Borba, Sep 07, 2006, page 4
4 BORBA
svef
Četvrtak, 7. septembar 20,
Brahimi Ananov adut !
Izraclska štampa tvrdi da je generalni sekretar UN odlučio da imenuje svog bivšeg savetnika za posrednika u pregovorima Izraela i libanskog Hezbolah;
GENERALNI SEKRETAR UN KOFI ANAN ODLUČIO JE DA IMENUJE SVOG BIVŠEG SPECIJALNOG SAVETNIKA, ALŽIRCA LAKDARA BRAHIMIJA, ZA POSREDNIKA MOGUĆEG DOGOVORA O RAZMENI LIBANSKIH ZATVORENIKA ZA DVOJICU IZRAELSKIH VOJNIKA KOJE SU OTELI GERILCI HEZBOLAHA 12. JULA, POSLE ČEGA JE POČEKO JEDNOMBSEBČNI RAT S IZRAELOM, PIŠE IZRAELSKI LIST „DŽERUZALEM POST“.
Brahimi je nedavno javno izrazio podršku direktnim pregovorima s radikalnim islamističkim Hezbolahom, dodaje list.
Anan je saopštio u poncdeljak, za vreme posete Saudijskoj Arabiji, nameru da posreduje u oslobađanju izraclskih rezervista Eldada Regeva i Ehuda Goldvasera i da će imenovati nekoga ko će tajno raditi s obe strane. Izraelski list je saznao iz izvora UN da će ta osoba biti Brahimi, jedan od Ananovih najpoverlji-
vjih savetnika, bivši ministar spoljnih poslova Alžira, u ranim devedesetim godinama, a kasnije, između ostalog, specijalni predstavnik za Avganistan u UN.
vojnika na osnovu Rezolucije 1.701 Saveta bezbednosti UN kojom je 14. avgusta uspostavljen prekid vatre u ratu sa Hezbolahom. Zvaničnici Hezbolaha nisu odbacili
Tri koraka do rešenja
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan objasnio je u intervjuu za „Njujork tajms“ da bi se blokada Libana, koju je Izrael uveo na početku rata protiv Hezbolaha, mogla ukinuti procesom od tri koraka u roku od dva dana. Prvi korak je, prema njegovim rečima, pristanak Francuske da učestvuje u nadgledanju libanske obale Sredozemnog mora, na
molbu Libana.
Drugi korak je da libanski premijer Fuad Siniora napiše pismo u kome zvanično ovlašćuje Nemačku da zauzme pozicije duž libanske obale. Treći i završni korak je saopštenje Izraela da je blokada dignuta, rekao je generalni sekretar UN.
Izraelski zvaničnici su prckjuče ponovili da nisu tražili od Anana da imenuje posrednika i da Izrael očekuje bezuslovno puštanje dvojice
Premijer na zalasku
ponudu posredovanja UN, izrazivši spremnost da indirektno pregovaraju o razmcni zarobljenika, kako su to i ranije činili.
Toni Bler će se povući sa svog položaja u toku narednih
10-11 meseci
BRITANSKU POLITIČKU SCENU POSLEDNJIH DANA JE POTRESALA PRAVA MALA BURA KOJA JE U UTORAK, PO SVEMU SUDEĆI, DOŽIVELA KULMINACIJU. U NJENOM CENTRU JE PITANJE KADA ĆE SE PREMIJER TONI BLER POVUĆI SA POLOŽAJA. OD UTORKA UVEČE PRILIČNO POUZDANO SE ZNA DA ĆE SE TO DOGODITI U NAREDNIH DESET ILI JEDANAEST MESECI. TO, DODUŠE, NIJE SAOPŠTIO
Pakuje kofere: premijer Velike Britanije Toni Bler
SAM BLER, VEĆ DVOJE MINISTARA U NJEGOVOJ VLADI, ZA KOJE VAŽI DA SU MU VEOMA BLISKI. JEDNA OD NJIH JE HILARI ARMSTRONG:
„Ono što ja želim da kažem jeste da ćemo novog lidera imati pre kongresa stranke sledeće godinc“ , rckla je ona.
Drugim rečima, novi lider laburista biće izabran pre septembra sledeće godine, jer Blerova stranka u tom mesecu uvek drži svoj redovni kongres.
Nešto više detalja donosi najtiražniji britanski tabloid San, koji važi za list sa vrlo dobrim vezama u Blerovom kabinetu. San piše da će se Bler sa mesta šefa stranke povući 31. maja sledeće godinćc,
nakon što se navrši decenija od trenutka kada su laburisti pod njegovim vođstvom došli na vlast. Ako je verovati Sanu, Bler će nakon toga ostati na mestu premijera još dva meseca, dok laburisti nc izaberu novog šefa stranke - koji će potom postati i novi britanski premijer.
