Borba, Jul 17, 1992, page 17

< +

SVET

PETAK 17 JUL 1992. GODINE 17

AMERIČKE DILEME OKO VOJNE INTERVENCIJE U BIVŠOJ JU-

GOSLAVIJI

Kongres pritiska Pentagon se opire

Kongresmeni i senatori sve češće traže od predsednika Buša da se

energičnije angažuje „u zaustavljanju srpske agresije“ e Čejni odbacuje svako upoređivanje sa zalivskom krizom

(Od dopisnika „Borbe“)

Vašington. — U glavnom američkom gradu, čak i na samom vrhu političke piramide, mnogi su spremni da povlače paralelu između Iraka ı Srbije (termin Jugoslavija izbačen je iz ovdašnjeg rečnika posle raspada naše federacije, a iz poznatih razloga nije još vraćen u upotrebu). Prave se poređenja i pronalaze sličnosti u politici dve zemlje i profilu njihovih vodećih ljudi. Sada se u tome došlo do kraja: sa sve više mesta od Vašingtona se traži da se prema Beogradu konačno postavi kao početkom prošle godine prema Bagdadu — silom, kada drugačije već ne ide!

U ovoj fazi već primetne nervoze što političko-ekonomski pritisak ne daje željene rezultate — posebno što na horizontu nigde nema nagoveštaja kraju bosanske tragedije — došlo je do jedne indikativne razlike u pristupu iračkoj i jugoslovenskoj krizi. Dok je rat protiv Sadama Huseina isforsirao predsednik SAD, uz veliko kolebanje i opiranje Kongresa — situacija je sada obrnuta.

Danas, u ime zaustavljanja masakra i demografskog inžinjeringa u BiH, vojnu intervenciju protiv srpskih oružanih snaga traže iz sve snage kongresmeni i senatori sa Kapitol hila. A, opiru

NESTRPLJIVI KONGRESMENI

šlogodišnjeg srednjoistočnog rata, u kome su SAD predvodile međunarodnu koaliciju u isterivanju Iraka iz Kuvajta, Čejni je, pored ostalog, rekao:

„U Zalivu je bio čist slučaj agresije. U Jugoslaviji, ko je neprijatelj? Kako bismo mi tamo identifikovali našu oružanu misiju? Protiv koga bismo se borili? Protiv Bosanaca? Protiv Sr-

PREDSEDNIČKI KANDIDAT DEMOKRATA 0 JUGO-KRIZI Klinton se poziva na UN

Vašington. — Demokratska partija je u sredu uveče i zvanično nominovala guvernera države Arkanzas Bila Klintona kao svog kandidata na novembarskim predsedničkim izborima.

U intervjuu za Nacionalnu televiziju, tim povodomm, Klintonu je, pored ostalog bilo postavljeno i pitanje o jugoslovenskoj krizi. Konkretno — kako on kao mogući budući predsednik vodeće sile sveta glada na eventualnu američku vojnu intervenciju u BiH.

„To je vrlo težak problem i sve što budemo preduzimali činiće se u okviru akcije UN. A, ako rešimo da sa našim vojnicima krenemo u spasavanje stotina hiljada nedužih ljudi — moramo prethodno da znamo šta nam predstoji i kakvi su izgledi na uspeh“.

Na pitanje kako ocenjuje izjavu novog jugoslovenskog premijera Panića da „nema te ideje, na kraju 20. veka, koja je vredna ubijanja“ (datu u utorak prilikom promocije u Saveznoj skupštini), demokratski predsednički kandidat je odgovorio:

„Pretpostavljam da je on hteo da kaže da bi njegovi ljudi trebalo da prestanu da se međusobno ubijaju. S tim se, naravno, slažem, ukoliko je hteo da kaže da je besmisleno ubijanje zbog etničkih razlika...Ali, svi mi, takođe, znamo, da, na kraju krajeva, ipak ima nekih stvari zbog kojih je vredno poginuti. Čak i danas, na kraju 20.

veka“.

