Borba, Jul 01, 1993, page 14
NOVINARI | ŠTAMPA NA POSTKOMUNISTIČKOM BALKANU ~
Opasnosti
поме с
Radomir Licina
iilctature
„Ako se u bivušim komunističkim zemljama na Balkanu uopšte dogodila revolucija, onda je to bila revolucija štam-
pe “
Ova tvrdnja jedne rumunske koleginice — izgovorena na prošlonedeljnoj Drugoj honvenciji balkanskih novinara u Sofiji — bila je samo jedna od mnogih, ponehad veoma različitih, ocena o ulozi mas-medija u promovisanju i očuvanju demohRratije na ovim prostorima.
Nijedna od brojnih javnih ocena nije sporila moć i snagu ovce sile u tom procesu, sile koju su jedni nazivali „sedmom“, a drugi „Četvrtom“. Ali, mnoge su svojom suštinom ukazivale na paradoks koji, naravno, nije samo balkanski: neke vlasti često ili uvek žele da zamene štampu, dok bi neki novinari bili radi da umesto rečima upravljaju vladama.
I dok su neki jugoslovenski novinari upozoravali da se vlast, ovoga puta u ulozi igrača u tržišnoj utakmici, manje ili više OtVOrCno ili uporno prikrada na modijsku scenu, jedan je bugarski domaćin ispevao pravu odu žurnalističkoj profesiji. koja „političarima treba da pruži primer kako da misle i kako da dclaju“. „Novinar, kako to gordo zvuči“ — uskliknuo je on.
(Ove zanescnc i vatrene reči O „plemvenitoj novinarskoj misiji“ i „časnim poslenicima pera, mikrofona i kamere“, na samom počoetku debate pojlio je prilično hladnom уодот једап kolega iz Hrvatske. „Obično lažemo vcoma mnogo” — rckao je između ostalog, ı sasvim iskreno dodao da ni on tu nije bio bolji od drugih.
Osim zaista veoma retkih izuzetaka, sofijska debata je pokazala da na Dalkanu praktično nema zemlje u kojoj su novinari potpuno zadovoljni sobom, svojim pravima i statusom, svojim vladama, starim, novim ili jednostavno prcobučenim gazdama.
Negde su, kao u Rumuniji i Bugarskoj, procvetale stotine novih cvetova. Nastao |c, po rečima Lijane Jonesku iz „Romanije liberc“, Jedan potpuno novi svet štampc.
Bugari i Srbi — na engleskom
U njemu su, očigledno, gotovo ncobuzdano nabujali neprebrojni izdanci svega onoga što je decenijama pre toga bilo prigušivano ili čupano. Pojavile su se desetine novih, ozbiljnih i dobrih, političkih, ekonomskih. specijalizovanih, nacionalnih i regionalnih listova. Ali, ta je poplava, pored toga, donela i pravu najezdu žute štampe, onoga što je jedan od rumunskih kolega krstio „subkulturnim smećem“. Nešto drugačija „revolucionarna bujica“ ugrožava bugarsku štampu, sudeći prema rečima možda najstarijeg novinara u ovoj zemlji, Ruena Krumova. Ovaj dobrodržeći kolega — koji piše već 62 godine ı ioš je aktivan (svake nedelje ima kolumnu u socijaldcmokratskom listu „Svoboden na-
rod") — upozorava na opasnost da bugarski novinari još jednom potpadnu pod diktaturu, ni levu, ni desnu, već onu koju predstavlja „anonimni kapital“. Njcgovi „ncpoznati vlasnici” su ga akumulirali za samo godinu ili dve, pljačkom
јаупе ı državnc imovinco ili su iz ~
inostranstva — tvrdi Krumov ali im jc zajedničko to 510 su spremni da nc trepnuvši potrošc i pcet puta višc po primerku ncgo
Sto ga potom prodaju.
Ipak, ni Krumov, ni mnoge druge kolege nisu mogle da razumeju kako to da se u Jugoslaviji i Srbiji u poslednjih nekoliko godina nije
pojavio nijedan novi dncvnik, da ·
su sc ncki čak ugasili, ili da je tiraž svih naših listova zajcdno jednak tiražu samo jednog, doduše najvcćeg, bugarskog dncvnog lista.
„Pre 55 godina, kada u Sofiji nije bilo radija, naš prozor u svet bile su bcogradskc novine — „Pravda”, „Politika“ i „Vreme“ — koje su nam svakodnevno i istog dana dolazile vozom” — sa nckom vrstom nostalgije — kaže Krumov.
A danas? Danas sc sedokosi vcteran bugarskog novinarstva živo interesuje za sudbinu „Politikc“ i „Borbe“, o čijem sadašnjem položaju i stanju očigledno ne zna baš mnogo. Kao ni najveći broj bugarskih i drugih novinara, uostalom. A tražiti bilo koji jugoslovenski ili srpski list, na bilo kojoj od bczbrojnih uličnih tezgi u Sofiji, sasvim je beznadecžan poduhvat.
