Borba, Jun 22, 1992, page 16

16 РОМЕРЕЏАК22.Ј0М 1992. GODINE

PREVIRANJA U ZAJEDNICI NEZAVISNIH DRŽAVA

Za to smo da se pitanja rešavaju pregovorima, ali pošto je u pitanju

pravi rat (u Moldovi) s

a desetinama mrtvih, rat na našim granicama,

ne možemo biti ravnodušni — poručuje Jeljcin Snjeguru

(Od dopisnika „Borbe“)

Moskva. — Ruski državni vrh odlučio je da pređe „Rubikon“ nemešanja u unutrašnje stvari bivših sovjetskih republika. Odmah po povratku sa četvorodnevne američko-kanadske turneje, predsednik Rusije Boris Jeljcin javno je uputio upozorenje predsedniku Moldove Mirči Snjeguru, povodom obnavljanja rata u Pridnjestrovlju u kome je samo „leva obala“ za poslednjih 30 sati imala više od 200 mrtvih i najmanje 300 ranjenih: „Veoma, veoma brinu poslednji događaji u gradu Benderi, u Moldovi. Hteo bih da preko sredstava masovnog informisanja upozorim „predsednika Moldove Snjeguru. Mi smo, naravno, Za to da se pitanja rešavaju za pregovaračkim stolom, političkim putem. Ali, pošto se već radi O desetinama i desetinama рог!nulih, kada je u toku pravi rat, rat na našim granicama, mi, dakako, ne možemo biti ravnodušni. Na kraju krajeva, mi smo i obavezni da reagujemo da bismo zaštitili ljude i prekinuli krvoproliće. Mi za to imamo dovolino snaga. I — neka Snjegur to zna.“

Jeljcinova izjava ima utoliko veću specifičnu težinu što dolazi samo nekoliko sati nakon izjave ruske vlade koju je naciji, preko televizije, saopštio Aleksandar Ruckoj. I što šef ruske države, ni direktno ni indirektno, nije doveo u pitanje ništa od onoga što je Ruckoj rekao: „Skrivajući se iza ciničnih tvrdnji predsednika Snjegura o uspostavljanju zakonitih organa vlasti — ide se na krvavi rat, čija je glavna žrtva civilno stanovništvo. Već se napada i na jedinice naše 14. armije u Pridnjestrovlju. Nekoliko vojnika je ubijeno, ranjeno ili uzeto za taoce. Na žalost, po sličnom scenariju se razvijaju i događaji u Južnoj Osetiji, čiji. je glavni grad, Ćinval, što je posledica široke ofanzive gruzijskih bojovnika i vojnih formacija, dopola zauzet i gotovo potpuno razrušen. Među mirnim osetinskim stanovništvom ima već više stotina žrtava, a mi slušamo isto tako cinične izjave predsednika Državnog saveta Gruzije Eduarda Ševardnadzea.

Ruska Federacija ne traži za

sebe nikakve pogodne teritorijalne dobitke izvan svojih granica. Mi smo oduvek davali i dajemo prioritet mirnim, političkim sredstvima rešavanja svih mogućih konflikata i raznoglasja. Mi smo i sada spremni da produžimo diplomatski dijalog na osnovu principa dobre volje, međunarodnog prava i poštovanja prava čoveka. Ali, vlada Ruske Federacije, istovremeno, smatra da ima pravo, da je obavezna, da sa svom ozbiljnošću upozori:

dzea i Snjegura, i da su oni u svemu videli „recidive ruskog imperijalnog mišljenja“. Indikativno je, takođe, da su Jeljcinova i Ruckojeva reakcije došle nakon izjave ruskog ministra odbrane, generala armije Раџеја Стасеуа, да се Киза, ako bude potrebno, svoje sunarodnike u drugim bivšim sovjetskim republikamasz štititi i armijom, i posle pretnje predsednika Vrhovnog sovjeta Rusije Ruslana Hasbulatova, Gruziji da će

ја ____-___________________________ ин

Štampa i raspad Jugoslavije

Moskva. — Nastavljaju se unutarruska sporenja povodom priključivanja Kremlja sankcijama protiv Jugoslavije. Tako „Pravda“ piše da nije postojala „fatalna neizbežnost“ raspada Jugoslavije i SSSR: i da tek treba razotkriti „ulogu koju su u tome imale zapadne države i međunarodne organizacije“. Isti list još upozorava da se izuči „iskustvo Jugoslavije“ sa svom potrebnom 0Zbiljnošću — zato što je ono Što se sada događa između Drine i Kupe tek „proba“ za „glavnu predstavu“ koja je pripremljena za Rusiju.

Postoje, međutim, i listovi i autori koji na sve gledaju sasvim drukčije. Tako, na primer, Pavel Kandelj u uglednom nedeljniku „Novoe vremja“ piše da opozicija, koja tvrdi da je Rusija „izdala Srbe“, nastoji da Moskvu, zbog Jugoslavije, posvađa sa celom Evropom, jer procenjuje da tako najlakše može oboriti Jeljcina i vladu. Optužujući opoziciju da će svom narodu, umesto „velike Rusije“, doneti samo „velike potrese“, Kandelj tvrdi i da Moskva (priključivanjem sankcijama) svojim strateškim interesima na Balkanu nije nanela „ne-

popravljivu štetu“.

