Gledišta

i doprinos živog rada, stvara se mogućnost, pa i nužnost, opšteg povećanja ličnih dohodaka, tako da oni na nivou privrede kao celine rastu znatno brže nego produktivnost rada. Mehanizam preko koga se ta inicijalna povećanja ličnih dohodaka prenose kroz ceo privredni kompleks postoji i deluje u svakoj tržišnoj privredi. Većina autora naglašava ne-< ekonomske, odnosno političke komponente tog mehanizma: u trenutku kada se lični dohoci podignu u nekim sektorima privrede, gde je to povećanje pokriveno odgovarajućim rastom produktivnosti rada, na scenu stupaju organizovane društvene snage koje vode brigu o interesima radnika i koje često političkim sredstvima (kolektivnim ugovaranjem) ostvaruju porast ličnih dohodaka i u onim sektorima gde nema porasta produktivnosti (7, str. 23; 3, str. 224; 11, str. 360); drugi autori (13, str. 8; 1, str. 975) ne pominju eksplicitno političke procese kao determinate visine ličnih dohodaka, nego polaze od strukturnih karakteristika privrede, posebno od oblika funkcija troškova u nekim važnijim sektorima. Naročito se ističe činjenica da su mnoge cene i nadnice elastične u kretanju naviše, a potpuno krute u kretanju naniže; ova asimetrija u ponašanju cena i nadnica ima za posledicu da su funkcije troškova horizontalne i elastične kad je reč o smanjenju proizvodnje, s tim što veoma brzo rastu i postaju skoro vertikalne kad proizvodnja raste i kad se približi granici potpune iskorišćenosti kapaciteta. U takvoj situaciji promene relativnih cena mogu se ostvariti samo uz kontinuelno povećanje opšteg nivoa cena i što je u ovom kontekstu od posebne važnosti promene relativnih nivoa lićnih dohodaka, odnosno promene u nagrađivanju pojedinih kategorija radne snage, rezultiraju u opštem povećanju mase ličnih dohodaka u privredi. Zato je nivo ličnih dohodaka u jednom sektoru rastuća funkcija nivoa ličnih dohodaka u svim ostalim sektorima. u prilog teze da inicijalni rast ličnih dohodaka u nekim granama i grupacijama ima tendenciju da se proširi i obuhvati celu privredu mogu se navesti i čisto ekonomski argumenti. Svaki porast ličnih dohodaka u onim sektorima gde je sticajem najrazličitijih okolnos,^.Pove^aria produktivnost rada ima za posledicu raziičitu valorizaciju istog faktora proizvodnje odieđene vrste živog rada u raznim zaposlenjima. Međutim, privredni mehanizam spontano stvara napetosti koje teže da eliminišu takve razlike. Te napetosti su rezultat određene, makar i ograničene, mobilnosti radne snage: mogućnost da neki radnici naročito oni sa najvišim kvalifikacijama —odu iz preduzeća deluje kao snažan pritisak u pravcu povećanja ličnih dohodaka, bez obzira na to da li

809

REALNE I MONETARNE KOMPONENTE INFLATORNOG MEHANIZMA