Problem očigledno nije samo u blokadi i smanjenom intenzitctu saobraćajnih i drugih veza. Da li je prirodno — pitali su se ncki učcsnici sofijskc konvencije — da bugarski i srpski novinari međusobno komuniciraju na cngleskom?
Ali, ta vrsta komunikacije smctala je i onima čiji jezici nisu nimalo srodni. Ncki su tu vrstu kompleksa, uprkos pravilima i na užas organizatora i prevodilaca, pokušavali da savladaju tako što su govorili svojim jezikom koji nije bio među „zvaničnima”. Mnogi ih nisu razumoli, ali je njima to OčČig-
_ ledno ı bio cilj.
Više od hrabrosti
Drugi su pokušavali da budu poliglotc, pozdravljali ili izgovarali nekoliko reči ili rečcnica na gotovo svim jezicima učesnika konvencije, a jedna turska kolcginica sc čak ponudila da — „dobrovoljno i besplatno, veoma brzo i lako“, kako je rekla — sve zainteresovane nauči svom maternjem jcziku. Ipak, više od jezika — bilo jc očigledno i u Sofiji, kao i pre toga
BILANS DANSKOG „ŠEFOVANJA“ U E7 „Popruavni“ referendum oziveo Zajedmicu
Kopenhagen. — Danska je juče prepustila mesto predsedavajućeg EZ Belgiji posle šest nestabilnih meseci u kojima su dominantnu ulogu imali ponovljeni dariski referendum o sporazumu u Mastrihtu i tragedija u bivšoj Jugoslaviji. ~
Kako javlja Frans-pres, najvažniji rezultat šestomesečnog danskog predsedavanja u EZ je postignut 10. maja, kada je Danska na ponovljenom referendumu glasala za evropsku uniju, što je, kako sec ističe, izvuklo
„dvanaestoricu“ iz vooma duboke jednogodišnje krize u koju jc zapala danskim odbijanjem Mastrihta juna prošle godine.
Danski premijer Paul Nirup Rasmusen, koji je zamenio 25. januara belgijskog premijera Paula Šlitera, usmerio je mandat na borbu protiv nezaposicnosti, za privredni rast EZ.
On je bio inicijator skupa mi-
nistra ekonomije i finansija '
„dvanaestorice“” sa predstavnicima Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), radi
u Solunu — balkanske novinare dele i razdvajaju stvarnosti u sredinama iz kojih su došli. Biti novinar u nckima od zemalja Balkana znači raditi posao koji još izaziva divljenje ili zavist. U drugima je, pak,*to još profesija koja zahteva hrabrost, a ponckad i više od toga, gotovo herojstvo. I to ne samo na nekim prostorima bivše Jugoslavije. Koleginica Čejlan Ozerengin, iz Udruženja novinara Turske, saopštila je tako da su u njenoj zemlji tokom ove godine ubijena tri novinara, a da ih jc prošle stradalo čak 20. Raif Turk, iz ankarskog lista „Ozgur gundem“, tome je dodao poraznu brojku od šest poginulih novinara samo iz njegove redakcije, i podatak da se njihov glavni urednik, zbog jednog od svojih tekstova još nalazi u zatvoru.
„Svi novinari Balkana treba da budu protiv onoga što sc danas predstavlja kao Pax Americana ili novi svetski porcdak” — uzbuđeno je rekla Čejlan Ozerengin. „Ali, potrcbna nam jc nc samo regionalna, već i međunarodna solidarnost svih novinara svcta, kojoj smo spremni da pružimo svoju punu podršku”.
Reči turskc koleginice izmamile su spontani aplauz u tom trenutku ne baš punc salc u sofijskom
~ Dvorcu kulture. Ipak, i posle svc-
ga — nakon čvrsto izraženog uverenja da „kolevka evropske kulture neće svirati drugu violinu u novom konsensusu na kontinentu“, na kome postoji „samo jedna demokratija za sve” i „samo jedna nezavisnost svih novinara“ i posle više konkretnih zaključaka i usvojenih dokumenata o koracima ka uspostavljanju trajnije i Čvršćc saradnje — nad čitavim ovim novinarskim preduzećem ostala je da lebdi izvesna senka sumnje.
Hoće li cventualni budući okvir predložene balkanskc federacije novinara biti dovoljno čvrst za sva iskušenja profesije na balkanskoj vetromctini? Entuzijazmu mnogih mlađih kolega kao da jc još najvcći protivnik upravo skepsa starih novinarskih cinika: „Ovo je, ipak, Balkan“.
suzbijanja nczaposlcnosti koja
“ pogađa 19 miliona aktivnih sta-
novnika starog kontincnta.