S. PP.

e = e==- интриге.

joj se Buš i njegovi, plašeći se „zaglibljivanja u močvaru evropskog Bliskog istoka“ iz koje će se Amerika izvući ko zna kad i ko zna kako!

„Moramo da budemo pažljivi u pristupu ovoj krizi. Radimo na diplomatskom i vojnom planu, ali nismo spremni da na desetine hiljada naših vojnika sručimo u Jugoslaviju“ — izjavio je preksinoć u Ferbanksu (Aljaska) američki ministar odbrane Ričard Čejni. „To, naravno, ne

· znači da mi nismo zabrinuti

zbog situacije u Jugoslaviji, ali ona traži oprez u angažovanju oružanih snaga“.

Objašnjavajući razliku između „balkanske močvare“ i pro-

ba? Možda neko zna; mi ne znamo!“ U Pentagonu nemaju jasnu sliku o tome šta bi ih čekalo na eventualnom balkanskom ratištu (ili je, možda, problem u tome što je imaju?). „Združeni odred“ sa Kapitol hila, međutim koliko se čuje poslednjih dana — tih dilema više nema.

„Mi ne možemo da se držimo po strani i posmatramo humanitarni kqšmar koji se dešava u Bosni“ — smatra uticajni senator iz Delavera Džozef Bajden, predsednik Potkomiteta za Evropu. „U potpunosti podržavam predsednikovu odluku da ovlasti vazduhoplovne i pomorske

: Zgrada američkog Kongresa

snage SAD da se uključe u kolektivnu akciju oslobađanja Sa-

rajeva“. Zakonodavci su — kao i izvršna vlast — zabrinuti zbog

mogućnosti da Amerika bude uvučena u sukob „koji nije njen“. Ali, istovremeno, od Buša se traži energičnije angažovanje u zaustavljanju srpske agresije i probijanje blokade koja onemogućuje doturanje međunarodne pomoći Sarajevu i ostalim ugroženim područjima BiH.

Priprema za ono što traže kongresmeni i senatori i od čega se (zasad) uzdržava ministar Čejni, obavlja se — polako, ali sigurno — u vodama južnog Jadrana. Udarnom tandemu američke Šeste flote (krstarica „Bidl“ i amfibijski brod „Ivo Džima“), pridružila se tokom jučerašnjeg dana flotila NATO-brodovlja, među kojima posebno pada u oči nemački razarač „Bajern“ sa tri izviđačka aviona iz sastava ratnog vazduhoplovstva ove zemlje.

Zapadna armada, međutim, može zaad samo da osmatra protok saobraćaja u južnom Jadranu, ali nema ovlašćenja da upotrebljava silu — čak ni da se približi na manje od 500 jardi brodovima za koje se sumnja da krše rezoluciju UN (a kamo li da ih zaustavlja i pretresa). Za taj „bliži kontakt“ potrebno je posebno ovlašćenje Saveta bezbednosti. |

U flotilu zapadnih posmatrača uključila se juče i američka fregata „Džek Vilijems“, koja je naoružana, pored otalog, i krstarećim raketama. „Bidl“ i „Ivo Džima“ su na drugom zadatku, u srednjem Jadranu, и međunarodnim vodama između Hrvatske i Italije, odakle, kako je u Pentagonu saopšteno, pružaju „komunikacionu i radarsku podršku za obavljanje međunarodnih humanitarnih letova prema Sarajevu“.

Slobodan PAVLOVIĆ

TVRDNJE PARISKOG NEDELJNIKA „VSD“ Tajni plan UN za intervenciju

Pripreme su — tvrdi francuski časopis — u završnoj fazi, a njihov je cilj „da se neutrališu srpski topovi i tenkovi oko Sarajeva i Dubrovnika“

Pariz. — Prozivajući se na francuske vojne krugove, pariski nedeljnik, „VSD“ objavljuje tajni plan UN za Sarajevo“ čija je priprema, kako ističe, u završnoj fazi, a cilj „da neutrališe srpske topove i tenkove oko Sarajeva i Dubrovnika“.

