Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

židovske narodme biblioteke u Jerusolimu sistematski i pregledno ocrtan je rad ovili zavoda. Opisan ie sastav sveućčilišne uprave, mačin administirania, rad pojedimih il stituta, popisane su naučne radmie pojedimili prolesora, prikazan ice macrt predavania i dielatnost različitih seminara.

Ima i poglavlie o biblioteci. U iemu se opisuie mniezino stanic, mneprestani i brzi razvoi te važnost po kulturni mamredak zemlie.

Ko pročita ovali izvieštai, obuzeće za veliko veselie zbog odličnoz kulturnog rada u našem Erec „Jisraelu.

Meditator

REVUE DER JUGENDPRESSE

»Revue der Jugerdpresce« počela ie opc: izlaziti nakon pauze preko lietnih ieriia. 6 broji sadrži interesantne vijestii o Haijnovijem kretaniu ı redovima pokreta ciomističke omladine povodom istoriskih dogadaja u cionizmu i Palestini. Velik ie dio prostora posvećem glasilima poliske omladine (Hašomer hacair, Heatid »Hehaluca) i onima palestinske (Netiva »GCeire mizrahiia«). Domijeti su izvaci iz glasila niemačke. Tfrancuske, rumuniske omladine itd. Pored iniormativnosti za ovai ie broi karakterističan onai odlučni duh koj se odrazuie iz sVvakog priloga: židovska omladina sviieta reagirala je na žalosne događaie u Palesthn svilesnim i polačanim radcm za iu, poiačanom i ubrzanom aliiom.

Htio bih ovom prilikom istaknuti neradosnu činjenicu, da omladina u nas nema razumijevania za »Revue der Juzendpresse.. Unatoč tome, što smo u nekoliko mavrata isticali golemu važnost ovoga gl"sila za povezanost cionističke omladine čČitavog svijeta i što smo slali na ogled poicdine primjerke, niko se miije zainteresirao za tai list. A miegovim bi se sadržaiemi mogla da popune čitava sliela; mnogi bi dobili iasniie poglede na pokret cionističke omladine i poiam o Hiegovoi zamašitusfi. Omladinci moraiu da čitaju omlađinsku literaturu i da se zamimraju za rad svoje br aćcie po čitavom SsSviictu!

Mitnaged

DVIJE LOŠE KNJIGE

Zar ie poviiest Židova u Jugoslaviji heiker?

Uz kniigu z. Li. St. Kosiera: »Historiia Jevrela u Jugoslaviji«.

Da še zna: »Befkere ie predmet bez gospodara!

Istina ie, doduše, da do danas nema

skupliene i napisane u jednoi knjizi poviic-

sti balkanskih ili barem iuagoslovenskih Ži-

dova, ali ova žalosna, iako razumljiva Ćinienica me ovlašćuie nikoga da tu povijest smatra poliem bez gospodara, ma kojemu mu dje prosto gazdovati po milo volji, ubrati tu cviletak, pokupiti tamo trave, uplesti koji otrovni korov, baciti sve il gOmilu — i nazvati svoi rad pisaniem »krat-

koga, ali iedinstvenoga pregleda historije Jevreia u Kkralievini Jugoslaviji i HBugarskoi.« (G. Kosier u predgovoru.)

Ako nema dosad iednovito pisane

povijesti jugoslovenskih Židova, a ono ie tome razlog ı tom, što do u malinoviie dane i doživliena povilest Židova na tom. teritoriiu niie bila iednovita. Ne smijemo zaboraviti da su Židovi svagdjie i svagda morali da se udešavaiu prema narodu u kojemu su živjeli. A kad je u koioi zemlii bilo dva naroda, od kojih ie jedan vladao, a drugi bio podložan, onda su Židovi, pr" rodno, morali da život i kulturu udesc „Trema jačemu narodu, jer ie om bio gospodar lavnoga i ekonomskoga života, a Često i škole i kulturnih institucija.

Ko, prema tome, znade da su balkanski Sloveni od svoga dolaska na Balkan bili pod izravnom vlašću ili pod snažnim utjšcajem moćnijihi susieda, fai će potpuno inoći da shvati noviju raziedinienost ŽidOVstva na tom području.

ZŽidovstvo je ı sredniemu vijeku moglo da očuva svoje duševno jedinstvo, jer ie imalo iednovitu socijalnu strukturu (v. moi članak u ovom Droju). Do poćeika eranmčipacione epohe i asimilacije Židova koja ie došla izlaskom iz novčarskoz i donekle obrtničkor i sitno trecovačkogr zvania i ulaskom u širi krug zanimania, imadu, dakle, Židovi uglavnom iednovilu povijest sVagdje, pa i na Balkanu.

Izmijeniuiu se kulise i rasvjeta, ali tragična izra ostaie ista: I čin — u narodu 5 naturalnim gzospodarstvom Židovi su nosioci kapitalističkoga gospodarstva, dakie napretka: oni su ponaiviše HovčarTi i ITEOVci, ali u ponekim zemliama i obrtnici (Španila i nieni iselienici, Poliska). II čin niihova ie okolina prebrodila doba naturalnoga gospodarstva: naučila se novim obrtima i frgovini: nastaiu prvi sukobi, Zidovima se zamicerava naprednmnost u ekonom-= skom i kulturnom pogledu i utiecai na okolinu. III čin — sukob se zaoštrava, jačaiju se kršćanski cehovi, izmišliavaiu se baike o crnmoi kugi, trovaniu bunara, ritualnoin umorstvi: Židovi se zatvaraju lu Zeto, ograničavaiu im prava i tamo zdie su ih imali. IV čin — zospodarska konkurencija i crkvema haika vode od traine napetosti do krvavih pokolia, konfiskaciie imovite. nasilnih krštenia, inkviziciie, spaliivania liudi i kniiga na lomačama. V čin — surova sila ne miože da uništi mukama posvećeni |

90