Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

vođe arapskih »narodnih« društava u Haiti. ___Novoosnovana opća arapska radnička crganizavcija obuhvata oko 1000 članova, ali se niezin rad ioš ne može prosuditi, ier sc nalazi u prvim počecima. — Koncem ianuara osnovana je arapska poliodielska orgonizaciia u selima Samariie. U niezinim se pravilima govori o borbi protiv svakos cblika nacionalne ili religiozne mržnie, —/

Društveni život židovskog iišuva. Borba za demokratizaciiu eradskogz izbornoga prava svaki ie dan sve teža. U gradskom Yi: ieću Tel Aviva iznudila ice gradanska većina (opći cionisti i Mizrahi), izabrana reakciorarnim zakonom izbornog prava 1928 8. novčani cenzus. Isto ie uspielo reakcionarnim krugovima naiveće Židovske kolonije Petah Tikve uz pomoć vlade. Vladina naTedba koja odlaže izbore na tri godine težak jie udarac za Žžidovsku naseobu, a naročito za radništvo. U većini gradova (Dposebice u Jerusolimu) vlada feudalna i reakcionarna arapska klika. Većina židovskog radništva i arapskog radnog pučanstva iskliučeni su izbornim zakonom od učešća kod izbora. —

U posliednie vrijeme došlo je do niza radničkih konflikata na selu i u gradu. Većinom se rješavaiu u korist radnika povišeniem nadnice. »Histadrut« uspiešno nastoii oko nadzledania i regulovania radnog iržišta. Moraće se svladati izviesne poteškoće, nasıale dielovaniem »Hapoel hamizrali«-ia. U Petah Tikvi ie primierice »Hapoel hamizrahi« proveo nelojialnu i nebratsku konkurenciju sniženjem nadnicd. —

Nova useoba znaimo ie oiačala pokret kibuca. Gospodarski razvoi naselia DOgKOdovao ie veoma tom ojiačaniu. »Kibuc hameuhad« broji oko 1600 drugova u 15 gOspodarstava. Veliku brigu posvećuje kibuc svojim gradskim podružinama (Jerusolim i Haifa) kojie imadu da vrše u gradskim radničkim naselima pionirski rad na kulturnicm i zospodarskom područiu. Iz štampe ie počelo da izlazi glasilo Kibuca »Mibitfnim«. »Kibuc arci« Hašomer hacaira broji danas oko 900 druzova.

EHroike koie gavore. Useobena statistika, nedavno obielodaniena od palestinske vlade. pokazuje da židovska useoba omogućuie i istodobnu useobu drugih elemenata i da obrmuto židovska useoba prouzročuje pogoršanje stania u zemlji i arapsku iseobu. Tako ije primierice 1927 zg. (godina krize) pretičak židovske iseobe nad useobom iznosio 2358, pa ie nežidovsko pučanstvo Palestine imalo pretičak iseobe od 1086 duša. 1928 ge. bio ie pretičak židovske useobe 10, a nežidovski ie pretičak iseobe bio 76 duša, dakle vidno pobolišanie stania prema 1927

god. 1929 ge. imali su Židovi pretičak useobe od 3493, a Nežidovi od 228 duša.

G. Hooiien, direktor Anglo Palestinč Company, podnio ie istražnoi komisiji miz važnih brojaka, koje osvietliuiu ekonomski razvoj zemlie i židovsko učešće u tom razvoju. Kapital koji su Židovi iza rata umiicli i zemlju cijeni se na 45,000.000 iunmti. Od toca su namaknuli narodni fondovi (Keren kajemet lejisrael i Keren haiesod) 6,500.000 funti. Velik ie dio ovili svota prešao na raz ličite načine u arapske ruke (kupniama zemljišta, robe, plaćaniem nadunica, stanarine itd.). U samoi Haifi plaćaju Židovi Arapima 55.000 funti stanarine godišnie. Prihodima palestinskih želieznica i pošta Drinose Židovi (oko 20% sveukupnog pučalnsiva) oko 45%. Svaki Židov prinosi ovim izdacima prosječno godišnie 7.37 funti, svaki Arapin 1.34 funt. Cariaskim prihodima prinosi židovsko pučanstvo 55%, zemljišnom porezu 50%, ostalim porezima 25%. U svemu snosi 150.000 Židova 42% svih poreznili prihoda, a 750.000 Arapa 58%. Prosiečno je platio poreza svaki Židov 4.69 funti, svaki Arapin 1.20 iunt. Uporedba poštanskih prihoda između židovskoga grada Tel Aviva i arapskoga grada Nablusa pokazuie da svaki građanin Tel Aviva izdaje godišnie 567 milsa za poštanske troškove, svaki starovnik Nablusa 60 milsa! —

Istražna komisiia bavila se i pojedinim brojkama iz povijesti razvoja koloniie Rehovot, koje su karakteristične za ulogu Židovske kolonizaciie u zemli. U današnjem Ppehovotu Žživielo ie nekoć 10—12 beduinskih porodica: danas živi u Rehovotu 2500 židovskih duša. Osim toga zaposleno ic u koloniji stalno 300 arapskih radnika. Njihov broji naraste za sezone i na 600. Židovski posjed u Rehovotu stečen ie u 85% od elendiia, u 10% od felaha, u 5% od vlade. Kako ie razvoj koloniie Rehovot dielovao na DTrTOcvat arapske okolice, pokazuiu ove broike: susjedno arapsko selo Zamuga imade (umjesto jednoga bunara kao u drugim arapskim selima) 20 bunara, 40 felaha u Zarnugi imadu plantaže naranča. Svih 40 prodali su diielove svoga zemljišta Židovima, a novac investirali u plantaže koie im danas pružaiu daleko veći prihod nego niilhovo ekstenzivno gospodarstvo priie Židovske naseobe.

Statistika narančinih plantaža u zemli pckazuie i to kako židovska kolonizaciia dieluie u zemlji: priie rata posiedovali su Židovi 9000 dunama marančinih plantaža, Arapi 20000 (sve ı posjiedu efendiia); danas posieduju Židovi 60.000 dunama, Arapi 45.000 (od toga 20.000 u posjiedu felah:i).

Menahem „israeli

195