U aprilu je u Danskoj organizovana konferencija cvropskih zemalja na kojoj je došlo do diJaloga o „ekonomskom razvoju centralne i Istočne Evropc“. Predsednik Evropske komisijc Francuz Žak Delor istakao je na junskom evropskom samitu u Kopenhagenu da danski mandat
nije bio nimalo lak zbog prome-
ne vlade i teškocća oko ratifikaciJe sporazuma u Mastrihtu.
~ BORBA ČETVRTAK 1. 7. 1993.
ODLUKA PARLAMENTA AZERBEJDŽANA
A + | Voda pobune
Moskva. — Vođa pobunjenika u Azerbejdžanu Suret Huseinov imenovan jc za predsednika vlade te zemlje. Za njegovu kandidaturu, koju je predložio predsednik parlamenta Gejdar Alijev, glasali su svi poslanici izuzev jednog koji je bio protiv.
Prema odluci parlamicnta, premijer Huseinov, takođe će kontrolisati ministarstva odbrane, bezbednosti i unutrašnjih poslova.
Ranije su rukovodioci ovih ministarstava bili potčinjeni predsedniku republike.
Tridesetčetvorogodišnji · pukovnik Suret Huseinov predvo-
postao premijer
dio je ustanike protiv predsednika Abulfaza Elčibeja koji je pobegao u Nahičevan, autonomnu
provinciju uz granicu sa Ira-
nom.
Huseinov je u parlamentu izjavio da će „verno služiti narodu i otadžbini“. On je obećao da će okončati rat sa Jermenijom i popravit: ekonomsku situaciju u zemlji.
Za sada sc ne zna kakva je sudbina predsednika Abulfaza Elčibeja. “
Parlament Azerbejdžana zaseda iza zatvorenih vrata.
Tanjug
Ostavka vicepremijera Bugarske Dimifrove
Sofija — Potpredsednica Bugarske Blaga Dimitrova, podncela je ostavku na funkciju. U pismu Ustavnom sudu Dimitrova kaže kako prenosi agencija BTA da je odluka rezultat dugog razmišljanja i da se na takav korak odlučila zbog „moralne krize u zemlji”.
Pesnikinja Blaga Dimitrova (70) je za potpredsednicu Republike izabrana na direktnim izborima istovremeno kada i predsednik Zeljo Želev januara
1992. godine. Želev i Dimitrova bili su kandidati Saveza demokratskih snaga (SDS), sa kojim se, posle skretanja te koalicije ka krajnjoj desnici ı revanišizmu, Želev razišao prošle jeseni. Dimitrova je i dalje ostala privržena rukovodstvu Saveza i podržala je najbolje protestne akcije njegovih pristalica i zahteve za ostavke šefa države i vlade i raspisivanje prevremenih izbora. Tanjug
<
РК 5 2 +
мо
PIK · SIR AIUM · DD DEONIČARSKO DRUŠTVO PIK "SIRMIUM"
SVETOG DIMITRIJA 2
SREMSKA MITROVICA Na osnovu odluke Skupštine Društva od 30. juna 1993. god.
POZIVA NA UPIS DEONICA DRUGE EMISIJE RADI POTPUNE PRODAJE DRUŠTVENOG KAPITALA
. Preostali društveni kapital Društva je procenjen na dan 31. 12. 1993. god. na iznos od 536.904.000.- dinara, a sa revalorizacijom do 30. 06. 1993. god. na iznos od 333.500.000.000.-
dinara.
. Deoničko društvo PIK "SIRMIUM"iz Sremske Mitrovice radi potpune prodaje društvenog kapitala, izdaje i prodaje dconice ukupne nominalne vrednosti 333.500.000.000.0 dinara.
. Deonice koje se izdaju su obične sa pravom upravljanja -svaka deonica daje pravo na jedan glas u Skupštini.
Ukupan broj izdatih deonica je 607 komada, a njihova pojedinačna nominalna vrednost 500.000.000.- dinara. Deonice su ozpačene kao serija B, brojevima od 1 do 667.
Deonice se mogu otplatiti odjednom ili u više mesečnih rata, s tim da sc moraju otplatiti u roku od 5 godina.
. Pravo na kupovinu dconica imaju domaća i strana fizička i pravna lica. Sve dconice se kupuju bcz popusta.
Svakollice koje upiše deonice stiče pravona upravljanje i pravo na dividendu u skladu sa odlukom o izdavanju deonica i Statu-
tom Društva.
. Upis deonica je u Sektoru za finansije Deoničkoy Društva PIK "SIMIUM" Sremska Mitrovica, ulica Svetog Dimitrija 2. u vremenu od 8-14 sati, u roku od 1. - 2. 07. 1993. godine.
Za sva obaveštenja obratiti se na telefon 022/221-122. PREDSEDNIK SKUPŠTINE PIK "SIRMIUM" D.D.
пада
iso pria en ia