Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, Sep 15, 1928, page 145

Učešće Židova u slfvaranju svjefshe Rkulfure

Kulturom u užemu smislu zovemo skup ivyorevina nekoga naroda, ali kultura u širemi smislu i SVOJČM pravomi ZHnačeniu znamemnujie skup tvorevina cijeloga svijeta, u kojemu se odrazuie napredak čovjeka kao živoga bića u DYirodl. —— Svictska

kultura biva podstcama medunarodnom falangom uinnika: gzem iiima. Ali i sve one malene komponente velikih dieln imadu svoiu važnost za napredak kulture, a tima malenim komponentama daju značenie cijeli narodi: duh poledinoga na Poda. Narod može dakle da utiče na razvoj svietske kulturc ili zboveći na usta svojih gceniia ili daivći nekim pravcima svictske kult:,re svoju OSCbinu, svoi značal.

Koliko ie duh židovskoga naroda ı u kojim ie pravcima Zašao u svjetsku kulturu, koliko i kakvih ie gemija dao sviicti. Genijii su svakako nairieđi, pa niihovo nabraijanie ovdie fnikako Te znači statistiku.

Da nam budre istraživanie lakše, podijelimo kulturu u dviiš grane: u materilalnn i lu diuševnu. U materiialnoi kulturi. to iest i razvjianiu izrade. privrede i izmjene materijalnih dobara vidi se i te kako židovski uticali. Ponaivećma ga Vidimo 1 trgovini | kolaniu efekata ili vriiedvosnili papira (burza), a po tome ı u industriii.

Židovi su iza Feničana i Orka bili najvažniji posrednic! svjetske trgovine. Poznato ie, da su u znamenitoi »Istočnoindiiskoi kompaniii« igrali glavnu ulogu Židovi, a ta ie »Eastmd. comDm.« prvo i neobično razgranieno medvnarodno, bogato poduzeće. U kolonijama Španiie, Holandiie itd. posreduiu m trgovini s maticom zemliom. a u sievernoi Americi dobavliaiu prvim farmerima robi iz Evrope. Židovi su odali medsunarodnoi trgovini duh žustroža poduzimania. kulantnost, i agilrosti. EPezbroini sm veliki kartzli i trmstovi po Holandiii, Engleskoi, Niemačkoi, Rusiji itd. noprimili pod židovskom upravom značai itrezvene radinosti. :Židovi su među prvima poticali kolanie efekata ili vrijednosmih papira, dionica i deviza. Tržištem su na vrilednosne pomire stvorili b ur Zu. Rimsko i germansko pravo #OtOVO Me poznaie imutka, koji miič vezan o lize vlasnika. Bezimenoga imutka (kao dionice) pozmaič babilonski i jerusalemski talmud. Početak razvića burze pada u 16. stolieće. a onda vidimo svagdie mien nastanak u vezi s: Da Costama, Ka!deronima, Wertheimerima, Oppenheimeriina itd. Židovi su rizničari državmi i kralievski pa finansirail krala i ratna državna preduzeća. — Indirektno pomaži Židovi razvitak industrije kapitalom. -

Poznato ie. kako industriia, trgčovi”a i burza pripadain područin narode privrede gospodarstva, a ma njima Se razvila: današnia moderna držaVa. : -

Da razmotrimo ufticai Židova a dučevnu kulturu. Poznato ič. kako svaki narod pored ostalih područia duševnosti imade iedno

145