu drže se učitelji. Uzgoj za zajednicu donio je već važne i zanimljive organizacione oblike, o kojima treba da se govori posebno. Poput proizvodnje zajednička je i potrošnja. Proizvodi stečeni zajedničkim radom u staji I polju

troše se zajednički. Osim jela u zajedničkoj h' ■ vaoni dobiva svaki član sredstva za odjeću l iz zajec ničke blagajne. I razne potrebne izdaitke za ki iig putovanja itd. pokriva blagajna. Pri tome ne ni tendencije za uniformiranjem. Pojcdin se sobe spremaju i urcdjuju prema ukusu poicd nača, ali sredstvima zajednice. To isto vrijedi i z odjeću. Medjusobne pomoći imade i u tim stvar im Za onoga, koji ne poznaje prilike, nastaje a mah pitanje, da U pri ovakvoj razdiobi ne nastai poteškoće. To je pitanje zaista opravdano. Ali ovdi moramo spoznati, da u sociološkim tvorbama Palf stine sudjeluju momenti, koji su skroz neekonon ske naravi. Sve grupe sastavljaju ljudi, koji su pi vezani dugogodišnjljm prijateljstvom ili se znatn podudaraju u svoijm tendencijama. Ova dušovn povezanost najvažniji je faktor u zajedničkom i votu tih grupa. Gdje je nema, dolazi lako do ncsp> razumaka, koji često završuju raspadanjem zajei niče. Zato palestinski radnici i cijene osobito d; ševni momenat i pri sastavljanju zajednice polaž najveću važnost na to, da ljudi, koji se zajedno n; seljuju, zaista pristaju jedni uz druge. Osim tog treba imati na umu, da ovi naseljenici mnogo m< nje no što mislimo, haju za materijalne interes jer su velikim dijelom članovi imućnijih porod e a prešli su u palestinsku poljoprivredu dobrovoljn Svaki se rado odriče priviknutih udobnosti i dijeli drugima bez oklijevanja ono malo, što je tu, jer: svi prožeti spoznajom, da to zahtjeva ideja ofanoi Palestine. Tako počiva Kvuca kao sociološka tvo ba u prvom redu na odličnom ljudskom matei jalu i zajedničkom načinu života, koji svakom poj dincu obezbjedjuju minimum egzistencije. Podied' nastaje iz ove tijesne kooperacije zasigurno i ve uspjeh rada. Član Kvuce stoji na gledištu, da usp« zajedničkoga rada dvojice svakako mora biti vei nego kad rade rastavljeno. Sudeći po uspjesima 1 drugarskih naseobina u Zemlji ova je konstatacija dobroj mjeri ispravna.

Orači u dolini Emek Jezreel, najplodnijem kraja Palestine. U pozadini gora Karmel.

4

»Ž I D O V«

BROJ 49—50,

TKO KAVU HAG pije, predusreće naravnim posljedicama preoptereeenja srca, živaca, bubrega, ima pri tom potpuni užitak najfinije kave!