Gledišta

nenameštena, nesintetizovana, sa ukusom svežine. Deca govore o svom svetu inteligentno i duhovito i pokazuju da je njihov svet nedeljiv od sveta starijih, odraslih. Ali u svetlu dečjeg pogleda na svet mnogi postupci i ponašanja starijih, čak i kad se gotovo doslovno prenesu sa blagom merom stilizacije, deluju neozbiljno, infantilno i humomo. To sve moraju da imaju na umu tvorci i izdavači dečjih slikovnica, kao što moraju da znaju da se široka dečja radoznalost opire okoštalim pedagoškim shemama i uštogljenim predstavama koje zatiče svuda oko sebe. Pa i kad mu nudimo bajku ili fantastičnu skasku, dete u jeziku ili naćinu pripovedanja otkriva istinu ili podvalu. 11. O IZDAVACIMA I PEDAGOSKIM SADRŽAJIMA Oblast slikovnice i dečje ilustrovane literature kao da se mnogim izdavačima učinila obećanom zemljom poslovne konjunkture. Poslednjih nekoliko godina knjižare su, kao nikad dosad, preplavljene mnogobrojnim šarenim edicijania u kojima se s malo teksta i dosta boje pružaju prve čitalačke poslastice za mališane. Na žalost, vrednost ovih edicija veoma je neujednačena, a kvalitativni prosek još prilično nizak. U nekoliko reči: jednu ozbiljnu izdavačku potrebu ponekad zadovoljavaju i oni koji za tako nešto nemaju osnovnih preduslova. U ovom napisu želimo da se zadržima na jednom određenom pitan ju: KAKO IZGLEDAJU DECJE SLIKOVNICE I KAK VA SAZNANJA MOGU DA PRUŽE ONIMA KOJI SU NJIHOVI PREVASHODNI CITAOCI. Naravno, naš pregled nije mogao da bude sasvim potpun, jer slikovnica ima nebrojeno mnogo, pa ambicije i značaj ovog pokušaja treba dovesti u sklad i s ovom činjenicom. Pregledali smo i pročitali ukupno 82 slikovnice objavljene 1966. i 1967. godine na srpsko-hrvatskom odnosno hrvatsko-srpskom jeziku. Podrobniji pokazatelji o strukturi izdavačke delatnosti mogu da budu veoma interesantni. Godine 1966. izdate su 54 knjige, a naredne 28. knjiga. Ovaj nagli pad ukupne brojke izdatih naslova uslovljen je opštim delovanjem uslova privredne reforme u oblasti izdavačke delatnosti, a nikako eventualnim saznanjem da tržište slikovnicama postaje manje stimulativno. Odmah se može primetiti da se izdavanjem slikovnica ne bave samo specijalizovana izdavačka preduzeća za dečju literaturu i omladinska izdanja; sudeći samo po broju izdanja, vidnu ulogu igraju „Medicinska knjiga” iz Zagreba i „Jugoreklam” iz Ljubljane. U načelu, niko ne bi imao ništa protiv izdavačkih pokušaja i ovakvih izdavača, da njihove knjige ne otkrivaju motive isključivo merkantilne naravi. Među njima nećete naći nijednu knjigu domaćeg autora, ali ćete već i po strukturi naslova uočiti da su te knjige sračunate na čisto komercijalne „adute”. „Sigume karte" dečje slikovnice, na koje se mnogi odiućuju, iscrpljuju se poznatim imenima brace Grim, Šarla Peroa,. Andersena i Volta Diznija, što je sasvim shvatljivo jer ove ;

420

MILAN VLAJCIC