Niko od funkcionera Laburističke stranke nije mogao da potvrdi da su datumi koje
|}
pominje San zaokruženi debelim flomasterom na nekom kalendaru u hodniku u Dauning stritu broj 10. Ono što je jasno jeste da je Bler bio primoran da načini prilično veliki ustupak, napominje BBCjev novinar Šon Karan:
«loni Bler je zaista pružao jak otpor svima koji su od njega zahtevali da javno kaže kada namerava da se povuče. Koliko protekle nedelje odbacio je zahtev da to objavi tokom kongresa Laburističke stranke koji će se održati krajem ovog meseca. Ali, mislim da su se onda dogodila neverovatna 24 sata u britanskoj politici. Poslanici za koje je važilo da su krajnje lojalni premijeru su se manje-više pobunili i počeli da mu pišu
pisma zahtevajući od njega da ili saopšti kada će se povući ili da odmah podnese ostavku”.
Drugi poslanici krenuli su da pišu pisma u kojima podržavaju premijera, i pojavila se opasnost da u vladajućoj stranci dođe do velikih podela. 'Otkud odjednom takva bura oko Blera, čoveka koji je čak tri puta uzastopno pobedio na izborima i koji je još davno rekao da će se povući tokom ovog mandata i da neće pokušati da ostvari i četvrtu pobedu? Razloga ima više, i cela priča je vrlo komplikovana. Nekima u njegovoj stranici se ne sviđa Blerova spoljna politika koja je za njihov ukus previše bliska politici američkog predsednika Buša. Drugi nikada nisu odobrili što je Bler tradicionalno levičarsku stranku pomerio ka centru. Treći podržavaju ministra finansija Gordona Brauna - a njemu je Bler, navodno, još davno obećao da će mu prepustiti mesto premijcra. Nezadovoljstvo u vladajućoj stranci je, izgleda, ubrzano počelo da raste poslednjih dana, kada su objavljeni rezultati anketa po kojima laburisti prvi put ozbiljno zaostaju za opozicionim konzervativcima. Bler je važio za čoveka koji, kakav god da je, laburistima donosi pobede na izborima. Nekima u stranci se očito čini da on to više nije u stanju.
Bler se svakako nada da je nezadovoljnike u stranci koliko-toliko smirio time što su funkcioneri, za koje se zna da su mu bliski, objavili da je počela poslednja godina koju će provesti na čelu Britanije. Duhovi unutar Laburističke stranke će se možda donekle smiriti, ali će Blera sada verovatno dočekati opozicija. Ona ima priliku da ga skoro na svakom koraku pita kako može da predlaže zakone i pravi dugoročne planove za zemlju, ako se zna da uskoro odlazi. U članku objavljenom u „Njujork tajmsu“, posle okončanja rata u Libanu, Brahimi je pozvao međunarodnu zajednicu da započne pregovore s Hezbolahom, naglasivši da će to biti mnogo efektnija politika nego ignorisanje tc Šiitske proiranske organizacije. U odvojenom intervjuu za vreme rata on je tvrdio da je Izrael ubio više libanske dece nego boraca Hezbolaha i da ne može reći da je to kolateralna šteta. ?
Portparol UN u Njujorku Farhan Hak odbio je da disktuije o identitetu posrednika, podsetivši da jc Anan rekao da neće otkriti njegovo ime kako bi mu omogućio da radi diskretno.
Prvi čovek svetske organizacije je u utorak, tokom posete Egiptu, najavio da bi u roku od dva dana mogao dobiti pozitivne vesti o ukidanju blokade Libana koju
Poverenje: Lakdar Brohimi (levo) i Kofi Anan
je Izrael uveo na početku rata. Ananov portparol Ahmed Favzi je rekao Asošiejted presu da se radi na dOgovoru o tome i da će francuski, italijanski, grčki i nemački NWN
brodovi patrolirati libanskom obalom Sredozemnog mora kako bi se Izrael uverio da će embargo na oružje Hezbolaha biti primenjen. Izrael je ranije najavio da će ukinuti blokadu samo
ako se onemogući snab/ vanje gerilaca novim on; jem. Izraelci su u međuv menu dozvolili da nekoli, aviona sleti na bejrut aerodrom i dopremanje dd pomoći, uprkos blokadi,
Nove žrtve u G42a7i
Pet Palestinaca ubijeno u tri izraelska vazdušna napada
kom logoru Rafa, takođe na jugu pojas Gaze. Posle eks
Najmanje jedan Palestinac je poginuo, a dve osobe su ranjene juće ujutro u izraelskom napadu iz vazduha na jug pojasa Gaze, samo nekoliko sati pošto su rakete ispaljene iz izraelskih aviona ubile četvoricu palestinskih militanata.
