Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

kako mile moglo oteti ni sefardsko Žžidovstvo. Sve to pa kasnije španjolske inkvizicije i progoni ovili su zlatni vijek crninom, te tako nakon zlatnog vijeka, punog buinogz i moćno života, dolaze vijekovi tegotnoge životarenia. Niie stoga utrnuo zabuktieli krijes kulture, no ieniavao ie, manikao mu ic Kisik za razgaranic: sloboda mišlienia, kretania, pa tako i stvarania. Kriies se tako ovio naslacom tužnog pepela, dok ie u suštini OStao netaknut, liiep i veličanstven. Tek tu i tamo taknula ca ic koja dobra ruka u namieri, da ga Ofkriie, mo ubrzo bi se povukla natracz i divotni kriies ostao bi pokriven. U nainoviie doba počelo se opet otkrivati krijes. Genii našega naroda došao ie do spoznaje, da ie i ta staza iedan neiscrDivi izvor Žiyotne vodice, koji će da proteče maršovskim tempor tijekom naših žednih Žžila. | to ie iedno od onih radnih Dpolia. na kojima se mora u velike orati. A pozvanici, napose SECiardski pozvanici, neka se iače prihvate tog pluca, te Će VičrOiatno tim boljm plucom mogo više i bclie uzorati da se uzmogne zabiti stiiec kulturne renesanse, kako Bialik veli, na naiviši vrhunac kulturmog brijegza.

Xx

Posliie rasula i seobe iz Palestine, prilike za Židove | širom ciieloc svijeta ne biiahu osobito povoline. Smatrami tiđincima i doselienicima bili su ugnietavani i podiarmlicni od gzospoduijućih naroda. Ni Židovima u Spaniji ne Diiaše bolie, dok nijesu Arapi zaposieli pirineiski poluotok. Dolazak tih srodnih plemena na pirineisko poluostrvo smatrali su Zidovi spasonosnim poslanstvom, koje će ih izbaviti iz stolietnih biieda. Nijesu se prevarili. Već nakon prvih godina arapsko” gospodstva susrećemo Židove na važnim i visokim položiima. Židovi su uvelike pomagali Arapima kod osvoienja DiTIneiskoz poluotoka. Židovski ie narod ravnopravan arapskotmič s jedinom razlikom, što svaki pojedini daje jednu petinu SVOjili prihoda, kao namet državi. Namet ice utierivao nagid ili knez, koji ie ujedno bio državni dostoianstvenik i predstavnik Zidova u državnom viieću. Pod mtiecaiem povolinih prilika i živući H prijatelistvu s Arapima židovski se genil podaje stvaraniu DOtenciraiući svestrano svoju tvornu snagu. Španija procvate na poliu znanosti, umjetnosti, trgovine i obrta, kao nikad priie.

Još priie raspada gaonskih škola, sredinom X. stolieća, doseliuiu se iz Palestine i Egipta učitelii i učenici u sjeverni Afriku i Evropu, pa tako i u Španiju, gdie su osnovali talmudske škole i učilišta. Volia za radom. veliko duhovno i stručno poznavanje tih vođa naiđu u Spaniji na plodno i slobodno polie rada. Baveći se prirodnim naukama (astronomiiomi. mcdicinom), bibliiom, talmudom, te poeziiom (Salamon ibn Gabirol) izgrađuju tako svestranu nauku, koja svraćča oči ciiele EvroDe

292