Kandelj savetuje sopstveno rukovodstvo: ne podržavajte Srbiju, ako ne želite da i sami prođete kao Srbija. Istorijska prava Rusije na neke teritorije morate žrtvovati, ako ne želite da sami doživimo ono što se dogodilo Jugosla-

viji...

Đ.B.

танина unum eeamumı

Rusija neće dozvoliti nikakvo nasilno rešenje pridnjestrovskog i južno-osetinskog konflikta. Mi imamo nameru da odlučno stavimo tačku na masovno ubijanje

mirnog stanovništva. Danas je ·

na zasedanju ruske vlade doneta odluka koja daje ovlašćenja oružanim snagama, koje se nalaze pod jurisdikcijom Rusije, da svim sredstvima koja su im na raspolaganju odbiju napade na svoje jedinice i oficirske porodiсе“. U pridnjestrovskim gradovima Benderi i Dubosari ulične borbe još traju, a zvanični Kišinjev je stavove ruske vlade okvalifikovao kao „grubo mešanje“ u svoje unutrašnje stvari, dok je prve samoodbrambene akcije 14. ruske armije u Pridnjestrovlju ocenio kao agresiju Moskve protiv nezavisne. i suverene Moldove. Indikativno je i to da je, odmah posle Ruckojevog istupanja preko televizije, došlo do telefonskog razgovora lidera Gruzije i Moldove, Ševardna-

U BRATISLAVI POSTIGNUT DOGOVOR O ODVAJANjU

Češkoslovačka na dva dela

_ Bratislava. — Politički lideri Češke i Slovačke postigli su u Bratislavi načelan dogovor o otvaranju procesa da se Češkoslovačka podeli. Dogovor o principima ovog procesa, potpisali su lideri Češke Vaclav Klaus i Slovačke Vladimir Mečijar, čije su stranke pobedile na izborima 5. i 6. juna.

Dogovoreno je da parlamenti Češke i Slovačke otvore kao „zajedničku inicijativu“ zakonodavni proces razdvajanja ove dve regije i da se do 30. septembra dogovore u principu oko sporazuma o razdvajanju, ko i da se do 31. jula potpiše sporazum O dispoziciji administrativnih tela.

U međuvremenu će Češkoslovačkom upravljati nova federalna vlada, koja će jedinstveno. predstavljati i Češku i Slovačku do okončanja procesa razdvajanja. Nove federalna vlada, kako je dogovoreno, imaće 10 umesto dosadašnjih 16 članova i samo pet umesto dosadašnjih 13 ministarstava: za finansije, odbranu, unutrašnje poslove, spoljne poslove i privredu.

Proces konačnog razdvajanja Češke i Slovačke u posebne nezavisne države trebalo bi da, kako je u principu dogovoreno, bude okončan do kraja 1993. godine. (Tanjug)

Moskva, ne bude li drugog rešenja, biti prinuđena da razmotri molbu Južne Osetije o prisajedinjenju Rusiji.

Neki misle da je a Day „pokazivanje mišića“ Ševardnadzeu i Snjeguru, možda, i plod njegovih tajnih dogovora sa Džordžom Bušom, ali da je, sasvim sigurno, pokušaj da se izbiju iz ruku opozicije bar neki aduti. Antijeljcinska opozicija, naime, i dalje predsednika države optužuje za „izdaju nacionalnih interesa“. „Haru“ koji Jeljcina optužuje da je jednostrano razoružao Rusiju pridružila se i „Pravda“ koja otvoreno procćnjuje da on u Vašingtonu za uzvrat nije dobio kredite, dok će u „sistemu globalne zaštite“ Rusija dobiti ulogu koja će biti „malo veća ili malo manja od izraelske“. Đuro BILBIJA

KARADŽIĆ U „MILIJETU“

Srbi će se braniti . do smrti

Апкага. _ — _ Predsednik Srpske demokratske stranke Radovan Karadžić izjavio je tiо кагпот turskom „Milijetu“ da se „ni jedan korak neće povući 'sa mesta koja su pod kontrolom Srba“, i da će Srbi te teritorije „braniti do smrti“. Karadžić je naglasio da „sporazum o prekidu vatre krše Muslimani“, i da „Srbi nisu ag-

resori nego Muslimani i Hrvati“.

Takođe je rekao da Ujedinjene nacije, KEBS i zapadna javnost „ne razumeju pravo stanje u Bosni i Hercegovini“ i da „Srbima u Bosni i Hercegovini treba priznati pravo na samoopredeljenje i poštovati osnivanje SOpstvene republike“.