Portparol izraelske armije je saopštila da su meta napada bila dvojica naoružanih Palestinaca koji su se približili bezbednosnoj ogradi prema iIzraclu, severno od prelaza Suha. Pales-tinski očevici su rekli da je eksplozija ođeknula u dvorištu jedne kuće u selu Kuva, kraj grada Kan Junisa. Poginuli i ranjeni su sve članovi jedne porodice, a ne militanti, ka-
zao je jedan ranjenik.
Posle udara, izraelska jedinica koja operiše kraj sela je nakratko pritvorila lokalnog opštinskog zvaničnika, koji je ujedno i jedan od istaknutih članova vladajuće palestinske organizacije Hamas. Četiri člana te radikalne islamističke organizacije ubijena su kasno preksinoć u dva odvojena izraclska vazdušna napada na pojas Gaze.U prvom napadu su poginula dvojica hamasovaca, a desetoro slučajnih prolaznika je ranjeno, kada su rakete pogodile jedno vozilo u izbeglič-
zija raketa usledilo je nekoliko manjih eksplozija, što ni na zaključak da je u vozilu bilo eksploziva. Poginuli su! med Ašur i Ahen Arkan, članovi vojnog krila Hamasa, Bn
da Izadin al Kasam.
Portparol izraelske armije je rekla da je meta napada vozilo s militantima, koji su krenuli da izvedu napad na el. Nakon što su rakete pogodile vozilo, prolaznici su pu rili da pokušaju da izvuku žrtve i tada je odjeknula još ji eksplozija zbog čega je toliko ljudi ranjeno. Dva sata kas izraelska raketa je pogodila još jedno vozilo sa dva članaf masa.Oni su poginuli na licu mesta.
Otkako je izraelski vojnik Gilad Šalit otet u prekogmn nom napadu palestinskih ekstremista 25. juna, izraelske ge su započele ofanzivu na pojas Gaze, u kojoj je dosad} ginulo više od 200 Palestinaca, od toga polovina civila. M ta izraelskih napada su zgrade za koje vojska tvrdi da ekstremistima za pravljenje i čuvanje oružja, kao i vogib kojima se nalaze osumnjičeni militanti.
Buš opominje Teheran
Američki predsednik upozorio da bi Iran naoružan nuklearnim
oružjem mogao da “ucenjuje svet”
AMERIČKI PREDSEDNIK DžoRDŽ BUŠ UPOZORIO JE DA BI IRAN NAORUŽAN NUKLEARNIM ORUŽJEM MOGAO DA UCENJUJE SVET I PREDSTAVLJA SMRTNU PRETNJU STANOVNIŠTVU SAD: „NEĆU DOZVOLITI DA SE TO DOGODI, KAO ŠTO NIJEDAN BUDUĆI PREDSEDNIK AMERIKE TO NE MOŽE DA DOZVOLI“, REKAO JE BUŠ U GOVORU O TERORIZMU PRED PREDSTAVNICIMA UDRUŽENJA VOJNIH OFICIRA AMERIKE. AMERIČKI PREDSEDNIK JE TAKOđE ISTAKAO DA „SLOBODNI NARODI SVETA NEĆE DOZVOLITI IRANU DA RAZVIJE NUKLEARNO ORUŽJE“.
Iran je odbacio mogućnost da odustane od procesa obogaćivanja uranijuma, kao preduslov za pregovore sa zapadnim zemljama O svom nuklearnom programu. „Njihov izbor u velikoj meri izoluje veliku iransku naciju od međunarodne 2Z4jednice“, rekao je Buš i dodao da je vreme da lider Irana „napravi drugačiji izbor“.
Glavni američki delegat u Međunarodnoj agenciji 74
Zabrinut: Džordž Buš
atomsku energiju (IAEA) Gregori L. Šult izjavio je da je došlo vreme da Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija uvede sankcije Teheranu. Poziv američkog, izaslanika, upućen pre jučerašnjeg sastanka visokog, predstavni-
ka Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijera Solane i glavnog iranskog pregovarača Alija Laridžanija u Beču, odražava skepticizam Vašingtona da bi "Teheran mogao da promeni svoj stav po pitanju obogaći-
vanja uranijuma. vl vođstvo je donelo St odluku da nabavi nu 0 oružje“, rekao je Su ti da je došlo vreme da i bezbednosti podrži e rodnu diplomatiju m
rodnim sankcijan ·