Reč je u stvari, kako se tvrdi u tekstu ilustrovanom kartama sa ciljevima napada, o pomorsko-vazdušnoj intervenciji radi navodnog osiguranja, „vazdušnog i drumskog humanitarskog koridora za Sarajevo“. Kao učesnici u, de fakto, ratu sa srpskim snagama se pominju Sjedinjene Države, Velika :Britanija i Francuska. U „tajnom planu“ UN ključnu ulogu bi trebalo da odigraju zapadne pomorske snage što ukoliko su tačni navodi pariskog nedeljnika — baca potpuno novo svetlo na ulogu brodova Zapadnoevropske unije i NATO koji od juče zvanično počinju samo pomorsku kontrolu primene

sankcija protiv Srbije i Crne Gore. Naime, u prve dve varijante intervenciju bi izveli francuski i američki avioni i helikopteri. Tvrdi se da „intervencionisti“ već poseduju tačne srpske pozicije zahvaljujući američkom izviđačkom „Avaksu“ i francuskom špijunskom satelitu „Heliosu“. U slučaju potrebe plan predviđa i upućivanje komandosa u okolne planine koji bi dopunski označili ciljeve za bombardovanje. Mada plan Ujedinjenih nacija zagovara „što manju upotrebu ljudi u intervenciji“ ipak se, kao „treća alternativa“, predviđa i angažovanje oko 1.000 komandosa. Njihov zadatak bi bio, kako se ističe, da „eliminišu srpske snajpere“ koji su, po njima, strah i trepet za civile i konvoje humanitarne pomoći u Bosni i Hercegovini, a posebno u Sarajevu i oko njegovog aerodroma.

(Tanjug)

MIŠLJENJE RUSKIH LEKARA Jeljcin neobično izdržljiv pacijent

Na zahtev opozicije, ekipa medicinskih stručnjaka utvrdila zdravstveno stanje ruskog predsednika

Moskva. — Neobično uporna opozicija u Vrhovnom sovjetu Rusije tražila je pre nekoliko nedelja da se ispita stanje zdravlja sadašnjeg ruskog predsednika. Traženo je da stručnjaci kažu može li Jeljcin sa medicinskog stanovišta da izdrži sve napore koje danas zahteva obavljanje

„POLITIČKE METAMORFOZE“: Boris Jeljcin tako važnog posla.

Povod je bio TV-snimak Borisa Nikolajeviča posle završenog taškentskog sastanka lidera Zajednice Nezavisnih Država, koga su kamere „ulovile“ da se „Jedva držao na nogama“. Opoziciona štampa je, pokušavajući da bude metaforična, čak sadaš-

nju rusku ekonomsku i političku situaciju posle tog događaja OZnačila kao — alkoholizam.

Usledili su dakle i novi zahtevi. I ovih dana je najtiražniji ruski časopis (26 miliona primeraka) „Argumenti i fakti“ — objavio nalaze, koji ne idu na ruke opoziciji, jer su potvrdili da je Boris Jeljcin, „neobično izdržljiv pacijent“.

Ruskom predsedniku mandat ističe tek 1996. godine pa će oni koji su insistirali na medicinskom nalazu morati da pronađu jaču tačku da „obore“ Jeljcina iz sedla. Akademici, profesori i doktori nauka, koji su sačinjavali stručnu ekipu, napisali su da je stanje zdravlja Jeljcina dobro, ako se izuzmu izvesna mala kolebanja arterijskog pritiska ı neki drugi nevažni problemi. Patoloških promena — saopštili su ti stručnjaci — kod ruskog lidera nema.

Da li će biti političkih promena i kakvi su novi potezi Jeljcina, teško je predviđati. To se nisu usudili ni Vladimir Solovjev i Jelena Klepikova, autori visokotiražne knjige „Boris Jeljcin političke metamorfoze“.

Naslov je odgovarajući, jer se radi o političaru sa najviše preobražaja u karijeri — od osrednjeg aparatčika, preko bundžije, dospeo je do čoveka koji je nadmoćno pobedio na izborima. Sada, dok je na vlasti i pod bremenom teških ekonomskih reformi i pada popularnosti, Borisu Jeljcinu će izdržljivost sigurno dobro doći. (Tanjug)