Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, Sep 15, 1928, page 146

Značaino. u čemu je naiače razvijen, Što ga naiače označuije. Židovi su u znanosti, književnosti i filozofiji mnogostrukim geniialnim idejama oFdarili svijet, dok su Dpolie umietnosii slabo zaokupili. Ako su dali Moisiju, Isusa, Spinozu, Marksa... a ono nijesu smogli da podadu Michelangela ili Fidiju. Možda ie više od niihove naravi u tome odlučila viera. U svih se naroda u starome vijeku umijetnost razvila iz viere, iz prikazivania božanstava. To ie n Izraelaca bilo zabranjeno. Kolike li razlike izmedi 1erusalemskoga hrama bez lika Božieca i atenske akropole s mnoštvom kipova. Možda će u budućnosti rodili židovski narod Fidiju, da prinese liudstvu svoi Obol ma oltar umjetnosti, od kojiegca ie dosad bio uklonien, da mijesto estetske strane u duševnoj kulturi usavrši etičku i logičkn stranu do ideala. : -

U nauci ie i filozofiii danas prevladala Spinozina težnia za monizmom, što ujediniuje svjiet i Boga. Ftika le za vazda postavila idealom Isusove iz bibliie preuzete riječi: »Liubi bližnieza kagsama sebe!« Karl Marks se žali nad biiedom i izrabliivaniem radlilika, pa stvara teoriju komunizma na temeliima iedne jednakosti i pravde.

Židovski ie narod uticao svoiim duhom na razvitak materiialne kulture, a genmijima iz svoje sredine nametnuo ie čČitavomu svijetu mnogo od svojega značaja. Grci su i mnogi drugi narodi stvorili velike filozofije i sisteme: stoičke, epikureiske, hedonističke itd., ali niiesn dali sviietu ufiehe i samopvriiegora one velike· linbavi, koja prelazi pranice sistema i vriledi idealom svega sviieta do u viečnost. Po nioi su Židovi više od svih druzih utjcali na razvitak svjetske kulture. -

1 i Pavao Werfheim. III II

Kako je temeli cionizma odgoj naroda, mora rad započeli hod nade i budućnosti naroda: bod omladine. Omlađina mora da je dielofvorna, poslena, ona mora da je daleko od »svijeta laži«, Šfo propoviledajući ideale čini protivno. Mora da se uživi i u rad, u sfvarni živof i nu idealizam ciOoniSfiČRoga Dpohreta. Ne smije da se zanosi samo uspjesimd, a da je SvaPi neUuSpjeh potišfi. >Mi Židovi, mi Prv Amosa i Jeremije, Isusa i Spinoze i svih onih, Što htjedoše da promijene svijet, a umriješe bez uspieha, mi poznajemo i drugu poviiest od one samih uspleha«. Na omladini ie, da počne obnovu religioznosfi, ona mora »duševni proces« židovstva živjeti svojim živofom. Sfoga freba da proačava bibliju i svu židovsku hnjiževnost, mišnu i gemaru, azsadu i halahu. Omladina mora da upozna bit židovshoga narodnoga živola i židovskih običaja. »Samo fabo će se povezafi s ishonsbim silama židovstva«. »Obzirom na velibi čas, Što ie pred nama, bhličem židovskoji omladini: Borife se! Borife se protivu zla! Ali, Dorife Se protivu njega Svojim Wwlasfifim živofom«. »Do vas 16, omladino, hoće li Palestina postati središtem čovješfva... Cijon se ne će poroditi u svijetu, ako ga vi ne spremite u diši«.

- . - Marfin Buber.

146. -