ZAPADNOEVROPSKA UNIJA, МАТО 1 3 |

је 1

Nakon Severnoatlantskog pakta, i devet ze

nje“ koji bi trebalo da (Od dopisnika „Borbe“)

| Brisel. — Nakon Atlantskog pakta, i Zapadnoevropska unija je krajem protekle sedmice ponudila međunarodnoj zajednici svoje usluge „izvođača radova“ na uspostavljanju mira u bivšoj Jugoslaviji. Istina, prethodna ponuda NATO — definisana na ministarskom sastanku 4. juna u Oslu — ograničava se samo na usluge „čuvanja mira“, ali kako nezvanično ističu „Borbini“ sagovornici, se u briselskom sedištu NATO „između čuvanja i uspostavljanja mira“ postoji tek tanka linija razgraničenja“. Otkrivajući nam, takođe nezvanično, da trenutno

GENERAL DŽON GALVIN

NATO sposoban za akcije ti BiH

Vašington. — Severoatlantski pakt je spremniji i sposobniji za mirovne akcije od bilo koje druge organizacije — izjavio je u Vašingtonu glavnoko-· mandujući NATO snaga u Evropi, američki general Džon Galvin. On je rekao da su te snage osposobljene i za akciju u Bosni i Hercegovini, ali da o tome odlučuju političari, a ne vojska.

Govoreći na konferenciji za štampu, američki general koji krajem ovog meseca odlazi u penziju, naglasio je da se nada mirnom rešenju problema otvaranja i kontrole nad sarajevskim aerodromom. On se založio za nastavljanje pritisaka i sankcija, kako bi se pokušalo smiriti stanje u Bosni i Hercegovini. General Galvin je podsetio da je situacija u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici veoma složena.

Glavnokomandujući NATO-snaga u Evropi nije izričito isključio angažovanje svojih snaga, ali se založio za nastavljanje dosadašnjih napora.

(Tanjug) ar ramazanu enu nu ei rade „uobičajeni posao planiranja, za slučaj da takav zahtev dođe“, kao i da bi „kada se donese politička odluka o intervenciji mogli za dva dana biti tamo“, naši sagovornici ukazuju da NATO-vojnici „ne bi bili glineni golubovi za vežbanje lokalnih snajperista“, već bi u slučaju napada uzvratili, što liniju između čuvanja i uspostavljanja mira čini još tanjom.

U međuvremenu, prošlog petka, ministar inostranih poslova i odbrane 9 zemalja-članica Zapadnoevropske unije formirali su svoju „ćeliju za planiranje“ i odredili specijalnu ad-

radi na uspostavljar

27 2222 77;

АРА

NEDOL

KO „TANKE LIN tanije Herd na sastanku ZEU

-nok grupu koja bi do evropskog mita u Lisabonu, dakle do kraja sedmice, trebalo da „ispita mo, nosti ZEU da doprinese primeni ! ventnih rezolucija Saveta bezbed ti. UN“. Za svaki slučaj, da ne bi zabune u pogledu karaktera poni u deklaraciji Zapadnoevropske u se posebno naglašava da su pomi te relevantne rezolucije Saveta” bednosti“ usvojene na osnovu 0\ ćenja iz Glave VII Povelje UN, št reći da — ukoliko drugačije ne id te rezolucije mogu da budu prim ne i silom. |

Mada je generalni sekretar 7 Holanđanin Vilam уап ЕКејеп, ministarskog sastanka koji je pre petka održan u Petersbergu kraj na, najavljivao načelnu odluku 6 morskoj, a možda i vazdušnoj bl di Srbije i Crne Gore („čim — ka! rekao — Savet bezbednosti zatral se vojnim sredstvima pojača prin i poštovanje етђагра“), такуа 5 luka ne pominje u dokumentu ke usvojili ministri.

Teorija i praksa

Ona se, međutim, i ne isklju budući da pomenuti dokument | tira na rešenosti zemalja članica da u celosti primene razoluciju Saveta bezbednosti i istovremen hteva od Saveta da razmotri „di

IZJAVA FRANCUSKOG GENERALA VALATA

„Avaksi“

kontroli

Najmoderniji avioni za osmatranje, od nedavno U

rom vazdušni prostor nad

Pariz. — U Parizu je saopšteno da su najmoderniji avioni za osmatranje „avaksi“, od nedavno uključeni u jedinice Francuskog ratnog vazduhoplovstva, počeli kontrolu sprovođenja embarga protiv Jugoslavije.

Prema rečima generala Fransoa Valata, to je prvo učešće ovih francuskih letilica u realizaciji jedne međunarodne rezolucije. Prema njegovim rečima, „avaksi“ drže pod prismotrom vazdušni prostor nad na-

našom zemljom, kruži

šom zemljom, kružeći nad Alpim južno od Korzike. Francuska je, } se dodaje, nedavno kupila četiri „vazdušne laboratorije“ u SAD, sem što imaju rekordno polje o5 ranja istovremeno i na licu m „sintetizuju“ podatke i šalju info] cije u određene centre na zemlji.

U Parizu se sada prvi put pol mogućnost uvođenja i pomorske kade Jugoslavije. Pozivajući 56 krugove bliske sastanku predsti